Ova školska godina nekima je izmamila osmijeh na lice, no nekima i tračak žalosti, jer danima ljetne dokolice i bezbrižne razbribrige odzvonit će u ponedjeljak. Bez obzira kako se osjećali zbog početka školske godine svim je učenicima zajedničko da im predstoje nove obaveze koje svake godine postaju sve veće, teže i složenije.

Pitanje koje si najčešće već nakon prvih nekoliko tjedana nastave većina školaraca postavlja, je kako najlakše te teškoće savladati. Nažalost, još uvijek ne postoji nijedan drugi način da nešto naučimo, nego da sjednemo, uzmemo knjigu i to čitamo.

Stoga čekanje da se gradivo nauči i da se sve prepusti slučaju nikako nije recept uspješnog učenja. Redovito učenje je ključ uspjeha, jer odlaganje i odugovlačenje rezultirat će samo nakupljanjem gradiva.

Gradivo samo od sebe neće nestati, niti se smanjiti. Iako ne postoji čarobni štapić kojim znanje iz knjige možemo u sekundi svladati postoje načini kako da gradivo naučimo brže i bolje.

Prije svega radi se o stvaranju i održavanju pozitivnog stava prema učenju. Uspješno učenje ne može biti nešto što se samo po sebi razumije, ono treba biti naša odluka koju smo organizirali u određenom dijelu dana. Znači, prije samog učenja potrebno se odlučiti, a zatim i organizirati – kako, kada i gdje učiti. Radne navike nam pomažu da bolje organiziramo svoje učenje, pa je važno da ih se, pogotovo u početku, dok nam ne uđu u naviku stvarno i pridržavamo, a jedna od njih je učenje uvijek na istom mjestu, najbolje za radnim stolom, kao i učenje uvijek u isto vrijeme.

Svakodnevno vrijeme koje se odredi za učenje treba biti ono kad se osjećamo odmorni i to u svom mirnom kutku gdje nas glazba, televizija i slično neće ometati. Jedna od najbitnijih stvari je koncentracija, misliti samo na ono što se uči. Misleći na neke druge stvari gubi se vrijeme i produžava učenje. Stoga je potrebno sa stola ukloniti sve što odvlači pažnju. Važno je postići stalnost – vremena, prostora, načina.

Ponavljanje gradiva

Nakon što smo se sjeli na tvrd, ali ne neudoban stolac, jer udobnost i ležernost položaja u fotelji ponekad tijelo zna prepoznati kao relaksaciju, a ne kao umni rad, pronaći ćemo glavnu temu štiva kojeg čitamo, jer bez nje ostalo bi bilo još nejasnije. Nekima pomaže podcrtavanje i označavanje važnih dijelova teksta kao i unos bilješki na margine. Normalno, podcrtava se ono što treba zapamtiti, nije potrebno podcrtati već poznato.

Također područja u tekstu koja su nejasna, treba ponovo pročitati pažljivo i usredotočeno sve dok ne uhvatimo smisao, jer će tako sigurno ostati zabilježena u našem pamćenju. Kada završimo s čitanjem zadanog štiva najbolji način je prepričati vlastitim riječima ono o čemu nam u knjizi autor govori. Izgovarati ćemo naglas, nećemo mrmljati, i tako ćemo bolje pamtiti. Istovremeno, vidjet ćemo koje dijelove teksta nismo dobro zapamtili pa ćemo se na taj dio vratiti i još jednom ga pročitati, a bez obzira koliko dobro nešto i naučili, ako gradivo redovito ne ponavljamo, prijeti nam zaborav. Dakle, bržem i lakšem učenju pridonosi i ponavljanje gradiva u što češćim vremenskim razdobljima.

Glavna zadaća svakog učenika trebalo bi biti i slušanje s razumijevanjem, jer mnogi ljudi pričaju, malobrojni razgovaraju, a rijetki pomno slušaju. Odluka da bude tako na nastavi samo može olakšati daljnji rad i što je najbolje, skratiti vrijeme koje se kasnije treba utrošiti za učenje.

Konačno, uspjeh u školi samo će nas dodatno potaknuti na nove uspjehe i zadovoljstvo sobom. Pritom treba imati na umu da je svatko od nas drukčiji, nekome treba više, a nekome manje vremena za neko gradivo. I na kraju, ne treba zaboraviti na odmor, jer koliko god puno gradiva imali za naučiti, moramo poslije određenog vremena učenja (45 minuta do sat vremena) napraviti pauzu od 5 do 15 minuta. Ukoliko učimo duže od nekih prosječnih sat vremena, svako duže prisiljavanje da učimo neće uopće biti korisno, što ćemo uočiti tek kasnije.

Dobra organizacija

Koliko god nemoguće izgledalo da se uz puno gradiva svako toliko odmaramo, to je nužno jer će se u suprotnom mozak samo umarati, a tako ćemo postići samo manje – umjesto više. Također je dobro mijenjati pojedina područja učenja, kombinirati pismene vježbe s usmenim učenjem, računanjem, a da bi izbjegli monotoniju, pogotovo manje dragog predmeta, osvježit će vas nekoliko vježbi ili kratka šetnja na otvorenom. Odmor između učenja dragocjen je lijek protiv preopterećenosti i pomaže da se gradivo lakše slegne.

I dobro organiziran radni stol, odnosno kutak za učenje i pisanje domaćih zadaća uvelike će olakšati izvršavanje školskih obaveza, jer lakše se koncentrirati na ono što se radi. Za dobro organizirani radni stol postoje neka pravila, a to je da stol treba biti ispod ili kraj prozora, jer se na taj način osigurava osim sobne i dnevna svjetlost.

Radni stol također treba biti dovoljno velik da na njega stanu bilježnice i knjige, a ukoliko je na njemu i kompjutor, tada monitor treba biti u krajnjem lijevom ili desnom kutu kako bi raspoloživa radna površina stola bila što veća. Jedan od vrlo bitnih detalja je i rasvjeta.

Osim dnevne i sobne rasvjete potrebna je i stolna lampa koja će direktno osvjetljavati radnu površinu, a preporuča se žarulja od 40 vata kako svjetlo ne bi bilo blještavo. Školski pribor (olovke, kemijske olovke, flomasteri, ravnala, ljepilo…) trebaju biti nadohvat ruke. Točnije, na polici malo iznad radnog stola ili pak u nekom od pretinaca sa strane stola, jer što je školski pribor preglednije sortiran i samo će učenje biti efikasnije.