iStock
Neuspjeh je često posljedica loših radnih navika, neučinkovitog učenja, treme i niza drugih pogrešnih koraka koji se onda odraze na ukupan uspjeh, a ne samo na uspjeh iz pojedinog predmeta
Pri postavljanju ciljeva ne treba zaboraviti na činjenicu da do uspjeha vodi puno malih koraka.
Krenemo li prevelikim koracima uz stepenice promjena, mogli bismo se spotaknuti. Mnogo bolje je krenuti korak po korak, jer tako ćemo imati puno veće šanse da uspijemo.
Evo primjera. Odjednom smo postali svjesni neuspjeha ili, realnije, »starci« su nam opalili »paklenu« kaznu, ili smo pak stvarno skužili da možemo i moramo bolje jer ovako dalje ne ide. No, i tu postoji mali problem. Želja za velikom promjenom je poput lavine, dolazi naglo i snažno pa tako poželimo promijeniti sve, i to odjednom. E pa, ne ide to tako lako.
Postavimo li si prezahtjevan cilj, mogli bi se namučiti, obeshrabriti, i brzo odustati.
Znatno bolji put je graditi uspjeh nizom malih promjena. Bolju startnu poziciju imaju oni koji su neuspješni samo na nekom polju, a u školskoj praksi to bi značilo oni kojima »šteka« matematika, ili oni koji su zabrljali iz povijesti, a ostali im predmeti dobro idu.
No, najčešće to nije tako, jer neuspjeh je često posljedica loših radnih navika, neučinkovitog učenja, treme i niza drugih pogrešnih koraka koji se onda odraze na ukupan uspjeh, a ne samo na uspjeh iz pojedinog predmeta.
