ZAGREB Ljudi bi dnevno trebali unositi u organizam upola manje šećera nego što je dosad bilo preporučeno jer bi se time smanjio rizik od prekomjerne težine i bolesti zuba, savjetuje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u nacrtu smjernica o kojima su ovoga tjedna pokrenuli javnu raspravu.

Još 2002. godine WHO je preporučio da količina šećera koju osoba svakodnevno unese u organizam treba biti manja od deset posto od ukupnog unosa kalorija. U novom nacrtu smjernica napominje se, međutim, da bi daljnje smanjenje, na ispod pet posto od dnevnog unosa energije, u zdravstvenom smislu rezultiralo dodatnim koristima.

Prema izračunu WHO-a, radi se o oko 25 grama šećera dnevno, odnosno oko šest žličica, za odraslu osobu normalnog indeksa tjelesne mase. No, u tu količinu ne pribraja se samo »običan« šećer kojim zaslađujemo kavu ili čaj: predložena ograničenja primjenjuju se na sve monosaharide i disaharide koje hrani dodaju proizvođači, kuhari ili potrošači, kao i na šećere u medu, sirupima, voćnim sokovima i slično, napominje Svjetska zdravstvena organizacija.

 Pritom upozoravaju da je puno šećera koji se svakodnevno konzumira zapravo »skriveno« u prerađenoj hrani koju ljudi uopće ne smatraju slatkišima. Primjerice, ističu da se u jednoj žlici kečapa nalazi jedna žličica šećera, a u jednoj limenki nekih zasećerenih pića i do deset žličica šećera.

Preporuka da se prepolovi svakodnevni unos šećera u organizam nije iznenadila endokrinologa Jozu Jelčića koji ovakav savjet smatra »logičnim« i »razumnim«.

Pritom napominje da ljudska vrsta kroz povijest nije unosila u organizam koncentrirane šećere koji su postali uobičajeni razvojem industrije.

 – Slatkiši su nekad bili rezervirani za posebne prigode, a danas su sveprisutni, ističe naš sugovornik, dodajući da šećere uzimamo jer stvaraju osjećaj ugode, ali da, mada sam po sebi šećer nije otrov, treba biti oprezan i unositi ga u malim količinama. U nacrtu smjernica WHO-a preporučeni unos šećera »daleko je manji od količina koje se danas konzumiraju«, svjestan je Jelčić, koji ističe da je pitanje koliko će preporuke biti i realno ostvarive.

 Dobro je da imamo znanstveno zasnovane, objektivne smjernice koje nisu kompromis, veli naš sugovornik, koji se nada da bi mogle biti barem dobar početak u prevenciji i liječenju prekomjerne težine i drugih bolesti. I cilj WHO-a je smanjiti rizik od kroničnih bolesti kod odraslih i djece, s posebnim naglaskom na kontrolu debljine te dentalno zdravlje. Javno savjetovanje o nacrtu smjernica traje do kraja ožujka, nakon čega će se vidjeti kako će izgledati konačne preporuke te kako će ih (i hoće li) zdravstvene vlasti iskoristiti na nacionalnoj razini.