Pola stoljeća nikad dobivene bitke

U Hrvatskoj godišnje od posljedica uzimanja droge umire oko 150 ljudi

Vedrana Simičević

U Hrvatskoj ima oko 7.550 liječenih ovisnika. Stručnjaci procjenjuju da ozbiljnih problema s drogom ima oko 10 do 11 tisuća osoba, a godišnje oko 150 Hrvata zbog zlouporabe droge izgubi život



Diljem svijeta danas se obilježava Međunarodni dan borbe protiv droge, na koju doduše, rijetko koga treba podsjećati. Borba duga bar pola stoljeća nikad ne gubi na intenzitetu, a danas u 21. stoljeću, droga je više no ikad isplativ biznis, zbog kojeg se vode ratovi i kao u krajnjem aktualnom slučaju Meksika, mijenjaju naličja cijelih država. Statistika koja uobičajeno prati ovakve »edukativne« datume, u slučaju zlouporabe droge i dalje je poražavajuća. Iako Europa već više godina zaredom bilježi više stabiliziranja nego uzlaznih trendova u zlouporabi psihoaktivnih supstanci, na svako »smirivanje« problema, pojavljuje se bar po jedan novi izazov. 


Po posljednjem ESPAD istraživanju, hrvatski učenici su uvjerljivo prvi po učestalosti »snifanja«, mahom ljepila i drugih štetnih inhalativnih sredstava. Brojke vezane uz »snifanje« su toliko visoke, da su se stručnjaci koji su provodili hrvatski dio istraživanja, zapitali da li je anketno pitanje bilo dobro shvaćeno.



Marihuanu tako i dalje svake godine konzumira 22,5 milijuna Europljana, a njih 78 milijuna bar ju je jednom probalo u životu. Četiri milijuna Europljana prošle je godine probalo kokain, 2,5 milijuna ih je konzumiralo ecstasy, a oko 1,4 milijuna stanovnika Europe ovisnici su o heroinu. Svake godine u Europi zbog zlouporabe droge, mahom heroina, umre oko 7.600 osoba. Neke procjene govore da se godišnje u svijetu proizvede oko 400 tona heroina, od čega se oko 76 tona uspije zaplijeniti. 


Dizajnirane »kemikalije«




Europske stručnjake posljednjih godina ponajviše plaši drastičan porast novih vrsta droga na tržištu, mahom sintetskih kanabinoida i novih varijanti amfetamina i metafetamina – psihokativnih »kemikalija« dizajniranih da na nekoliko mjeseci novim formulama zaobiđu zakone, čije djelovanje na organizam nije moguće utvrditi. Godišnje se na području Europe zabilježi već pedesetak takvih novih supstanci koje najčešće u obliku lako dostupnih tableta kolaju crnim tržištem, a ni Hrvatska pri tome nije iznimka.


Samo prošle godine kod nas je zabilježeno 14 novih vrsta droga tog tipa. Europu brine i sve veća uporaba više droga od jednom, što je polako postaje prevladavajući i dakako puno ubojitiji način »drogiranja«. Prošle godine ponovo su zabilježene lokalne mini epidemije HIV-a među ovisnicima u Grčkoj i Bugarskoj, kojima, slažu se stručnjaci pogoduju loše ekonomske prilike, što je mnoge podsjetilo na velike svojedobne epidemije HIV-a koji se u Rusiji ili Estoniji širio među siromašnim ovisnicima poput »požara«. 


U cijeloj toj crnoj statističkoj priči Hrvatska se već godinama nalazi oko europskog prosjeka. Iako će danas Vladin ured za suzbijanje zlouporabe droga objaviti podatke za 2011. godinu, oni se najvjerojatnije u većini stavki neće puno razlikovati od prethodnih godina. Posljednje dvije, tri godine u Hrvatskoj lagano opada broj liječenih ovisnika, kojih godišnje ima oko 7.550, pri čemu se svake godine na liječenje prijavi oko 1.200 novih ovisnika. Stručnjaci procjenjuju da ozbiljnih problema s drogom u Hrvatskoj ima oko 10 do 11 tisuća osoba. Godišnje oko 150 hrvatskih državljana zbog zlouporabe droge izgubi život, što je na svu sreću, silazni trend. 


Razlog za zabrinutost


Da razloga za zabrinutost itekako ima, posebice kad je riječ o prevenciji, dokazalo je međutim, nedavno objavljeno najnovije istraživanje ESPAD za 2011. godinu koje je obuhvatilo 37 zemalja, odnosno 105 tisuća učenika koji su u vrijeme istraživanja navršavali 16 godina. Iako je po broju učenika koji konzumiraju »lake droge« Hrvatska u europskom prosjeku, što bi značilo da je 21 posto dječaka i 14 posto djevojčica bar jednom probalo marihuanu, pri vrhu ljestvice su hrvatski učenici kad se priča o opijanju i pušenju – dvije loše navike koje su dokazano povezane i s eksperimentiranjem s psihoaktivnim sredstvima. 


Prema iskustvima učenika, Hrvatska je i na sedmom mjesto od 37 zemalja obuhvaćenih istraživanjem prema dostupnosti marihuane, a svim ovim podacima valja pridodati i taj da u Hrvatskoj roditelji i dalje u prosjeku saznaju da im se djeca drogiraju heroinom tek nakon dvije do tri ili čak četiri godine.