Nevjerojatno otkriće

Plazma čudotvorno iscjeljuje otvorene rane

Plazma

Autor: Glas Slavonije
Objavljeno: 31. siječnja 2012. u 18:21

Tagovi

Njemački znanstvenici testiraju uporabu hladne plazme u liječenju otvorenih rana, a u posljednjih pet godina uspješno je provedeno oko 2.000 tretmana na više od 250 pacijenata, bez bolova ili bilo kakvih neželjenih nuspojava.

Osim čvrstog, tekućeg ili plinovitog stanja, u svemiru postoji i četvrto stanje tvari - plazma koja nastaje kada se plinu doda velika količina energije i kada se atomi sami rastave na svoje sastavne dijelove, odnosno na ione i elektrone. Dovoljno je zagrijati samo mali dio nekog plina pa da se stvori plazma. Ova razrijeđena hladna plazma pogodna je za primjenu na koži jer bolesnici osjećaju samo nešto kao topao povjetarac.

Dermatolozi, zajedno s fizičarima iz Garhinga koji istražuju svemir, razvili su uređaj iz kojeg izlazi vjetrić plazme. Iz neke vrste sušila za kosu izlazi plemeniti plin argon koji prethodno prolazi kroz električno polje. Plazma koja tako nastaje uperi se oko dvije minute na rane i uništava stanične opne bakterija koje su se tu eventualno nastanile.

U međuvremenu znanstvenici su otišli korak dalje - umjesto skupog argona žele u budućnosti koristiti običan zrak. Naime, i molekule zraka se mogu s pomoću električne energije pretvoriti u plazmu.

Fizičari s Instituta Max Planck razvijaju uređaj koji je mnogo jednostavniji od prvobitnog »argonskog sušila« koje je unikat i stoji 100.000 eura.

Oni se nadaju da će novi »fen« stajati samo 10.000 eura. »To bi bila mogućnost za široku primjenu, pogotovo što bi dezinfekcija plazmom od običnog zraka trajala samo dvadeset sekundi«, kaže Gregor Morfill s Instituta Max Planck.

Osim toga, planira se primjena za brzu dezinfekciju ruku bolničkog osoblja. Osim što bi to ubrzalo proces dezinfekcije, nema neželjenih sporednih učinaka koji nastaju prilikom korištenja različitih tekućina, tinktura i sprejeva.

Mogućnosti koje nudi plazma su brojne. Primjerice, njome bi se mogle kod kuće dezinficirati male posjekline, a uspješna bi mogla biti i u prevenciji bolesti desni - paradentoze.

U Njemačkoj tri do četiri milijuna ljudi pati od kroničnih rana koje jako sporo zarastaju, a uglavnom su pogođeni dijabetičari i pušači koji imaju problema s cirkulacijom. U otvorene rane često se nasele bakterije i u takvim slučajevima liječnici pokušavaju pacijentima pomoći antibioticima u obliku masti. Problem je u tome što bakterije postaju sve otpornije na lijekove.