GROŽNJAN – Čak polovica pacijenata ne razumije liječnika ili ga pogrešno shvaća, bilo da je riječ o pisanoj ili govornoj komunikaciji između liječnika i pacijenta. Pritom se pokazalo da dobra komunikacija na relaciji pacijent – liječnik smanjuje broj hospitalizacija i povećava preventivno zanimanje za vlastito zdravlje.

Ovo je samo jedan od zaključaka istraživanja stručnjaka koji su u sklopu 21. Motovunske škole zdravlja otvorili tečaj Mediji zdravlje kojeg organizira Škola narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, Hrvatska mreža zdravih gradova, Hrvatsko novinarsko društvo i udruga Difrakcija, a čiji je prvi dan bio posvećen zdravstvenoj komunikaciji  – pismenosti stanovništva, razumljivosti jezika medija i zdravstvenih institucija.

Prema istraživanju lingvistice Sanje Brangan s Medicinskog fakulteta u Zagrebu koje je obuhvaćalo pacijente s operacijom žučnog mjehura, pokazalo se da je profil zdravstveno najpismenijeg pacijenta žena u dobi od 60 do 75 godina, radničke profesije i s prebivališem u gradu koja je pritom prošla operaciju i aktivno traži informacije o zdravstvenom statusu. 

Žarko Bajić iz Biometrike istaknuo je da je problem zdravstvene pismenosti dvosmjeran, a njegovo istraživanje koje je obuhvatilo sve četiri hrvatske regije, veličinom različita mjesta i ambulante pokazalo je 10 posto ljudi koje dolaze uordinacije liječnika obiteljske medicine nedovoljno pismeno dok 26 posto je problematične pismonosti. U 56 posto slučajeva zdravstvena pismenost je bila dovoljna, a u 8 odlična.

Nedovoljna zdravstvena pismenost povezana je s višom dobi i nižim obrazovanjem, rekao je Bajić, a njegovo je istraživanje pokazalo da se po zdravstvenoj pismenosti Hrvatska nalazi u prosjeku zemalja Europske unije. 

Informatizacja i internetizacija ipak smanjuju broj nepsrednih konatkata liječnika i pacijenta pa tako, primjerice, u Velikoj Britaniji samo 22 posto pacijenta odlazi svom izabranom liječniku kad ima pitanje vezano uz vlastito zdravlje. Ostali se će se prije konzultirati s online pretraživačem.

– Veliki problem dr. Googlea je što nije kritičan. No, iako smo od bivšeg ministra često slušali krilaticu pacijent u središtu sustava, pacijent je u središtu zasad ipak samo kod dr. Googlea koji je uvijek spreman za sva njegova nekritična pitanja, rekao je Ognjen Brborović s Medicinskog fakulteta u Zagrebu ističući kako se untrag dva desetljeća veliko težište u zdravstvu postavlja na dijagnostiku dok se komunikacijski dio zapostavlja.

Mediji koji bi rebali biti posrednici u zdravstvenoj komunkaciji svoju ulogu, kako su potvrdile novinarek Andreja Šantek i Selma Mijatović, sve više zapostavljaju nauštrb senzacionalizma i gašenja specijalizarnog novinarstva zbog njegove neisplativosti. Pritom su informacije i kampanje koje pacijentu nude državne zdravstvene institucije poput resornog ministarstva i javnog osiguravajućeg društva, nerazumljive i šture.

O otvarnju zdravstvene administracije prema javnosti na prvom danu tečaja Mediji i zdravlje govorio je i donedavni glasnogovornik HZZO-a i novi glasnogovornik Ministarstva zdrava, Nenad Korkut pod čijim je vodstvom služba za odnose javnošću HZZO-a nedavno proglašena najpristupačnijom za pitanja javnosti. Korkut je objavio i istraživanja HZZO-a provedena među pacijentima koji su najboljim dijelom zdravstvene zaštite u Hrvatskoj ocijenili medicinski kadar. Pritom 85 posto građana nikad nije dalo dar medicinskom osoblju, a šest posto njih potvrdilo je da je jednom u životu netko od zdravstvenih djelatnika od njih zatražio mito.