Inkubacija 

   Inkubacija ili vrijeme od zaraze virusom gripe do pojave prvih znakova bolesti u većini slučajeva kreće se od jednog do tri dana. Zaražena odrasla osoba je najvjerojatnije zarazna tri do pet dana od početka bolesti, a djeca do sedam dana. Oboljeli rijetko može biti zarazan i dulje vrijeme, do dva tjedna. 

   

Imunitet 

   Osobi koja preboli gripu ostaje trajan i solidan imunitet, ali samo na taj tip virusa gripe. Tri tipa virusa gripe su antigeno različiti, što znači da preboljenje jedne vrste gripe ne štiti od druga dva tipa. Virus gripe tipa B je antigeno manje ili više stabilan, pa je većina odraslih imuna na ovaj tip gripe. Od B-tipa zato uglavnom obolijevaju djeca i mlađe odrasle osobe, koji su osjetljiviji i na nove podtipove. Unutar tipa A postoje podtipovi koji su antigeno različiti i moguće je čak oboljeti od virusa gripe tipa A dva puta u jednoj sezoni, ako istodobno cirkuliraju dva podtipa. Odrasle osobe, međutim, od gripe u pravilu obole dva do tri puta tijekom života. 

   

Vrste cjepiva 

U Hrvatskoj su registrirana cjepiva protiv gripe za intramuskularnu, supkutanu ili intradermalnu primjenu. Više se ne koriste živa atenuirana cjepiva, niti cjepiva koja sadrže cijele inaktivirane viruse. Virusi gripe za proizvodnju antigena za cjepivo se uglavnom uzgajaju na oplođenim jajima pa se osobe s burnim alergijskim reakcijama na proteine jaja ne smiju cijepiti ovim cjepivima. 

Cjepivo protiv gripe razvija nižu imunost u male djece i starijih osoba nego kod adolescenata i odraslih osoba u dobi od 18 do 60 godina. Stoga se stariji od 65 već pet godina cijepe adjuvantiranim cjepivom više imunogenosti, koje im pruža bolju zaštitu od gripe. Od prošle godine Hrvati se mogu cijepiti i intradermalnim cjepivom, s deseterostruko manjom iglom od standardne. Osim što je pogodno za osobe koje imaju strah od injekcije, ovo cjepivo također osigurava višu imunogenost. 

   

Cjepivo štiti tek svakog drugog cjepljenika 

 Splitski epidemiolog Mladen Smoljanović upozorava kako su se tvrdnje o 80-postotnoj učinkovitosti cijepljenja protiv gripe pokazale netočnima. 

  – Ugledni časopis Lancet objavio je metaanalizu po kojoj cjepiva protiv gripe štite prosječno 57 posto, ili od 17 do 75 posto. Dakle, cjepivo štiti tek svakog drugog cjepljenika – navodi Smoljanović, koji smatra da zbog slabe učinkovitosti nema opravdanja masovno cijepiti populaciju. Cijepiti, kaže Smoljanović, treba vitalno zdravstveno ugrožene bolesnike, a pritom im treba reći da ih cjepivo štiti od gripe manje od prosječnih 57 posto. 

  Dok ostali epidemiolozi pozivaju na cijepljenje, Smoljanović smatra da bi na nacionalnoj razini trebalo preispitati opravdanost trošenja značajnih iznosa na nabavku cjepiva ograničene učinkovitosti. Vlade mnogih, pa i razvijenih zemalja, ne cijepe besplatno protiv gripe, upozorava splitski epidemiolog, koji smatra da bi daleko uputnije bilo sredstva za cjepiva protiv gripe utrošiti za nabavku respiratora i aparata za izvantjelesno obogaćivanje krvi kisikom (ECMO) i njima opskrbiti županijske bolnice. 

   

 Tko se treba cijepiti 

   Prioritetne skupine stanovništva za cijepljenje protiv gripe osobe su koje boluju od kroničnih bolesti (plućne, srčane, metaboličke, bubrežne, jetrene bolesti, imunokompromitirani bolesnici) neovisno o dobi i osobe starije od 65 godina, neovisno o tome imaju li kroničnu bolest. Zdravstveni djelatnici u kontaktu s pacijentima su također prioritetna skupina za cijepljenje zato da ne izostanu s posla zbog bolesti u vrijeme kada su najpotrebniji, te da ne prenesu bolest na bolesnike s kojima dolaze u kontakt tijekom rada. 

   Za ove prioritetne skupine cjepivo je već godinama besplatno, a ostali koji to žele, cjepivo će platiti po cijeni od 65 kuna.

    Kako sada stvari stoje, odaziv na cijepljenje nešto je manji nego proteklih godina, a uzrok tome epidemiolozi vide u pregršt poluinformacija koje su cjepivo kao takvo, pa i ono protiv gripe, ocrnili u očima prosječnog građanina. Kuda vodi sve manja popularnost cijepljenja, i može li se s gripom dogoditi nešto slično kao s ospicama, koje su upravo zbog roditeljskog bojkota cijepljenja ponovno počele harati razvijenom Europom? 

    Po mišljenju Mira Morovića, infektologa Opće bolnice Zadar, takva opasnost zapravo i ne postoji. 

    – S gripom je bitno drukčije. Činjenica je, naime, da se starije osobe i rizične skupine građana, a to su kronični bolesnici, u pravilu uredno cijepe protiv gripe, oni ne odustaju od cijepljenja – navodi Morović. Procijepljenost stanovništva ima utjecaja na razmjere epidemije, jer pola milijuna cijepljenih ljudi neće se razboljeti od gripe i neće je prenositi svojom okolinom. Kako su ove sezone u opticaju isti sojevi gripe kao i prošle sezone, a veliki broj ljudi već je, što cijepljenjem, što prebolijevanjem gripe, postao imun na njih, ne čude podaci o razmjerno slaboj sezoni gripe u svijetu. 

   Opasne komplikacije

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), sezona gripe na južnoj hemisferi uobičajenog je intenziteta. Do Europe još nije stigla, sada je prisutna samo u tropskim krajevima, a u nekoliko europskih zemalja, poput Švedske, zabilježeno je nekoliko sporadičnih slučajeva gripe. Prema podacima iz svijeta, ove sezone prevladava virus A/H3N2, a pandemijski virus H1N1 slabijeg je intenziteta nego prošle godine. 

    Iako smo na sezonsku gripu navikli, stručnjaci upozoravaju kako to nije bezazlena bolest. Koliko je gripa ozbiljna, govori činjenica da od nje svake godine u svijetu oboli više od pet milijuna ljudi, a samo u Europi godišnje umre do 40.000 oboljelih. U Hrvatskoj u prosjeku od gripe oboli 50.000 do 100.000 ljudi. Dakako, ima i godina kada oboli tek nekoliko tisuća osoba, ali i sezona s nekoliko stotina tisuća oboljelih, u kojima umre i do više desetaka uglavnom starijih ljudi. 

    – Influenca je najteža virusna bolest dišnog sustava koja se lako prenosi, pojavljuje se svake godine u obliku manjih ili većih epidemija, a praćena je brojnim komplikacijama i povećanom stopom smrtnosti – ističe Ilija Kuzman, ravnatelj Klinike za infektivne bolesti »Dr. Fran Mihaljević«. Pneumonija ili upala pluća vrlo je česta, teška, a nerijetko i pogibeljna komplikacija gripe koja može rezultirati smrću, upozorava Kuzman. 

    Gripa se u Europi javlja zimi u obliku manjih ili većih epidemija. Klinička slika gripe puno je teža od obične prehlade, najčešće relativno kratkog tijeka, u prosjeku sedam dana, no u određenim slučajevima može dovesti do težih komplikacija pa i smrti. Gripa se javlja u pandemijskom ili epidemijskom obliku, lokaliziranim grupiranjima i sporadično. U zadnjih stotinjak godina, velike pandemije su zabilježene 1889., 1918., 1957., 1968. i 2009. godine. Postotak stanovništva koje oboli tijekom pandemije u više valova kreće se od 10 do 20 posto, a u zatvorenim kolektivima moguć je pobol i preko 50 posto članova neke zajednice. 

   Bioterorizam postoji

Epidemije sezonske gripe najčešće su uzrokovane virusom gripe tip A, a rjeđe tipom B. U umjerenom klimatskom pojasu javljaju se zimi, u tropima tijekom kišne sezone ali manje su epidemije moguće tijekom cijele godine u tropskim područjima. Gripom se osim ljudi, mogu zaraziti i drugi sisavci i ptice. Prijenos virusa s jedne vrste na drugu i rekombinacija različitih podtipova virusa je zabilježena između ljudi, svinja, divljih ptica i domaće peradi. Ljudski virusi gripe koji su uzrokovali pandemije 1918., 1957. i 1968. godine su sadržavali segmente genetskog materijala koji pripada ptičjim virusima gripe, a virus koji je uzrokovao pandemiju 2009. godine sadržavao je segmente svinjskih, ptičjih i humanih virusa gripe. 

    Virus ptičje gripe jedan je od najzloslutnijih virusa gripe, i to zbog svoje visoke patogenosti. Od ovog virusa, naime, umire više od 50 posto oboljelih, što bi, u situaciji da virus mutira i postane prenosiv među ljudima, moglo izazvati katastrofalnu pandemiju. Strahove čovječanstva od ptičje gripe ovih su dana aktualizirali znanstveni timovi u Nizozemskoj i Britaniji, koji su uspjeli stvoriti genetski modificirani virus ptičje gripe H5N1 u laboratoriju. Znanstvenici na čelu s virologom Ronom Fouchierom ocijenili su kako je novostvoreni virus jedan od najopasnijih koje možete napraviti, te kako bi trebalo objaviti kako su ga napravili da bi se odgovorni za zaštitu od bioterorizma mogli pripremiti na najgori scenarij. 

    Infektolog Miro Morović ne vjeruje u takvu mogućnost. 

    – Ptičja gripa ne predstavlja potencijalnu opasnost za čovječanstvo. Riječ je o virusu koji se ne prenosi među ljudima, a teorije o tome da bi se takva mutacija jednom mogla dogoditi za mene su na razini »science-fictiona« – kaže Morović. Jednako gleda i na laboratorijski proizvedeni virus ptičje gripe. 

    – Osobno ne vjerujem u to, vjerujem u medicinu. Bioterorizam postoji, ali ovako nešto bilo bi doista ekstremno – veli Morović koji je uvjeren da svijet od ptičje gripe ne treba strahovati.   

Strah od cijepljenja

Suvišnim se pokazao i strah od svinjske gripe, iako su zbog ovog virusa smrtno stradali mahom mladi ljudi. Od travnja 2009. godine, kada je prvi put identificiran novi virus gripe A(H1N1)2009, u roku od par mjeseci pandemija svinjske gripe je zahvatila cijeli svijet. U Hrvatskoj su se prvi slučajevi gripe otkrili u srpnju, a pandemija je potrajala sve do travnja 2010. godine. Registrirano je ukupno 58.233 oboljelih, više od 2.500 osoba je hospitalizirano, a 58 osoba je umrlo. Najviše su obolijevala djeca školske dobi (35,1 na tisuću stanovnika), a nakon njih adolescenti (27,7 na tisuću stanovnika), te djeca u dobi do četiri godine (19,2 na tisuću stanovnika). Najmanje je oboljelih bilo starije od 65 godina (2,1 na tisuću stanovnika). 

    Pandemiju svinjske gripe obilježio je i neočekivano nizak odaziv na cijepljenje. Hrvatska je, kao i većina europskih zemalja, praktički vratila kompletnu narudžbu pandemijskog cjepiva, koje se proizvodilo zasebno i po posebnoj proceduri da bi se u kratkom vremenu proizvelo dovoljno cjepiva. Ubrzana proizvodnja cjepiva izazvala je pravu histeriju diljem Europe, gdje je strah od pandemije svinjske gripe »debelo« nadjačan paničnim strahom od cijepljenja protiv te iste gripe. Strahovalo se od potpuno iracionalnih stvari, poput mikročipova u cjepivu, antigena HIV-a u cjepivu, potencijalne epidemije Guillain-Barre sindroma i epidemije autoimunih bolesti koje će nakon više godina ili desetljeća pokrenuti nedovoljno ispitano cjepivo….. Pandemijsko cjepivo koje se u Hrvatskoj koristilo, zapravo je adjuvantirano je istim MF59C.1 adjuvansom koji je već dvadeset godina u primjeni u sezonskom cjepivu za starije od 65 godina. 

    Prošle su se sezone duhovi malo smirili, pa se sezonskim cjepivom cijepilo oko 500.000 osoba, za petinu manje nego u ranijim sezonama. Lani je gripu preboljelo 56.707 ljudi, a mahom od virusa H1N1 umrlo je 28 osoba.

________________________________________

Najčešća pitanja i odgovori

 P: Nakon koliko dana postajem otporan na gripu? 

    O: 50 posto zaštite protiv gripe stječe se već dva tjedna po cijepljenju, dok je za kompletnu zaštitu potrebno barem tri tjedna. Nijedan lijek u medicini pa ni cjepivo protiv influence nema 100-postotni učinak, pa se stoga i preporučuje kontinuirano docjepljivanje svake godine koje onda značajno poboljšava zaštitu. 

   

   P: Da li je cjepivo za ovu godinu isto kao i prošlogodišnje? Trebam li se cijepiti i ove godine ako sam se cijepio prošle godine? 

    O: Cjepivo za ovu godinu jednako je prošlogodišnjem jer ove sezone cirkuliraju isti sojevi virusa gripe. Za potpunu zaštitu ipak potrebno se ponovno cijepiti. 

   

    P: Dijete mi je astmatičar ali bavi se sportom. Koliko se poslije cijepljenja od gripe ne može baviti težim fizičkim naporom? 

    O: Cijepljenje protiv gripe uopće ne predstavlja zapreku za bavljenjem sportom ili težim fizičkim naporom. 

   

   P: Moj otac boluje od tumora i trenutno je na kemoterapiji. Može li se on s obzirom na oslabljeni imunitet cijepiti? 

    O: Vaš otac se može cijepiti jer će ga cjepivo s obzirom na postojeću bolest i terapiju još dodatno zaštititi u slučaju izlaganja virusima gripe. 

   

    P: Trudna sam pet mjeseci i zanima me da li se trebam cijepiti protiv gripe i koliko je to sigurno? 

    O: Upravo ste Vi ciljna grupa za cijepljenje protiv gripe jer je kod trudnica zabilježeno mnogo više komplikacija. Rizik od obolijevanja svakako višestruko premašuje eventualne nuspojave cijepljenja.