ZAGREB Suprotno namjeri ministra zdravlja Rajka Ostojića da liječenje Hrvata u inozemnim klinikama svede na što manju mjeru, a uvjete jednake onima u Europi stvori u hrvatskim bolnicama, pacijenti iz Hrvatske ove su se godine izvan hrvatskih granica liječili i više no inače. U prvih šest mjeseci 2012. godine u inozemstvu se o državnom trošku liječilo 230 pacijenata iz Hrvatske ili za 12,25 posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ministar Ostojić najavio je ovog proljeća da će smanjiti troškove liječenja hrvatskih pacijenata u inozemstvu primjenom tih metoda u Hrvatskoj, no nekoliko mjeseci očito je prekratak rok da bi se postojeći trendovi promijenili.    

Zahvati i postupci

Zbog čega je, upravo suprotno, došlo do skoka u broju pacijenata koji na liječenje moraju u inozemstvo, u HZZO-u nemaju pravog objašnjenja, osim napretka medicinske tehnologije koji stalno otvara nove mogućnosti liječenja. 

    – Naš je posao postupati po zahtjevu. Svaki uredni zahtjev, koji je potkrijepljen potrebnom dokumentacijom, odobravamo. Nikome nećemo uskratiti liječenje u inozemstvu ako se utvrdi da je to neophodno – kaže Siniša Varga, direktor HZZO-a. Varga ističe kako intencija jest smanjenje broja pacijenata koji će morati odlaziti u inozemstvo na zahvate i postupke koje im hrvatsko zdravstvo ne može pružiti. »Neki su kardiokirurški postupci zbog kojih se ranije odlazi  lo u inozemne klinike već uvedeni u našim bolnicama. Nove tehnologije u medicini dolaze k nama, ali isto tako i u Europu, životni se vijek produljuje, a očekivanja ljudi od medicine sve su veća. Stoga, treba očekivati da će zahtjeva za liječenjem u inozemnim klinikama uvijek biti«, kaže Varga. 

    Prošle su se godine vani liječile 334 osobe, a neke od njih su na inozemne klinike odlazile i po više puta. Od ukupno 554 zahtjeva za upućivanje na liječenje u inozemstvu u 2011. godini, pozitivno ih je riješeno 468. Iako je na liječenje u inozemstvo ove godine otputovalo više pacijenata nego lani, na njihovo je liječenje potrošeno potrošeno ukupno 21,8 milijuna kuna, što odgovara lanjskom prosjeku. Ako se istim tempom bude trošilo do kraja godine, neće se prijeći iznos od 42,5 milijuna potrošen na istu stavku u 2011. godini. 

   Bitno manje

Na liječenje u inozemstvu ipak se troši bitno manje nego prije pet, šest godina. Za usporedbu, u 2007. godini na tu su stavku potrošena rekordna 82 milijuna kuna, ili gotovo dvostruko više nego danas. 

    Prema propisima HZZO-a, hrvatski pacijenti imaju pravo na liječenje u inozemstvu ako se ono ne može uspješno obaviti u zemlji, a dijagnoze zbog kojih se hrvatski pacijenti liječe u inozemstvu su već godinama operacije srca, onkološke bolesti te operacije oka. Zeleno svjetlo HZZO-a u najvećem broju dobivaju djeca sa srčanim manama ili drugim prirođenim malformacijama. Najveće je povećanje broja slučajeva zbog kojih država odobrava plaćeno liječenje u inozemstvu tijekom prošle godine utvrđeno u skupini endokrinih bolesti, bolesti prehrane i metabolizma i bolesti genitourinarnog trakta, a uglavnom se radilo o upućivanju u inozemstvo na donaciju jajnih stanica ili spermija, kažu u HZZO-u.

    Najviše je pacijenata, njih 62,6 posto, upućeno u Njemačku i Austriju, na ukupno 288 slučajeva liječenja. Među pacijentima i dalje su uglavnom djeca i mladi – od ukupnog broja 36 posto ih je mlađe od sedam godina, a 50 posto ima manje od 18 godina.