Pročelnica Zavoda za pulmologiju u KBC Rijeka doc. dr. Ljiljana Bulat Kardum razočarana je što je pušenje u zatvorenim prostorima dopušteno nakon pet mjeseci zabrane, čime je Hrvatska postala jedina u Europi koja je ponovno dopustila pušenje
Pušača u Hrvatskoj najviše ima na sjevernom Jadranu te na istoku Hrvatske. Najmanje pušača ima u Požeško-slavonskoj i Zagorskoj županiji, i to manje od 10 posto. Rezultati nisu nimalo utješni, iako imamo najnižu stopu na cijelom jugoistoku Europe. Godišnje u Hrvatskoj od posljedica pušenja umire oko 13.000 ljudi.
No, broj pušača nerijetko u zemljama EU uopće ne korespondira sa zakonima protiv pušenja koji variraju od članice do članice. Očita tendencija većine zemalja je u potpunosti zabraniti pušenje u javnim prostorima pa je tako Mađarska od ove godine uvela potpunu zabranu pušenja koja podrazumijeva i kafiće dok se u Portugalu još uvijek raspravlja o potpunoj zabrani pušenja. U zemlje s liberalnim zakonima prema pušenju svrstavaju se Danska, Nizozemska, Luksemburg, Njemačka, Poljska, Slovačka, Grčka i Cipar. Većina ovih zemalja zabranjuje pušenje u javnim prostorima uz iznimke najčešće u obliku prostora za pušenje u kafićima i radnim mjestima. Njemačka je ograničavanje pušenja prepustila vlastima svojih regija pa tamo zakoni variraju od pokrajine do pokrajine. Zemlje EU koje pušače nisu potjerale iz javnih prostora, poput kafića i restorana, ali i radnih prostora, su Austrija, Češka, Rumunjska i Bugarska u kojoj je pušenje ponegdje još uvijek dozvoljeno i u javnom prijevozu.
Hrvatska je prije četiri pokušala uvesti potpunu zabranu pušenja na javnim mjestima, uključujući restorane i kafiće, kao i dvorišta škola i bolnica. Zabrana pušenja danas se zadržala u restoranima, međutim, bivši je ministar zdravstva popustio ugostiteljima te godinu dana nakon uvođenja dozvolio pušačima zapaliti cigaretu na za to određenim mjestima u kafićima, sve dok oni imaju potreban ventilacijski sustav i vidljive natpise kojima se upozorava na opasnost od pušenja. Početkom godine, aktualni ministar zdravlja demantirao je medijske spekulacije da će postrožiti Zakon o zabrani pušenja te da će duhanski proizvodi osjetno poskupjeti. Tom prilikom kazao je da postroženja zakona zasad neće biti.
Posljedice pušenja
Ipak, ako se gleda cijela slika Europske unije od polovice 2013. godine za očekivati je promjene u oporezivanju duhanskih proizvoda, ali i u samom zakonu o ograničavanju pušenja. Jedno od uporišta restriktivnih zakona upozorenja su stručnjaka koji procjenjuju da godišnje u Europi od posljedica pušenja umire oko 650.000 ljudi. Cigarete u svijetu odnose 5,4 milijuna života, a ako se ovakav trend nastavi do 2030. godine ta bi se svjetska brojka mogla popesti na osam milijuna života godišnje.
– Štetni učinci pušenja prvi su puta dokazani prije pedesetak godina. Od tada su brojne kliničke studije u svijetu potvrdile da pušenje cigareta, ali i izloženost duhanskom dimu odnosno pasivno pušenje, znatno pridonose oboljevanju i prijevremenom umiranju od niza bolesti. Tako pušenje znatno oštećuje funkciju dišnih putova, uzrokuje kroničnu opstruktivnu plućnu bolest (KOPB), povezano je i s nastankom karcinoma pluća, ali i većine drugih zloćudnih tumora. Pušenje povećava sklonost za razvoj respiratornih infekcija i pogoršanja astme. Navedene bolesti imaju trend porasta pobola ali i smrtnosti u većini zemalja u Evropi i svijetu, a Hrvatska u tome nije izuzetak. Svakodnevno vidim tegobe i patnju tih bolesnika, i zato sam podržavam postroženje Zakona o zabrani pušenja – kaže pročelnica Zavoda za pulomologiju u Kliničkom bolničkom centru Rijeka doc. dr. Ljiljana Bulat Kardum. Ona kao i brojni njezini kolege pulmolozi izražava razočarenje što je u Hrvatskoj pušenje u zatvorenim prostorima poput kafića ponovo dopušteno samo nakon pet mjeseci zabrane. Time je, kako kaže prof. dr. Bulat Kardum, Hrvatska postala jedina zemlja u Europi koja je ponovno dopustila pušenje u zatvorenim prostorima.
Ona, naime, upozorava da se oko 85 posto raka javlja se u pušača i bivših pušača. Brz porast učestalosti oboljevanja od raka pluća počinje dvadesetih godina prošlog stoljeća i od tada se udvostručuje svakih 15 godina. Rizik za rak pluća u pušača je od 10 do 20 puta veći, a u pasivnih pušača do jedan i pol puta. Incidencija ove bolesti u svijetu raste svake godine za dva posto, a u Hrvatskoj na godinu oboli oko 20.000 stanovnika. U odnosu na 1968. godinu u porastu je i po pojavnosti i smrtnosti koja je porasla za gotovo tri puta.
Respiratorni invalidi
– Jednako tako su poražavajući podaci o KOPB-u. Između pet i deset posto odraslog stanovništva boluje od KOPB-a. U zadnjem desetljeću raste broj oboljelih žena. KOPB je trenutno četvrti uzrok smrtnosti u svijetu i raste unatoč napretku u dijagnostici i liječenju. KOPB je kronična upala dišnih puteva uzrokovana duhanskim dimom, progresivnog je tijeka, a rezultira trajnim suženjem dišnih putova koji u bolesnika dovode do sve težeg disanja koje je prisutno najprije u naporu, a s napredovanjem bolesti i u mirovanju. Uz to se javlja i kašalj sa iskašljavanjem. Uzrokuje disajnu slabost sa smanjenim kisikom u krvi, pa bolesnik postaje u teškom stupnju ove bolesti ovisan o kisiku. Učestala pogoršanja bolesti sa povremenim bolničkim liječenjem dovode do bržeg napredovanja bolesti, pa bolesik s vremenom postaje teški respiratorni invalid s vrlo lošom kvalitetom života – upozorava doc. dr. Bulat Kardum. U nepušača i djece koji borave u zadimljenom prostoru i prisilno udišu duhanski dim, rizik oboljevanja od raka bronha i pluća veći je 35 posto, a povećava se i rizik umiranja zbog koronarne bolesti.
No, može li potpuna zabrana pušenja i poskupljenje cigareta smanjiti broj pušača? Doc. dr. Bulat Kardum u ovom slučaju ističe važnost edukacije.
– Vjerujem da te mjere mogu djelom smanjiti broj pušača, ali ne smijemo zanemariti i važnost edukacije. Za provedbu sustavnih odgojnih, informativnih i promidžbenih aktivnosti za smanjenje i ograničavanje uporabe duhanskih proizvoda zadužene su ustanove za odgoj i obrazovanje djece i mladeži. Na promicanju spoznaja o štetnosti duhanskih proizvoda na zdravlje trebali bi se uključiti i mediji, a jednako je tako važna i društvena skrb za zaštitu zdravlja ljudi od štetnih utjecaja pušenja duhana i duhanskih proizvoda. Zato, ako niste pušač, nastojte pozitivno utjecati na pušače iz svoje okoline. Pušači, razmislite dobro i recite »ne« pušenju – i ostvarite to.
Znajte da ste odgovorni za vlastito zdravlje, zdravlje svoje obitelji i svojih prijatelja – zaključuje doc. dr. Bulat Kardum.
