Ponedjeljak, 21. svibnja 2012.
Razbijena zabluda

Srčani udar - ubojica žena

Srčani udar - ubojica žena
Srčani udar - ubojica žena
Autor: Ljerka Bratonja Martinović
Objavljeno: 27. kolovoza 2011. u 10:00

Sve više žena puši, pije i hrani se nezdravo, a sve ih je više izloženo stresu koji se ne smanjuje dolaskom kući kao kod muškaraca, već naprotiv, povećava se ili ostaje isti

Žene koje puše, kažu stručnjaci, imaju čak 25 posto veću šansu od muškaraca da obole od neke bolesti srca. Toksini u cigaretama više pogađaju ženski organizam, a to se posebno odnosi na rizik od srčanih bolesti, pokazala je opsežna analiza 86 svjetskih studija o rizicima određenih navika na srčane bolesti u ženskoj populaciji. Pušenje poništava sve hormonalne prednosti koje žene imaju prije menopauze, a ako počnu pušiti prije 15. godine života, vjerojatnost od srčanog udara u kasnijoj dobi kod žena se udeseterostručuje.

I drugi faktori žene stavljaju na prvo mjesto u pogledu visine rizika od srčanog ili moždanog udara i tako razbijaju donedavno uvriježenu zabludu o tome da od bolesti srca uglavnom umiru muškarci. Istraživanja su pokazala da žene koje imaju stresan posao imaju 40 posto viši rizik za srčani ili moždani udar ili začepljenje arterija od onih koje su na poslu opuštenije.

Nesigurnost u sudbinu vlastitog radnog mjesta također je kod žena povezana s višim rizikom od kardiovaskularnih problema poput visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola i prekomjerne težine. Iako se još donedavno vjerovalo da najveći zdravstveni rizik za žene predstavlja karcinom dojke, genitalni karcinomi i osteoporoza, statistički podaci pokazuju da u Hrvatskoj, kao i u zapadnim zemljama, 30 posto žena umire od bolesti srca, a zbog vaskularnih problema ukupno više od polovice.
   

Prevencija

1. prestanak pušenja
2. smanjenje težine
3. smanjenje unosa masti
4. zdrava prehrana
5. redovita kontrola krvnog tlaka
6. smanjenje stresa

Prekasno po pomoć

Još do jučer karcinom dojke smatrao najvećom opasnošću po zdravlje žena, najnovija svjetska istraživanja pokazuju da od zastoja srca umire svaka treća žena, dok karcinom dojke ima svaka osma. Srčani udar ne samo što je najčešći ubojica žena u razvijenim zemljama, nego je njihovo izliječenje puno teže i u postotku rjeđe od izliječenja muškaraca. Liječnici još nisu sigurni zbog čega koronarno oboljenje različito djeluje na žene i na muškarce. Osim dvojbene uloge hormonalnih nadomjestaka koje žene primaju tijekom menopauze na zaštitu njihovog srca od srčanih oboljenja, činjenica je da žene koronarnu bolest u pravilu razvijaju puno kasnije od muškaraca, u prosjeku poslije 60. godine života. Tako one i puno rjeđe posjećuju liječnika jer svoje stanje pripisuju starosti.

Glavna je posljedica ignoriranja simptoma srčanih bolesti teže izlječenje, jer žene nerijetko liječniku dolaze kad su im krvne žile puno slabije i tanje i time umanjuju izglede liječenja. Razlike između muškog i ženskog srca zamjetne su i kod srčanog udara, jer su simptomi infarkta kod žena drugačiji nego kod muškaraca. Tako žene često zatraže liječničku pomoć kada je već prekasno. Stručnjaci upozoravaju da veliki utjecaj na sve veću učestalost koronarnih oboljenja u žena ima i stil života. Sve više žena puši, pije i hrani se nezdravo, ali ih je i sve više izloženo stresu. Istraživanja su potvrdila da su žene stresu izložene puno više od muškaraca, jer se kod muškaraca količina stresa smanjuje po dolasku kući, a kod žena, koje nakon radnog vremena moraju brinuti o obitelji i obavljati kućanske poslove, stres se dolaskom kući povećava ili ostaje isti.
   

Za sve je kriva emancipacija

U principu, žensko su srce i mozak, kao dva najvitalnija organa, po prirodi zaštićeniji od koronarnih i vaskularnih bolesti nego kod muškaraca, ali je ženski rod tu prednost dokinuo emancipacijom, tumači pročelnik Zavoda za kardiovaskularne bolesti KBC-a Rijeka, Marijan Padovan.

–  Dosad su žene za vrijeme generativne dobi bile prirodno zaštićenije od kardivaskularnih bolesti u odnosu na muškarce. Za značajan porast učestalosti tih bolesti kod žena kriva je emancipacija, jer da bi bile emancipirane, žene moraju biti pod jednakim stresom kao i muškarci - ilustrira Padovan.

Riječki kardiolog ističe i pušenje kao jedan od bitnih faktora koji su smanjili ženske prednosti u bolestima srca i krvnih žila.

– Pušenje je, posebno u Europi, kod žena danas daleko češća navika nego kod muškaraca, a posebno puše mlade žene – podsjeća Padovan. Povećani broj pušačica, stres koji je postao sastavni dio života svake žene, a uz to i moderni sjedilački stil života kojega prate debljina, povišeni šećer, tlak i masnoće u krvi, uzeli su svoj danak pa su danas žene postigle isti stupanj smrtnosti od bolesti srca i krvnih žila kao i muškarci.

Hormonalna terapija, koja se dugo vremena smatrala svojevrsnom »zaštitnom« terapijom od srčanih bolesti u vrijeme menopauze, to zapravo nije, veli Padovan koji ni jednoj ženi ne bi preporučio uzimanje hormonalne terapije u klimaksu već bi stvar prepustio rukama Božjim.

–  Što se tiče koronarnih bolesti, takva terapija nema nikakvog učinka. Činjenica jest da je žene uzimaju da bi izbjegle osteoporozu, ali ako netko želi tvrde kosti, imat će i tvrde žile - zaključuje Padovan.

Edukacija o prevenciji

Upravo te činjenice upozoravaju da bi žene trebalo puno bolje educirati o prevenciji bolesti srca, koje su kod žena vodeći uzrok smrtnosti, s dvostruko većom smrtnošću od karcinoma. U 2010. godini, prema izvješću Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, kod žena su prvi uzrok smrtnosti i dalje bolesti srčano-krvožilnog sustava (55,7 posto), drugi su razlog zloćudne novotvorine odnosno karcinomi, (22,1 posto), a zanimljivo je spomenuti da je hipertenzija, odnosno visoki krvni tlak, koja je u 2009. godini odnijela jednako mnogo ženskih života kao i rak dojke, u 2010. godini čak preuzela vodstvo nad zloćudnom bolešću.

Opća stopa smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti u žena je u 2009. godini bila 646,6 na 100.000 stanovnika, a u muškaraca 519,5 na 100.000 stanovnika. Vodeći su uzrok smrti ishemijske bolesti srca s udjelom od 20 posto, a zatim cerebrovaskularne bolesti s udjelom od 15,1 posto u ukupnom mortalitetu. Ipak, statistike pokazuju da muškarci u većoj mjeri umiru od srčanog infarkta, dok su kod žena češći moždani udar, hipertenzija i ateroskleroza.

Kako bilo, svaka treća žena u Hrvatskoj umire zbog kardiovaskularnih bolesti, a kad se tome pridruže bolesti krvožilnog sustava, proizlazi da ova skupina bolesti odnosi život svake druge žene u Hrvatskoj. Pred ovom činjenicom, upozoravaju kardiolozi, nitko ne bi smio zatvarati oči jer je očuvanje zdravlja srca i krvnih žila jednako važno za ženu kao i redoviti mamografski pregledi.

Komentari

1
Morate biti prijavljeni ako želite ostaviti komentar. Prijavi se / Registriraj se
  • Marinko
    Marinko   Objavljeno: 28. kolovoza 2011. u 12:58

    Vrlo kvalitetan,koristan i profesionalno napisan clanak. Nadam se da ce ga dobar broj zena procitati.Problematika bolesti srca i krvnih zila kod zena post menopausalne dobi je vec duze vrijeme poznata u medicini. Bitno je to saznanje pribliziti zenama i pokusati ih educirati kako sprijeciti ili pak na vrijeme prepoznati bolesti srca i krvnih zila.Ovome, moram ponoviti korisnom i kvalitetno napisanom clanku, dodao bih jedan dodatak iz visegodisnjeg iskustva rada u zapadnoj hitnoj medicini.Za razliku od muskaraca iste ili slicne dobi, veliki broj zena ima dosta nespecificne simptome akutnog infarkta miokarda( AMI) ili Akutnog Coronarnog Syndroma(ACSy) . I zbog tih nespecificnih simptoma one kasnije dolaze u Hitnu Pomoc sto automatski otezava kvalitetno lijecenje i povecava smrtnost.

Iz kategorije: Zdravlje & ljepota

Pogledaj sve