Davor Fornažar, restoran "Veli žal"

Lošinjski recepti s dahom proljeća

Alenka Juričić Bukarica

Lošinj je, naime, poznat po svojoj blagotvornoj ljekovitoj klimi te bogatom biljnom pokrovu koji broji preko tisuću i sto različitih, miomirisnih vrsta



Krenuo je pravi bum! Onaj prirodni. Sve se probudilo iz zimskog sna, bilje probujalo… Ima li boljeg vremena za kušanje jestivih biljaka »s livade i iz šume«.


Kadulja, mirisan koromač, ali i mlada kopriva samo su dio onoga što priroda trenutno nudi. Ako još ima koja suha smokva iz zaliha – sjajno! »Koju« o divljem bilju u kuhinji doznali smo ovog puta u malološinjskom restoranu »Veli žal« Jadranka hotela (u Sunčanoj uvali) od mladog kuhara Davora Fornažara.


Lošinj je, naime, poznat po svojoj blagotvornoj ljekovitoj klimi te bogatom biljnom pokrovu koji broji preko tisuću i sto različitih, miomirisnih vrsta. Gastronomska ponuda koja se bazira na namirnicama iz mora ili lokalnog uzgoja te kvalitetnom maslinovom ulju, jedinstvena je, zdrava i ukusna, ističu na miomirisnom otoku.




Mirisni ružmarin i lovor nezaobilazni su začini u jelima pripravljenim od ribe ili mesa, ali isto tako u slasticama poput prhkih kolačića od ružmarina koje su lošinjske nevjeste pripremale svojim muževima na moru, dok je lovor neizostavan sastojak smokvenjaka.


Divlje šparoge i lošinjski luk obično najavljuju dolazak Uskrsa i prirodna su delikatesa. Luk je pronašao poznati lošinjski prirodoslovac Ambroz Haračić na otočiću Karbarus, a kasnije i na drugim obalnim predjelima Lošinja, te ustvrdio kako se radi o novoj vrsti divljeg luka. Upotrebljava se za varivo ili se koristi kao začin, a može se dodavati i salatama. Mlada biljka bogata je i vitaminom C. Mladi kuhar nam je otkrio i kako napraviti – nikad bolje palačinke. 



Potrebno:    (za 4 osobe)    1,2 kg janjećih kotleta    1,2 kg krumpira    10 dag kapule    maslinovo ulje    4 dl mesnog temeljca    0,5 dl bijelog vina    5 dag pelata    kadulja    sol; papar    Priprema: janjeće kotlete potući, posoliti, popapriti, nakapati maslinovim uljem i ostaviti da se mariniraju pola sata. Krumpir dobro oprati i narezati na ploške debljine oko centimetar i pol pa posoliti i nakapati maslinovim uljem. Kapulu na sitno isjeckati, popržiti na vrelom maslinovom ulju, dodati listove kadulje, kratko popržiti. Potom dodati narezane pelate i sve zajedno propirjati. Zatim zaliti mesnim temeljcem, začiniti i kuhati dok umak ne zgusne te pri kraju dodati bijelo vino pa još kratko prokuhati. Ploške krumpira peći na gradelama da omekšaju i dobiju lijepu zlatnosmeđu boju. Kotlete peći na gradelama ili na tavi pa dodati u već pripremljen umak i kuhati nekoliko minuta. Poslužiti uz krumpir pečen na gradelama, ukrašeno grančicama kadulje.   


   – Smjesa za tijesto je ona klasična, no nadjev možete napraviti tako da karamelizirate šećer, dodate mu nasjeckane suhe smokve, kratko popržite pa zalijete s malo vode i soka od naranče. Začinite rumom i cimetom, još kratko prokuhajte pa ostavite da se ohladi. Tako hladno pomiješajte s mascarponeom, rekao je ovaj majstor kuhače. 


   Što drugo nego savjet poslušati, stoga kuhače u ruke i aromatični vam dobar tek! 



Potrebno:    50 dag lisnatog tijesta    30 dag jabuka    50 dag suhih smokava    10 dag šećera kristal    3 dag šećera u prahu    5 dag mljevenih keksa (petit)    1 jaje    5 dag pinjola    cimet; korica limuna; rum     Priprema: jabuke naribati, smokve narezati na kockice, dodati kristal šećer, cimet, pinjole, malo ruma, naribane limunove korice, mrvice keksa te sve zajedno izmiješati. Lisnato tijesto razvaljati na oko 3 do 4 milimetra debljine te po sredini rasporediti nadjev. Jednom stranom tijesta prekriti nadjev i namazati razmućenim jajem. Prekriti drugom stranom tijesta pa opet namazati razmućenim jajem. Na više mjesta izbosti vilicom te peći u zagrijanoj pećnici na 175 stupnjeva oko 25 minuta. Savijača se može poslužiti topla ili hladna, posuta šećerom u prahu.