OPATIJA – U izdanju VISIO TEAM d.o.o. iz Opatije nedavno je objavljena monografija zagrebačkog umjetnika Željka Čurčića, koji se svojim radom predstavio i riječkoj i vološćanskoj publici. Rođen je 1955. godine u Zagrebu, gdje je završio studij povijesti umjetnosti i sociologije, te poslijediplomski studij iz informacijskih znanosti. Radi kao viši stručni savjetnik u LZ-u »Miroslav Krleža«. Slikanjem se bavi od gimnazijskih dana. Imao je više samostalnih i skupnih izložbi i sudjelovao je u radu likovnih kolonija. Bio je član likovne zajednice »Zagreb«. Slike mu se nalaze u zbirci »Bauer«, galeriji umjetnina u Vukovaru i u mnogim privatnim zbirkama.

Autori monografije su dr. sc. Andrej Vujnović i mr.sc. Željko Čurčić. Pogovor su pisali likovna kritičarka Biserka Goleš Glasnović i profesor povijesti umjetnosti Krunoslav Kamenov. Knjiga je dvojezična – na hrvatskom i engleskom, i sadrži 200 bogato ilustriranih stranica. Prijevod na engleski potpisuju Tomislav Krvavica i Boris Blažina, lekturu Iva Klobičar Srbić i Boris Blažina, fotografiju David Kurti, dizajn i prijelom Ivo Horvat, a monografiju je tiskao Kerschoffset.

Erotika, glazba, apstrakcija

Koji vas motivi najčešće zaokupljaju i inspiriraju?

– Kako se može razabrati iz monografije, motivi moga likovnog stvaralaštva su erotika: »Kao bitan poticaj čovjekove psihe«; fantazmagoričnost: »U kompozicijama se iščitavaju mješovite prostorne organizacije, nadrealne stilizacije fantastičnih ugođaja; glazbenici: »Kroz mnoštvo glazbenika s predznakom jazza nastavlja se umjetnikova glazbena priča…« i apstrakcija: »U dubini svojih nastojanja za slobodnim kreacijama, ulazim u apstraktni svijet«, kažu kritičari.

Postoji li poveznica među tim motivima?

– Kako ističe naš eminentni povjesničar umjetnosti Ivo Šimat Banov: »Trajni zajednički nazivnik, poveznica umjetnikove imaginacije (koja živi, ekvilibrira, između realnoga i nadrealnoga) je likovni izraz kojem se raspon kazivanja kreće od potpunog nemara za formu do izrazite znakovitosti i samo ekspresije oblika.«

Spoj teoretičara i praktičara

Za umjetnost koju stvarate podjednako su karakteristične i figuracija i nefiguracija.

– Jednako »plivam« i u figuraciji i u apstrakciji. U mom likovnom izrazu bitna je »transpozicija motiva u skladu s emocionalnim proživljavanjima«, i time potvrđujem da svoj unutrašnji naboj nastojim izbaciti na površinu.

U kojim tehnikama najčešće stvarate?

– Nisam specijalno vezan za neku posebnu tehniku, jer i sama tehnika na neki način određuje način izražavanja. S obzirom na svoja raspoloženja i nastojanja, birao sam različite tehnike. Radio sam u ulju na platnu, ulju na papiru, u voštanom pastelu, suhom pastelu, akvarelu, temperi, tušu, akrilu, flomasteru, često ih kombinirajući.

Vi ste i povjesničar umjetnosti i slikar. Rijetki su povjesničari i slikari u jednoj osobi. Kako vi to povezujete?

– Povjesničar umjetnosti i likovni stvaralac naoko su dva pola, ali moram vam potvrditi da između njih postoji simbioza. Svaki povjesničar umjetnosti mora proniknuti u motive, stilistiku i druge elemente u djelu likovnog stvaraoca, na neki način se mora s njim poistovjetiti i osjetiti njegovu stvaralačku vibru. Jedino tako može istinski protumačiti njegovo stvaralaštvo. S druge strane, svaki ozbiljan likovni stvaralac mora biti informiran što se oko njega događa na likovnom planu i trebao bi biti upoznat s povijesti likovnog stvaranja. Tako upijajući spoznaje, on postiže bolje rezultate. Kod mene postoji taj spoj teoretičara i praktičara.

Stvaralački nerv

Što mislite o suvremenoj hrvatskoj umjetnosti?

– U suvremenoj likovnoj umjetnosti, pa tako i u hrvatskoj, postoje paralelizmi u likovnom stvaralaštvu. Mnogi stvaraoci prate suvremene trendove konceptualnog predznaka, a pored njih stvaraju umjetnici koji crpe svoju inspiraciju iz dalje i bliže

prošlosti. Važno je primijetiti da biti suvremen ne znači ujedno biti relevantan na planu likovnosti. Najvažnije je da ono što je umjetnik kroz svoje djelo htio reći ima težinu, i da se može nositi sa svim preprekama koje mu stoje na putu.

Stvarate li nešto novo?

– Prateći sve što se događa i što se događalo na širokom društvenom planu, te sve što ima težinu na kulturno-umjetničkom planu, utječe na mene, moju intimu, a time i na stvaralačku produkciju. Stvaralački nerv je povezan prožimanjem objektivnog i subjektivnog.

Kakvi su vam daljnji planovi?

– Trenutačno radim na zajedničkoj izložbi Jure Labaša i mene, a želio bih organizirati i svoju retrospektivnu izložbu.