Koji je najveći izazov s kojim se kao buduća Europska prijestolnica kulture suočavamo? Očekivanja! To je najveći izazov s kojim se suočio ili će se suočiti gotovo svaki EPK, kaže nam Marilyn Gaughan Reddan, voditeljica programa Galway 2020, irskoga grada koji će baš kao i Rijeka iduće godine postati europska kulturna metropola.

– Kultura svakome od nas ima drugo značenje, Europska prijestolnica kulture svakom pojedincu znači nešto drugo, različiti ljudi imaju različitu razinu angažiranosti i različita očekivanja. No to je ipak u konačnici divan izazov. Vjerujem da ćemo na otvorenju kako u Galwayju tako i u Rijeci biti ispunjeni ponosom, baš kao što smo to bili nakon što smo proglašeni EPK-om, bit ćemo ponosni na sve ono što smo u pripremnom razdoblju realizirali i postigli, i kao grad, i kao okrug. Svi se sjećamo gdje smo bili onog dana kad je Galway pobijedio u utrci za ovu prestižnu titulu, što smo radili i kako smo se osjećali. Jer EPK čine ljudi. EPK slavi ono što jesmo, u mjestu u kojem živimo. To je kultura. Kultura smo mi, jezik kojim govorimo, hrana koju jedemo, knjige koje čitamo, umjetnost koju gledamo, muzika koju slušamo, naše pjesme, naši plesovi, naši ljudi. Ako to uspijemo dobro spojiti onda će i Galway, i Rijeka prirediti godinu za pamćenje, a u to uopće ne sumnjam, ističe Marilyn Gaughan Reddan.

Prijavna knjiga

Veljača 2020. godine, kad će Galway i Rijeka preuzeti titulu EPK, opasno se bliži, programi obaju gradova su složeni i samo čekaju javnu prezentaciju.– Mi smo perfekcionisti i nikad nećemo biti u potpunosti zadovoljni, jer želimo biti fantastični. Svi puno rade – sve naše zajednice, umjetnici, partneri, cijeli tim – rade zaista najbolje što znaju kako bi Galway 2020. bio veliki uspjeh. Iz te perspektive smo zadovoljni. Jesmo li na »dobrom mjestu«? Mislim da smo na putu da budemo na dobrom mjestu, kaže Gaughan Reddan.

Srce Galwaya / Foto Galway 2020

Takozvana »bid book«, odnosno prijavna knjiga na osnovu koje gradovi bivaju izabrani za EPK, puna je programa i planova, no Gaughan Reddan pitamo koliko je od onog predstavljenog u knjizi i realizirano ili će biti realizirano.

– Gotovo sve. Teme kojima se bavimo su jezik, krajolik i migracije i to se nije promijenilo, svi naši temeljni projekti bit će realizirani. Baš kao i u Rijeci, 70 do 80 posto naših programa realizirat će naši kulturni partneri, što je divna prilika da se naše kulturne organizacije pokažu u najboljem svjetlu u Europi. U Galwayju imamo krasan kulturni sektor, i njihov rad i njihova postignuća su jedan od glavnih razloga što ćemo biti Europska prijestolnica kulture. Za ostatak programa odgovorni smo mi iz tvrtke Galway 2020. To je slično riječkom modelu, ali i onim gradovima koji su prije nas nosili titulu Europske prijestolnice kulture. Prijavna knjiga je esencija ugovora s Europskom komisijom i svi projekti koje smo u toj knjizi prezentirali na dobrom su putu realizacije. Ipak, imali smo promjene u timu, u partnerskim organizacijama, neke više ne djeluju, neki su projekti doživjeli male promjene, jer se promijenio kontekst, naime dug je period od 2015. kad je knjiga napisana i realizacije u 2020. Neki su projekti narasli, ili se pak razvili u nekom drugom smjeru, ali za sad sve izgleda fantastično, naglašava voditeljica programa Galway 2020.

Drugačiji pristup

Iako Galway i Rijeka dijele mnoge zajedničke teme poput mora, rada, migracija, hrane, zajednica, različitosti i kiše pa i jezika i krajobraza, u jednoj su ključnoj stvari različiti – dok je Rijeka u velike infrastrukturalne projekte krenula gotovo odmah, Galway je odabrao drugačiji pristup.

Hod na užetu preko rijeke Corrib / Galway 2020

– Usko surađujući s gradom i okrugom Galway donijeli smo svjesnu odluku da se ne ide u infrastrukturalne projekte, odnosno da ti infrastrukturalni projekti budu dio kulturne strategije grada i okruga u narednih 10 godina. Neki infrastrukturalni projekti počet će se graditi 2020. godine, neki kasnije u sklopu implementacije desetogodišnje kulturne strategije. Mi smo se odlučili za tu dugoročnu strategiju. Naš program baziran je na onom što nam nudi naš krajolik, ali i na postojećoj infrastrukturi, program i suradnja s kulturnim organizacijama i zajednicama bazirana je na onom što postoji, a ne na onom što se može, ali i ne mora realizirati, ističe Gaughan Reddan.

Ozbiljne teme

Dosad predstavljen program Galwayja u 2020. uglavnom se odvija na otvorenom i u velikoj se mjeri temelji se na brojnim festivalima po kojima je taj grad u Irskoj poznat.

– Naše planine i rijeke postaju naše galerije, naše ulice postaju kazalište, naši građani postaju umjetnici, naše društvo postaje umjetnički centar. Ako koristimo naš krajolik u tom smislenom značenju i uspijemo ga u potpunosti uklopiti u naš program, odnosno naš program prilagoditi mjestu kojem živimo, vjerujem da će onda u konačnici to biti jedna divna godina. To je drugačiji pristup umjetnosti, ali tako mi u Galwayju oduvijek radimo, kaže.

Brojni ulični festivali forte su Galwaya / Foto Galway 2020

Baš kao što se i Rijeka bavi nekim ozbiljnim aktualnim temama, tako i Galway u svom programu veliki naglasak stavlja na neke teme koje muče njihovo društvo.

– Ono što nam daje jak lokalni pečat jest ono što nas spaja kao Europljane, a to su između ostalog i teme vezane uz mentalno zdravlje i problem samoubojstava, teme vezane za socijalnu inkluziju, migracije i klimatske promjene, sve su to teme koje se tiču našeg, ali i cjelokupnog europskog društva. U prijavnoj knjizi veliki smo značaj dali upravo tim temama. U Galwayju je mentalno zdravlje problem, imamo visoku stopu samoubojstava, naša prekrasna rijeka Corrib koja prolazi kroz naš grad je mjesto gdje se mladi okupljaju i uživaju u druženju, ali je isto tako mjesto gdje si mnogi oduzimaju život. Galway Community Circus u suradnji s deset europskih partnera osmislio je projekt »Wires Crossed« temeljen na hodu na užetu – 400 umjetnika iz cijele Europe sudjelovat će u tom projektu i hodati na užadi koja će biti isprepletena nad rijekom Corrib u kolovozu 2020. Važnost ovog projekta nije samo skretanju pozornosti na problem mentalnog zdravlja, već i u takozvanoj kulturnoj mobilnosti. Naime, »Wires Crossed« će se 2021. preseliti u rumunjski Temišvar. Kulturna mobilnost i održivost kulturnih organizacija jedna su od glavnih značajki naslijeđa Galwayja i nakon 2020. Za nas je bilo važno u projekt EPK uključiti one organizacije u kulturi koje imaju tu mogućnost mobilnosti održivosti i nakon 2020., a Galway Community Circus je odličan primjer.

EPK pruža mogućnost da se kroz umjetničke projekte progovori o mnogim aktualnim problemima.

– Druga važna tema su klimatske promjene, imamo jednogodišnji program koji se bazira na lošem vremenu i kiši i vrlo je zanimljiv i zabavan. U tijeku je i međunarodni natječaj za dizajnere za osmišljavanje vodootporne odjeće, a vjerujem da bi o temi kiše puno toga zanimljivog mogli ponuditi i umjetnici iz Rijeke, naglašava Marilyn Gaughan Reddan.

Volonteri su snaga / Foto Galway 2020

Nasljeđe

Galway i Rijeka imaju puno toga zajedničkog. Primjerice riječki programski pravac 27 susjedstva vrlo je slično koncepiran kao i Small Towns Big Ideas.

– Mobilnost naših umjetnika i kulturnih organizacija jedna je od ključnih zadaća. U tom kontekstu odličnu suradnju imamo s programskim pravce 27 susjedstava, posebice s Lovranom. Nadalje, nedavno su Galwayju boravili umjetnici projekta Make a Move, a oni su sad u Rijeci. Potom je tu i suradnja riječkog i našeg kazališta. Naša svečana otvaranja imaju točke dodira, a o tome ćete saznati sve u rujnu. Ono što još Galway i Rijeku povezuje jest i film. Galway je UNESCO-ov grad filma, a filmska industrija u Rijeci i Hrvatskoj je u uzlaznoj putanji. I tu pokušavamo pronaći načine kako da se i u tom segmetu još više povežemo. To je važno za Rijeku i Hrvatsku, a mi imamo veliko iskustvo u izgradnji filmske industrije. A puno je toga što Galway može naučiti od Rijeke. Smatram da je pristup realizaciji programa Rijeke 2020 zaista jedinstven, mislim da je pravac 27 susjedstava iznimno pametan i u potpunosti uključuje stanovništvo u kreaciji i realizaciji. Možemo puno naučiti i od načina na koji je Rijeka uključila svoje građane, umjetnike i organizacije. Suradnja s riječkim timom je sjajna, Irena Kregar Šegota i ja zajedno smo počele ovo putovanje prije pet godina. Dugo je to razdoblje, izgradili smo bliske odnose, postali pravi prijatelji, naglašava.

A što će Galway 2020 ostaviti u nasljeđe?

– Ljude, jer nasljeđe nisu zgrade, nasljeđe su ljudi. Želimo da se stvori trajna veza naših umjetnika s prošlim i budućim prijestolnicama kulture, radimo na mobilnosti i održivosti njihovih karijera u kulturi, da naša zajednica ostane kulturno povezana s budućim EPK-ovima. Dugoročne veze koje razvijamo godinama. Pozicioniranje Galwayja i Rijeke na kulturnu mapu ne samo Europe, to je nasljeđe.