Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 11° 4n
Sutra: 11° 11° 4n
15. studenoga 2018.
Tribina o EPK

Višnić: Rijeka ne zaslužuje samo najbolji nogometni klub, već i najbolju kulturnu infrastrukturu

Foto: R. BRMALJ
Foto: R. BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 21. rujan 2017. u 16:31 2017-09-21T16:31:00+02:00

Pojedinci su izrazili bojazan da privredno posrnula Rijeka neće moći održavati muzeje koji se grade u „Benčiću“, no objašnjeno je da kulturne institucije koje će u bivšem tvorničkom kompleksu dobiti nove prostore i sada postoje, samo što djeluju u lošim uvjetima

RIJEKA - U Art kinu Croatia u srijedu navečer je održana tribina o projektu Rijeka 2020 - Europska prijestolnica kulture na kojoj su svi zainteresirani, a takvih je bilo mnogo sudeći po dupkom punoj dvorani, mogli postaviti pitanja, dati komentar, uputiti kritiku, vezano za ovaj kompleksan projekt i način njegove provedbe.

Nakon vrlo iscrpne prezentacije projekta u razgovoru s građanima sudjelovali su vodeći ljudi EPK tima zaduženog za realizaciju projekta: direktorica tvrtke Rijeka 2020 Emina Višnić, umjetnički direktor projekta Slaven Tolj, direktorica sektora za razvoj i strateška partnerstva Irena Kregar Šegota, direktorica sektora za kulturu Mara Anjoli Vujić, direktor sektora za komunikacije Vuk Ćosić, voditeljica programa „Učionica“ Tanja Kalčić i voditeljica marketinga Andrea Blažević.

Iako se očekivalo da će na tribini istupiti članovi riječkog MOST-a nezavisnih lista koji su dan prije sazvali konferenciju za novinare na kojoj su poručili da će pri Gradskom vijeću zatražiti osnivanje posebne radne skupine za praćenje projekta koji se po njihovom sudu vodi neprofesionalno, nestručno i neetično - to se nije dogodilo.

Osim dijela publike koji se nadao „vrućoj“ raspravi, njihovom šutnjom ostala je razočarana i Emina Višnić koja je očekivala da će predstavnici MOST-a teške optužbe htjeti raspraviti „oči u oči“ s prozvanima.

Umjesto toga u raspravi se čulo tek nekoliko pitanja i komentara, od kojih većina i nije bila u direktnoj vezi s EPK programom, a ticala se upravljanja kulturnom infrastrukturom koja nije pod izravnom ingerencijom EPK tima. O tome naime brinu Grad i Županija, dok je EPK tim prvenstveno zadužen za provedbu kulturnih i umjetničkih programa planiranih za 2020. godinu.

Jedna od primjedbi odnosila se na zgradu Teatra Fenice koja se više nigdje ne spominje, no ona je u privatnom vlasništvu pa osim žaljenja što se iznimno vrijedan spomenik pretvorio u ruinu i komentara da grad polako ostaje bez grada, nismo čuli odgovor da se s njom išta planira, iako je Grad ovu zgradu prepoznao kao možda najvažniju građevinu riječke kulture i uvrstio je u kulturnu strategiju 2013.- 2020. s jasno izraženom namjerom da se pronađe način njezine obnove i stavljanje u funkciju izvedbene i koncertne dvorane.

U publici je bio i pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar , ali se o Teatru Fenice nije izjasnio. Nasuprot tome odgovorio je na primjedbu da je Hrvatski kulturni dom na Sušaku trenutno zgrada bez identiteta. Dok je Emina Višnić upozorila da EPK jedino kvalitetnim programima može raditi na vidljivosti tog prostora, a Slaven Tolj se našalio da bi tome možda moglo pripomoći i preimenovanje HKD- a u „HK Za Dom na Šušaku “, Šarar je najavio da se upravo razrađuje model otcjepljenja HKD-a od Odjela za kulturu i njegove transformacije u samostalnu ustanovu, kao što je svojedobno napravljeno s Art kinom.

Jedno od pitanja bilo je i kako „zapaliti“ grad za EPK, a kao jedan od mogućih načina došla je i sugestija da se ponuda kulturnih sadržaja disperzira po svim gradskim kvartovima, što je Emina Višnić apsolutno podržala. Vuk Ćosić najavio je i formiranje stalnog punkta na Korzu, gdje će građani jednom tjedno u izravnoj komunikaciji s predstavnicima EPK tima moći dobiti sve informacije koje ih zanimaju o projektu. Mjesto stalne interakcije s građanima bit će i prostor RiHuba u ex Bernardiju, čija adaptacija je upravo započela.

U ime studenata Glume i medija postavljeno je i pitanje osnivanja akademskog teatra u Rijeci, na što je Emina Višnić poručila da je to infrastrukturni problem koji moraju riješiti Grad i Sveučilište. No dodala je da studenti imaju apsolutnu podršku EPK tima, jer činjenica da studij djeluje bez baznog resursa, ista kao kad medicinari ne bi imali operacijsku dvoranu.

Foto: R. BRMALJ

S obzirom da je u prezentaciji iznesen podatak da se 2020. očekuje dolazak 4 milijuna posjetitelja, čulo se i pitanje gdje će Rijeka smjestiti toliko gostiju, na što je Višnić kazala da se članovi tima to često i sami pitaju, ali računa se na raspoloživost svih hotelskih kapaciteta u okolici, poput Opatije i Krka, a pretpostavka je da će EPK projekt pobuditi i poduzetnički duh te potaknuti nove investicije u turističkom sektoru.

Jedno od rijetkih pitanja koje se ticalo programa, a nagrađeno je i pljeskom publike, glasilo je kako će Rijeka 2020. zvučati, s obzirom da je izrazito glazbeni grad.
Na ovo je pitanje uslijedio i jedan od najoriginalnijih odgovora. Dok je Tolj objasnio da se glazba i književnost provlače kroz sve programske linije, Vuk Ćosić je rekao kako je tijekom uređenja Čajnog trga u Starom gradu, došao na ideju da bi Rijeka mogla biti grad u kojem ljudi sviraju biljkama! Kao što ljudi izvode kućne ljubimce u šetnju, tako bi glazbenici mogli prošetati sa svojim instrumentima i zasvirati pored kakvog žbuna ili drveta, pojasnio je.

Međutim, izgleda da ova zamisao nije impresionirala Šarara koji se imao potrebu uključiti, naglasivši da se Rijeka može podičiti profesionalnim zborom i orkestrom, razvijenom jazz, pop i rock scenom, amaterskim pjevanjem, kao i fenomenom istarske ljestvice upisane na UNESCO-vu listu nematerijalne baštine. Upravo zbog ove slojevitosti glazba je ispala iz kandidacijske knjige za EPK, ali Šarar je siguran da će tisuće ljudi koji se bave glazbom u Rijeci znati odgovoriti kako se uklopiti u programe EPK i iskoristiti njezin motivacijski potencijal.

Pojedinci su izrazili bojazan da privredno posrnula Rijeka neće moći održavati muzeje koji se grade u „Benčiću“, no objašnjeno je da kulturne institucije koje će u bivšem tvorničkom kompleksu dobiti nove prostore i sada postoje, samo što djeluju u lošim uvjetima, a u „Benčiću“ se neće izvoditi grandiozni objekti već obnavljati ruševine i to EU novcima koji su odobreni za projekte koji su morali dokazati i svoju održivost da bi bili financijski podržani.

Uostalom, primijetila je Emina Višnić, Rijeka ne zaslužuje samo najbolji nogometni klub, već i najbolju kulturnu infrastrukturu, a zadnja investicija tog tipa bila je izgradnja Muzeja revolucije.

Nekima je zasmetala i pretjerana upotreba anglizama u prezentaciji projekta, kao i činjenica da jedna programska linija nosi naziv „Dopolavoro“ što je izmišljotina fašističke Italije. To je zapazio Branko Jani Kukurin kojem se učinilo da je projekt posve fokusiran na Rijeku, dok su mjesta u riječkoj okolici, poput Kastva, izostavljena , „kao da su u dugoj dimenziji“.

Višnić je, međutim, podsjetila da projekt Europske prijestolnice kulture osim grada Rijeke uključuje i cijeli prostor Primorsko goranske županije, a tijekom prezentacije predstavljene su i sve programske linije, od koji dvije – „27 susjedstava“ i „Lungo mare“ - baš izrazito naglašavaju njegovu regionalnu komponentu .

Kritika je upućena i HNK Ivana pl. Zajca u kojem „30 godina gledamo iste glumce i pjevače“ zbog čega su neki i prestali posjećivati kazalište, no intendant Marin Blažević je primijetio da je to izbivanje očito bilo predugo, jer bi u suprotnom primijetili da to nije istina.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka