Mangelosova izložba

U sklopu Dana Akademije primijenjenih umjetnosti postavljena izložba “Planetarij”

Nela Valerjev Ogurlić

Melinda Kostelac, Snježana Prijić Samaržija, Damir Stojnić i Letricija Linardić i dio ansambla predstave »Cabaret Brecht« / Snimio Silvano JEŽINA

Melinda Kostelac, Snježana Prijić Samaržija, Damir Stojnić i Letricija Linardić i dio ansambla predstave »Cabaret Brecht« / Snimio Silvano JEŽINA

Mangelos je znatno utjecao na razvoj suvremene hrvatske umjetnosti, a izložba na Akademiji postavljena je na inovativan način



Na Akademiji primijenjenih umjetnosti Sveučilišta u Rijeci jučer je održana svečanost u povodu Dana Akademije u sklopu koje je otvorena izložba Dimitrija Bašičevića-Mangelosa pod naslovom »Planetarij«. Na Mangelosovoj izložbi inovativnim se postavom predstavlja njegov dugogodišnji i amblematski ciklus u kojemu je, kao osnovni predložak za slikanje, koristio školske globuse.


Autor izložbe mr. art Damir Stojnić postav je osmislio tako da promatrač bude okružen velikim projekcijama autorovih globusa, kao da se nalazi u svojevrsnom planetariju.


– Izložbom sam odlučio akcentuirati Mangelosove, uglavnom crne, planete-manifeste, jer oni sublimiraju više faza njegova opusa, a oslikavanje globusa provlači se gotovo od samog početka, pa do kraja njegovih »umjetničkih eksperimenata« – rekao je Stojnić.


Pionir konceptuale




Uz uvećane projekcije globusa, na izložbi su prezentirana tri originalna rada: Mangelosov rad »Muzejsko jaje« i dva globusa od kojih je jedan prema autorovoj skici izveo Damir Stojnić, jer ga Mangelos za života nije stigao realizirati.


Dimitrije Bašičević-Mangelos (1921. Šid – 1987. Zagreb) kultni je autor i pionir hrvatske konceptualne umjetnosti. Diplomirao je povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te je radio kao kustos u Modernoj galeriji, Arhivu instituta za likovne umjetnosti JAZU i Gradskoj galeriji suvremene umjetnosti. Suosnivač je i Galerije primitivne umjetnosti koja je njegovom zaslugom postigla međunarodni uspjeh. Od 1959. godine članom je legendarne umjetničke skupine Gorgona kojoj su uz njega pripadali i Josip Vaništa, Đuro Seder, Radoslav Putar, Julije Knifer, Ivan Kožarić, Matko Meštrović i Miljenko Horvat. Značajno je utjecao i na mlađu generaciju hrvatskih konceptualaca koji su se u Zagrebu 70-ih godina okupljali oko galerije Podroom: Mladena Stilinovića, Vladu Marteka, Vladimira Dodiga-Trokuta, Željka Kipkea i druge.


No, prema riječima Damira Stojnića, ostao je u sjeni svojih suvremenika jer, vjerojatno zbog toga što je rodom iz Šida, nije bilo podobno isticati koliko je utjecao na razvoj suvremene hrvatske umjetnosti.


Edukativne izložbe


Izložbom »Planetarij« Akademija primijenjenih umjetnosti proširuje program edukativnih izložbi koje planira ostvariti u izložbenom prostoru ispred dekanata, gdje će predstavljati renomirane hrvatske autore, radove nastavnika i studenata, rezultate terenskih nastava i drugih aktivnosti iz područja likovno-vizualne i kazališne umjetnosti. Na taj način nastojat će se obogatiti i promovirati edukacija u umjetničkom području, prvenstveno namijenjena studentima Akademije i Kampusa, a ujedno dostupna svim građanima.


Na svečanosti povodom Dana Akademije pokazan je i ulomak iz predstave »Cabaret Brecht« u izvedbi studenata Glume i medija, a mogla se razgledati i izložba fotografija studenata prve godine nastalih pod mentorstvom Fedora Vučemilovića. Izložba »Planetarij« ostaje otvorena do 15. prosinca, a za siječanj je najavljena izložba »Nedogledi« na kojoj će radovi studenata biti sučeljeni radovima renomiranih autora iz zbirke riječkog MMSU-a.