Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 4° 6
Sutra: 4° 4° 6
13. prosinca 2018.
Znanstveni skup u Rijeci

U obnovi spomenika vladaju različite prakse

Sa skupa na Filozofskom fakultetu u Rijeci / Foto: R. BRMALJ
Sa skupa na Filozofskom fakultetu u Rijeci / Foto: R. BRMALJ
Autor:
Objavljeno: 30. travanj 2014. u 14:02 2014-04-30T14:02:00+02:00

Baština stradava ne samo zbog nebrige, devastacije, hajdučkog mentaliteta, sprege politike i bahatih investitora već i zbog metodološki upitnih i neujednačenih pristupa obnovi baštine unutar struke same

RIJEKA » »Slika spomenika i princip promjene« bila je tema ovogodišnjih »Dijaloga s baštinom«, stručno-znanstvenog skupa što je jučer održan na riječkom Filozofskom fakultetu, pod pokroviteljstvom Katedre za istraživanje i zaštitu kulturne baštine Odsjeka za povijest umjetnosti i nacionalnog odbora ICOMOS-a. 

  Uz pozdravne riječi pročelnice Odsjeka dr. Nataše Šegota Lah i prodekana za znanost dr. Vladimira Takšića, skup je otvoren izlaganjem Marka Špikića s Filozofskog fakulteta u Zagrebu koji je dao povijesni pregled različitih teorijskih pristupa i razmišljanja o obnovi spomenika, kao uvod u niz predavanja koja su ukazala na različite pristupe i probleme u odnosu prema baštini i njezinoj obnovi koja stradava ne samo zbog nebrige, devastacije, hajdučkog mentaliteta, sprege politike i bahatih investitora ili bespravnog djelovanja, već i onog institucionalnog, zbog metodološki upitnih i neujednačenih pristupa obnovi baštine unutar struke same. 
 

Šibenski primjer

Kao jedan od najradikalnijih iznesen je primjer obnove Šibenske katedrale, spomenika pod zaštitom UNESCO-a i slučaj obnove zapadnog portala, znanog i kao portal »Posljednjeg suda« s kojeg su uklonjeni originalni kipići apostola da bi bili zamijenjeni kopijama, a rezultat se po ocjeni dr. Predraga Markovića, može usporediti s »restauratorskim« zahvatom Cecilie Gimenez iz Španjolske, nadobudne bakice koja je planetarnu popularnost stekla kad je, u najboljoj namjeri da zaustavi propadanje više od 100 godina stare freske u mjesnoj crkvi jednog sela blizu Zaragoze, upropastila sliku s likom Isusa Krista, podarivši mu izgled dlakavog majmuna. 

  Upravo potresan primjer dolazi i iz Karlovca, gdje je nakon početnog optimizma i vjere u očuvanje tvorničkog kompleksa Mustad i procesa proizvodnje potkivačkih čavala na originalnim strojevima, došlo do promjene planova privatnog vlasnika koji je zaustavio proizvodnju, uklonio dio tvorničkog kompleksa da bi izgrado stambenu zgradu, a istoj bi namjeni želio privesti i glavnu tvorničku zgradu iz koje je nestala glavnina strojeva na kojima je 80 godina kontinuirano proizvodili čavli za 5 kontinenata. 
 

Propusti Ministarstva kulture

Prema mišljenju dr. Marijana Bradanovića, glavnog inicijatora skupa, jedan od najvećih problema današnje konzervatorske struke stoji u činjenici da niti dvadeset godina nakon uspostave hrvatske države konzervatorska služba nije integrirana u smislu stvaranja zajedničke metodologije postupanja, pa u obnovi spomenika u Hrvatskoj i dalje vladaju sasvim različite prakse i pristupi, a stručne se rasprave uglavnom vode o promašajima, umjesto da se o problemima raspravlja prije realizacije konkretnih odluka. 

  U raspravi se moglo čuti i ozbiljnih kritika na račun Ministarstva kulture, pa je tako dr. Ivan Matejčić primijetio da nelegalnim zahvatima na baštini legimitet daje Ministarstvo koje propušta reagirati na primjere očitih degradacija spomenika, poput postave betonskog kipa Isusa ispred trogirske katedrale.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka