Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
26. siječnja 2020.
Održivi dizajn lučkih gradova

RETOX Je li Aarhus pravi primjer za Rijeku? Na lučkom području izgradili stanove otvorene moru

RETOX Je li Aarhus pravi primjer za Rijeku? Na lučkom području izgradili stanove otvorene moru
RETOX Je li Aarhus pravi primjer za Rijeku? Na lučkom području izgradili stanove otvorene moru
Autor:
Objavljeno: 30. studeni 2019. u 17:00 2019-11-30T17:00:00+01:00

Aarhus je Europska prijestolnica kulture bio 2017., a ima iskustvo razvoja modernog grada temeljenog na održivim prinicipima. Pokazani su primjeri dobre prakse iz Danske, pri čemu dah oduzima projekt "The Iceberg", stambeni kompleks izgrađen na bivšem lučkom području

RIJEKA - U organizaciji Europske prijestolnice kulture i Veleposlanstva Kraljevine Danske u Hrvatskoj, u RiHubu je održana panel-rasprava »Retox: Održivi dizajn lučkih gradova«, koja je u fokus stavila Rijeku i danski Aarhus, lučke gradove prijestolnice kulture. Danski Aarhus je Europska prijestolnica kulture bio 2017., dok Rijeku ta titula očekuje u 2020. Oba su grada lučka, te su prošla, odnosno prolaze tranziciju koja traži prenamjenu dijela prostora i djelatnosti. Zamišljeno je da primjer Aarhusa Rijeci posluži u smislu dobrih praksi te smjernica kako na održiv i kvalitetan način prenamijeniti prije svega staru lučku infrastrukturu. Rijeci taj proces tek predstoji, a Aarhus se, kako smo imali prilike vidjeti, već uvelike razvio.

Na panelu je, kao glavna govornica, trebala sudjelovati Bente Lykke Sørensen, načelnica urbanog razvojnog planiranja te stanovanja u gradskoj općini Aarhusa, koja je dakle publici trebala približiti iskustvo razvoja modernog grada temeljenog na održivim prinicipima, pokazujući primjere dobre prakse iz Danske. No, budući da je bila spriječena, u njeno je ime govorio Ivan Bartulin Sørensen, asistent u danskom veleposlanstvu u Zagrebu.

Bartulin Sørensen je rekao da se gradovi susreću s rastućim izazovima koje moraju prihvatiti, a jedan od načina je otvoreno planiranje, pri čemu, kaže, u obzir treba uzeti socijalne, poslovne, kulturne politike, te stambene politike, da bi se došlo do najboljeg mogućeg rješenja.

Sveučilišni gradovi

– Aarhus je na tom putu napravio i neke greške, ali je iz njih učio, te kombinirajući, odnosno uzimajući u obzir sve ove politike, u svom je razvoju napravio odlične stvari, posebno u politici stanovanja, poslovnom razvoju, kvaliteti života... Rijeka i Aarhus u dvjema su različitim fazama: Aarhus se razvijao, a Rijeka tek počinje, stoga i govorimo o najboljim praksama i primjerima urbanih rješenja Aarhusa, kao grada koji je napravio iskorak, rekao je Bartulin Sørensen, koji je tijekom panela opisao promjene u dijelu grada koji je dakle svoj lučki prostor, uz more, prenamijenio u moderni stambeni, poslovni, komercijalni prostor, urede, šetnice, prostore za kulturna zbivanja, događaje i slično, a sve na principu održivog razvoja.
Povučena je paralela između Rijeke i Aarhusa kao gradova koji su se naslanjali na brodogradnju i izgradnju brodova, ali su ekonomske promjene utjecale na potrebu prenamjene prostora, lučke infrastrukture, skladišta... Oba su grada sveučilišni gradovi, koji privlače mlade, visokoobrazovane, iako je Aarhus puno veći od Rijeke, te je, kako smo čuli, grad u koji se stanovništvo intenzivno doseljava.

Bartulin Sorensen je rekao da Aarhus sada posve drukčije izgleda, potpuno je, kaže, promijenjena vizura grada.

Ono što oduzima dah je projekt »The Iceberg«, stambeni kompleks izgrađen uz samo more, na mjestu bivšeg lučkog prostora, koji izgleda nevjerojatno, imitirajući sante leda koje plove po moru, vire iz njega, a uz samo more su postavljeni, osunčani, okrenuti u potpunosti oceanu, sa šiljastim »krovovima«, bijelih modernih ploha, te plavih staklenih balkona. U njima je 210 stanova, za iznajmljivanje ili kupovinu, za mlade, studente, ali i obitelji. Stanovi su različitih površina, pod različitim kutovima, maksimalno osunčani. U prizemlju su komercijalni sadržaji, a kako se može pročitati i na internetu - u vrhovima "santi leda" su "penthausi". Projekt je financirao danski mirovinski fond, a arhitektonski osmislili Cebra, JDS, Louis Paillard Architects, SeARCH, koji su dobili prestižne nagrade.

Biorazgradivi materijali

Bartulin Sørensen spomenuo je i novi projekt u južnom dijelu luke (PFA, Kilden&Hindby, Lendager, Group, Moe), zamišljen kao urbana zona za biznis, prostor gdje staro susreće novo, mješavina povijesti i stare lučke tradicije, novih pristupa i namjene. Govorilo se o dinamičnom ekosistemu, snažnoj kulturnoj produkciji, otvorenom urbanom prostoru, potpuno naslonjenom na biorazgradive materijale. Riječ je dakle o novoj filozofiji života, koja pokreće, naravno, i ekonomski ciklus. U planu je poslovna zgrada od kompletno razgradivih materijala, koja reducira emisiju CO2, konstruiranu od starog drva, starih splavi, odbačenih vjetrenjača, kojima se udahnjuje novi život... Ideja je to održive zgrade, sto posto napravljene od materijala koji se mogu reciklirati. Cilj je proizvesti više energije nego je se iskoristi, kroz apsorpciju CO2 i pročišćavanje vode. Potiče se bioraznolikost, te promovira zdravi način života. Naglasak je na regeneraciji.

Foto: A. Dragojević Mijatović

Inače, panel je dio programa Retox, koji u sklopu EPK-a obrađuje teme iz civilnih i zelenih dobrih praksi – društveno osjetljivih, inkluzivnih, progresivnih, inovativnih i praktičnih inicijativa i akcija. Građanima se nudi platforma za umrežavanje te usvajanje praktičnog i teorijskog znanja iz svijeta civilnog i zelenog angažmana, navode organizatori.

Morana Matković, voditeljica programskog pravca Slatko i slano, ističe da je cilj panela povezivanje iskustava dvaju lučkih gradova koji su prijestolnice kulture, pri čemu je, veli, Aarhus napravio zanimljiv posao, potaknut i činjenicom da je bio EPK. Dizajn lučkih gradova odnosi se na reprogramiranje lokacija, total-dizajn, traženje novih namjena...

– Ako pogledate Rijeku tlocrtno, gdje je tu promenada? Samo Molo longo, dok je cijela obala ustvari luka. Korzo nije uz Rivu, nego je u gradu. Mi smo grad koji je na obali mora, a koristi možda 10 posto toga kao šetnicu, kao pogled prema moru – sve ostalo je lučka infrastruktura. Ideja programa je promijeniti perspektivu promatrača, pokazati da neka stara zgrada može biti prostor za neke odlične stvari, kaže Matković, dajući primjer bivšeg Ivexa, ili pak zgrade Exportdrva, koje susreću nove namjene.

Kaže da se Rijeka 2020 bavi programima, ne može ništa graditi, to je stvar donositelja odluka, međutim, mogu se prezentirati ideje, primjeri dobre prakse, koji će ljude potaknuti da ih primjene i u Rijeci.

Rijeka se traži

Gorana Stipeč Brlić, predsjednica Društva arhitekata Rijeka i voditeljica tima Sekcija mladih koji djeluje u društvu, kaže da je naglasak na održivosti, na održivom dizajnu lučkih gradova, pri čemu, kaže, neki lučki gradovi bolje funkcioniraju i kvalitetnije razmišljaju o budućnosti.

– Rijeka je super, jer je potencijalno poligon za buduće projekte. Propitujemo na koji način postojeću infrastrukturu, koja se zbog promjene korištenja prijevoza, tereta, vrste robe itd., mijenja, te određene stvari više nisu potrebne ili nisu potrebne u količini u kojoj su bile, prenamijeniti, preurediti, dati joj dodatnu vrijednost, ili je možda srušiti i izgraditi nešto novo. Te zone treba preurediti, u svijetu se to radi, imamo različite primjere, najpompozniji je New York, gdje je veliki dio Manhattana u vlasništvu njihove luke, a kako im se proces posla mijenjao, tako su se »prebacivali« u nekretninski biznis.

Rijeku čeka, još ne znamo što; pomalo se počinje istraživati. U zadnjih nekoliko godina postala je jako interesantna arhitektima, i jer je dodatno svjetlo bačeno s obzirom na EPK, i jer je, s druge strane, grad u tranziciji, ističe Stipeč Brlić, dodajući da je Rijeka interesantna baš zato što je grad na moru, a nema taj osjećaj, jer »imamo taj drugi grad unutar grada koji nam je nedostupan, zatvoren; kad se hoda lučkom zonom morate imati pasoš«, opisala je. Vezano za primjer Aarhusa, kaže da oni idu u smjeru »smart city« koncepta, o čemu se počelo i kod nas razmišljati, pri čemu prenamjenjuju dijelove svojih lučkih područja, uređuju šetnice, stambene zone.

– Dosta je takvih primjera u Skandinaviji, Nizozemskoj i u drugim zapadnim zemljama. Imate stanove koje urede unutar stare dizalice koja je nekad prevozila ugljen, a sada su umetnuli tri kontejnera i uredili ekskluzivan apartman za iznajmljivanje. Ako govorimo o financijama, često je to neka vrsta javno-privatnog partnerstva, javnog zemljišta i privatnog kapitala koji zakupljuje zone, i kako se potrebe mijenjaju, tako se mijenja i program, veli Stipeč Brlić.

Na našu primjedbu da bi, po uzoru na Aarhus, možda upravo stambena zona uz more bila pametno rješenje, s obzirom na to da Rijeci nedostaje i stambenog prostora, odgovara da bi to sigurno bila jedna od opcija. No, veli, vani se formiraju umjetnički klasteri, startup zone, pa osim stambenog, možemo govoriti i o poslovnom prostoru, no kod nas je, napominje, to formalno trenutno nerješivo, ili teško rješivo, jer je u vlasništvu, ili firme, ili zaštićeno od strane konzervatora, ali radi se na tome, istražuje se...

– Rijeka se razvijala kao lučki grad, no sada brodova više gotovo nema, pa se traže varijante kako lučki prostor koristiti. U tom smislu, riječ je o izgubljenom identitetu koji sada svi pokušavaju otkriti, a mi pokušavamo kvalitetno valorizirati što imamo i nadodati novu vrijednost, ističe riječka arhitektica.

Klimatske promjene u fokusu danske vlade

Tomislav Gugo, savjetnik za javnu diplomaciju u Veleposlanstvu Kraljevine Danske u Hrvatskoj, rekao je da se gradovi mijenjaju, a konkretno prva odrednica programa nove danske vlade su klimatske promjene.

– I gradovi se trebaju vratiti prirodi te što kvalitetnije promišljati kako biti učinkovitiji i primamljivi za poslovanje i stanovanje, ali i biti održivi. U ovom slučaju govorimo o Aarhusu, danskom lučkom gradu, i Rijeci, hrvatskom lučkom gradu, opisao je Gugo, istaknuvši da je panel dio danskog »mini-festivala« u Rijeci, sve u povodu Rijeke kao EPK-a, a s obzirom na to da je Aarhus tu titulu nosio 2017. Naime, Europska prijestolnica kulture i Veleposlanstvo Kraljevine Danske u Hrvatskoj ovaj su tjedan, uz predavanje, organizirali i izložbu »Ujedinjeni u raznolikosti«, te kulinarsku radionicu, a sve kao rezultat suradnje Aarhusa i Rijeke.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.


Promo
Dodijeljena nagrada digitalnom šampionu
Biramo najbolje privatne iznajmljivače

Dodijeljena nagrada digitalnom šampionu