Najavljen ZFF

Zagrebački filmski festival: U fokusu društveno angažirani filmovi

Hina

Foto Demjan  Rožman

Foto Demjan Rožman

Ovogodišnja novost programa »Ponovno s nama« je da će se u suradnji s Art-kinom Croatia cijeli program prikazati i u Rijeci, a uz nagradu Zlatni bicikl dodijelit će se i Nagrada riječke publike, najavila je Selma Mehadžić

ZAGREB Glavni program ovogodišnjeg Zagrebačkog filmskog festivala, koji će se održati od 11. do 19. studenog, obilježit će niz društveno angažiranih filmova, a otvorit će ga film »Božanski red« o neslavnom podatku iz povijesti jedne od najrazvijenijih zemalja u svijetu, Švicarske, u kojoj žene do izbora 1971. godine nisu imale pravo glasa.– Kao i svake godine, prije biranja filmova za festival nismo odredili nit vodilju, nego se tek na kraju izdvojio neki zajednički nazivnik glavnog programa. Iako to nije bila naša namjera, jer već postoje za to specijalizirani festivali, program je ispao prilično društveno angažiran – rekao je direktor ZFF-a Boris T. Matić na jučerašnjoj konferenciji za novinare.

Filmovi se bave pitanjem prava žena, pravom na pobačaj, LGBT zajednicom, posljedicama PTSP-a te pitanjem imigranata i islamske tradicije.


Kratki i dugi metar


Pravima žena, kao i otvarajući »Božanski red«, bavi se i iranski film »Nestanak« Alija Asgarija. O izazovima ilegalnih imigranata progovara danski »Šarmer« Milada Alamija, a o drugoj generaciji iračkih doseljenika u Australiji »Ali se ženi« Jeffreyja Walkera. Prikazat će se i singapurski kandidat za Oscara, »Pop Aye« Kirsten Tan, film ceste s čovjekom i slonom u glavnim ulogama, postratni film »Fokstrot« Samuela Maoza, nagrađen u Veneciji Velikom nagradom žirija, i »Parižanka« Leonor Serraille.


Talijanski kandidat za Oscara, »Ciambria« Jonasa Carpignanoa, prikazuje odnos romske i imigrantske zajednice u Kalabriji. »Zimska braća« islandskog autora Hlynura Palmasona govori o zajednici rudara na danskom sjeveru, a argentinski »Sezona lova« Natalie Garagiole o susretu mladića s njegovim biološkim ocem. Temom LGBT ljubavi bavi se film »Božja zemlja« Francesa Leea.


Ratnim veteranima i posljedicama PTSP-a bave se dva filma iz bliskog susjedstva – bosanskohercegovački »Muškarci ne plaču« Alena Drljevića i drama s elementima crne komedije »Žaba« Elmira Jukića.Uz trinaest dugometražnih filmova, za festivalska Zlatna kolica natjecat će se deset međunarodnih kratkometražnih filmova i isto toliko u programu hrvatskih kratkometražnih filmova »Kockice«, koji donosi i nove filmove Antonete Alamat Kusijanović, Tina Žanića, Jurja Primorca i Judite Gamulin.

Veliki redatelji




U žiriju za najbolji dugometražni film su redatelj Peter Brosens, producent Peter Rommel i glumica Lana Barić, a o najboljem kratkometražnom filmu i hrvatskom filmu iz »Kockica« odlučivat će redatelji Saša Ban i Alejo Franzetti i montažer Catalin Cristutiu.


Program »Ponovno s nama«, koji donosi filmove autora čiji su prvijenci već prikazani na ZFF-u, predstavila je koordinatorica programa Selma Mehadžić.– Ovogodišnja novost je da će se u suradnji s Art-kinom Croatia cijeli taj program prikazati i u Rijeci, a uz nagradu Zlatni bicikl dodijelit će se i Nagrada riječke publike – rekla je Mehadžić, najavivši izrazito jaku konkurenciju velikih redatelja s filmovima koji se bave »urušavanjem vlastitog morala«.

Prikazat će se tako filmovi Andreja Zvjaginceva, Sofije Coppole, Alexandrosa Avranasa, Joachima Triera, talijanskog dvojca Antonija Piazze i Fabija Grassadonije, rumunjskog redatelja Andreija Cretulescua, kao i dva slovenska filma – »Sasvim obična obitelj« Jana Cvitkoviča te, izvan konkurencije, »Ivan« Janeza Burgera, koji je nastao u koprodukciji Slovenije i Hrvatske. 


Buntovni filmovi u popratnom programu »Film neposluha«


U susret idućoj godini, kada se obilježava buntovna 1968., filmska kritičarka Diana Nenadić okupila je u popratni program »Film neposluha« jedanaest filmova, koji će se prikazati u dvorani F22.


Mnogi od filmova koji podsjećaju na trenutke građanskog neposluha, odmetnute pojedince i revolucionare, bili su zabranjivani, poput tijekom 35 godina bunkeriranog »Mlad i zdrav kao ruža« Jovana Jovanovića ili satiričke kritike Titove policijske države »General i pravi čovjek« zbog kojeg je redatelj Vladimir Kristl morao pobjeći u Njemačku.Tu je i britanska anarhistička drama »Kad bi…« Lindsaya Andersona, inspirirana francuskim filmom Jeana Vigoa »Nula iz vladanja« iz 1933. koji će se također prikazatina ZFFu. Od novijih filmova u program je uvršten dobitnik Srebrnog medvjeda 2006. »Zaleđe« redatelja iranskog novog vala Jafara Panahija te hrvatski dokumentarac »Odgođena revolucija« koji propituje kolektivni društveni strah od promjena.ZFF je priredio i tradicionalne programe namijenjene djeci – filmove za natjecateljski program PLUS selektirali su i nagrađivat će ih zagrebački srednjoškolci, a tu je i Bibijada koja je ove godine posvećena švedskoj kinematografiji, od klasika Pipi Duge Čarape do suvremenih ostvarenja. Mehadžić je na projekcije pozvala gledatelje svih generacije, napomenuvši kako »iako su tematski usmjereni na mlade, spadaju u sam vrh svjetske kinematografije«.I program »Moj prvi film« je posvećen švedskom filmu – u selekciji filmskog kritičara Nenada Polimca predstavit će debitantske filmove najznačajnijih švedskih redatelja, Ostlunda, Moodyssona, Faresa, Anderssona, Bergmana, najavio je izvršni direktor festivala Hrvoje Laurenta. Program »Velikih 5« tradicionalno donosi najznačajnije novije filmove pet najvećih europskih kinematografija, Dan Luxa tri finalista Nagrade Lux Europskog parlamenta s istovremenim prikazivanjem u 28 država, dok je poseban program posvećen sve življoj crnogorskoj kinematografiji.»Kinematografija Crne Gore je u začecima, no pomagali su svojim sredstvima i hrvatski film, a prošle godine je dobila i Filmski centar. Sve su to razlozi da skrenemo pozornost na crnogorski film i poželimo mu dobrodošlicu«, rekao je Boris T. Matić.

Program Industrija – sve veći i sve posjećeniji


»Broj posjetitelja za edukativni i networking program Industrija kontinuirano raste, jer se ne bavimo samo filmom nego cijelim spektrom audiovizualne industrije, od razvoja projekta, pisanja scenarija, financiranja, koprodukcija, prezentacije projekta, postprodukcije do distribucije filma«, rekla je producentica Lana Matić.


Najavila je kako će se ove godine prvi put u glavnom programu, na zatvaranju festivala, prikazati film snimljen nakon sudjelovanja na radionici Moj prvi scenarij održane u okviru Industrije – »Žaba« Elmira Jukića, ekranizacija kultne predstave hrvatskog autora Dubravka Mihanovića.


Među ostalim, održat će se masterclass stručnjaka za razvoj VR igara Spencera Hunta, u Zagreb dolazi i James Watkins, redatelj serije »McMafia« koja je snimana u Hrvatskoj, dok će u programu »Industrija mladost!« studenti šest akademija iz regije pohađati radionice na kojima će razvijati svoje kratke filmove. »Za svaki festival, osobito za onaj koji prikazuje debitante, važno je davati potporu mladima. To smo počeli s Kockicama, a nadam se da će i Industrija mladost! postati jaka platforma za njih«, rekla je Matić.


U ime generalnog pokrovitelja, Hrvatskog Telekoma, direktorica Odjela za direktan nastup na tržištu Sanja Milinović ustvrdila je kako njihova višegodišnja suradnja svjedoči »o iznimnom značaju tog festivala za kinematografiju i kulturu općenito«.


Ponuda filmova s festivala uobičajeno će biti dostupna u MAXtvVideoteci i na MAXtv To Go, dok će se u Filmofeel korneru posjetitelji moći zabaviti Play Station igricama.Cijene ulaznica se, ovisno o programu, kreću između 10 i 30 kuna, a tijekom pretprodaje, od 2. do 10. studenog, su pet kuna niže. Cijena paketa ulaznica »ZFF maratonac« je 200 kuna i vrijedi za filmove Glavnog programa u kinu Europa, dok se za besplatne projekcije ulaznice preuzimaju isključivo na blagajnama i jedna osoba može preuzeti najviše četiri besplatne ulaznice po projekciji. Ulaz na masterclass programe je slobodan bez preuzimanja ulaznica do popunjenja mjesta.Uz kino Europu i dvoranu Mueller, festival će se održati u kinu Tuškanac, Muzeju suvremene umjetnosti, na novoj akademijskoj sceni F22.