Iza zbirke sadrenih odljeva antičkih skulptura u Gliptoteci stoji zanimljiva priča: ova pomno sačinjena kolekcija najpoznatijih djela grčke umjetnosti nastala je zaslugom dr. Izidora Kršnjavog daleke 1892. godine. U to je vrijeme Kršnjavi bio predstojnika Odjela za bogoštovlje i nastavu. Njegova je antička zbirka u Gliptoteci od 1940. godine, kad je postala dio stalnog postava. Nalazi se u izdvojenoj zgradi u prelijepom dvorištu i na nekoliko etaža predstavlja 72 eksponata.

Koliko je ova zbirka važna govori i činjenica da su u njoj skulpture i reljefi s Partenona, i to direktne kopije s originala u mramoru. Tu su i najpoznatije skulpture poput Mironova Diskobolosa, Polikletova Doriforosa, Lizipova Apoksiomenosa te skulpture poput Venere Milske, Gala na umoru, Apolona Belvederskog i Laokoontove skupine… Generacijama likovnih umjetnika ova je zbirka bila jedno od ishodišta akademskog obrazovanja.

Dva cilja

Izložba »Suvremeni odjeci antike« koja je postavljena u Gliptoteci kao posljednja prošlogodišnja izložba, ima dva cilja – predstaviti opuse suvremenih umjetnika koji u svome radu uspostavljaju nove, inventivne veze s antikom, ali i oživjeti Kršnjavijevu zbirku i učiniti je dostupnijom javnosti. Zato su radovi jedanaestero umjetnika – kipara, slikara i konceptualnih autora – interpolirani u postav pa ih posjetitelj otkriva između skulptura Artemide, Apolona…

– Iako umjetničko obrazovanje više ne počiva na temeljima poznavanja formalnih zakonitosti proporcija i kompozicija, anatomije te tema i motiva antičke umjetnosti koje su se učile upravo na ovim antičkim odljevima, što je bilo osobito izraženo u razdoblju klasicizma, kad se oživljava duh antike i kad antika postaje mjerilo humanističke naobrazbe, antika ostaje prisutna i na različite se načine interpretira u suvremenim umjetničkim medijima – istaknuo je autor izložbe, povjesničar umjetnosti Feđa Gavrilović.

Uz kustosicu Martinu Getaldić, odabrao je radove umjetnika koji na nov način grade sasvim individualnu poveznicu prema antici. Tako je na primjer, kipar Petar Dolić zastupljen dojmljivim plavičastim staklenim skulpturama; mladi slikar Grgur Akrap izlaže slike konja u propnju na drvenim podlogama (iz ciklusa »Obećana zemlja«), a Luka Hrgović, multimedijalni umjetnik i fotograf, predstavljen je dojmljivim videoradom – najavnim spotom izložbe »Novi hrvatski realizam« kojom su 2013. godine u Gliptoteci okupljeni moćni novi umjetnici koji se u svome radu okreću od apstrakcije prema figuraciji i realizmu.

Povratak antici

Između nekih radova i antičkih skulptura poveznica nije tako očita na prvi pogled. Primjerice, žičana skulptura Siniše Majkusa koja oblikom podsjeća na oko, ili kolaž konceptualca Momčila Goluba. Gorki Žuvela izlaže pak platno koje ironično podjeća na praksu »posudbe« remek-djela iz drugih koloniziranih kultura.

Dalibor Stošić, koji je protekle jeseni u Gliptoteci imao odličnu samostalnu izložbu, odnos prema antici pokazuje torzom od bronce iz 1995. godine. Tu je i Ante Rašić, odnosno njegov »Apoksiomen« iz Historicističkog kabineta čuda, te Svjetlan Junaković sa svojim magijsko-realističnim »Pegazom«. Izlažu još Maja Bachler i Marko Grgat.

– Iako se krajem 20. stoljeća dogodio moment prevrata u kojemu se na umjetničkim akademijama spontano napušta učenje po antičkim odljevima, istovremeno je zamjetno vraćanje antičkim uzorima, žanru, mitologiji i suvremenim interpretacijama tog razdoblja, o čemu na osebujan način svjedoče i ovi radovi – zaključio je Gavrilović.

Izložba ostaje otvorena do 29. siječnja 2017. godine.