Ugovor zabranjuje podnajam: HDLU nelegalno iznajmljuje Meštrovićev paviljon umjetnicima?

Ugovor između Grada Zagreba i HDLU-a izrijekom definira, u članku 11: »Zakupnik ne može zakupljenu poslovnu zgradu, a niti njegov dio davati u podzakup.« Izlagači na sajmu Artomat su umjetnici, mnogi i članovi HDLU-a, i svi moraju platiti kotizaciju u iznosu od tisuću kuna

ZAGREB Prostor Meštrovićevog paviljona na Trgu žrtava fašizma, današnji Dom hrvatskih likovnih umjetnika, jedan je od simbola Zagreba, ali i mjesto na kojemu se, osim izložbenog programa Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU) često održavaju i drugi događaji u organizaciji tvrtki voljnih unajmiti prostor za svoje komercijalne potrebe.

Od 2010. godine, međutim, uprava HDLU-a počela je korištenje prostora naplaćivati i svojim članovima, umjetnicima o kojima skrbi ovo cehovsko udruženje. Krajem godine, naime, HDLU raspisuje natječaj za izlaganje na sajmu Artomat, božićnom sajmu rukotvorina i umjetnina, koji se u prosincu održava u HDLU-u. Izlagači su umjetnici, među njima mnogi i članovi HDLU-a. Svi moraju platiti kotizaciju u iznosu od tisuću kuna.

Krešimira Gojanović, umjetnica i kulturna aktivistica, već dugo ukazuje na problematičnost ovakve prakse.– Godinama već pričam da je Hrvatsko društvo likovnih umjetnika sve živo počelo naplaćivati svojim članovima. Prostor se iznajmljuje i raznim firmama za »evente«, ali od 2010. godine prostor se intenzivno počeo iznajmljivati i samim umjetnicima, članovima udruge – kaže Krešimira Gojanović, koja ubiranje zarade od članova smatra nedopustivim, budući da je riječ o javnoj imovini, zgradi koju je Grad Zagreb dao »umjetnicima, za umjetnike«.

Muk institucija

Ugovor između Grada Zagreba i HDLU-a izrijekom definira, u članku 11: »Zakupnik ne može zakupljenu poslovnu zgradu, a niti njegov dio davati u podzakup.«– Nitko mi u HDLU-u nije htio dati taj ugovor na uvid. Mene je mučilo zašto se on skriva. Mi smo svi članovi HDLU-a u ovo godinama sumnjali – da se taj prostor zapravo i ne smije davati u podnajam – ali kad sam napokon, preko povjerenika za informiranje, došla do ugovora i vidjela to crno na bijelo, ostala sam šokirana – govori Krešimira Gojanović i pokazuje ugovor. Jednostavnom računicom dođe se do podatka da je HDLU kroz sajam Artomat, od najma prostora zaradio stotine tisuća kuna od 2010. godine do danas.

U propozicijama netom zaključenog natječaja za ovogodišnji Artomat navodi se i kako je članovima HDLU-a dostupno korištenje besplatnog zajedničkog štanda. No taj je prostor skučen, puno manji od izlagačke površine drugih sudionika sajma pa oni koji žele svoje umjetničke radove izložiti na reprezentativniji način, ipak se odlučuju za najam štanda koji stoji 1.000 kuna.

(Ne)legalna praksa

– Za ugovor koji zabranjuje podnajam znali su i predsjednik HDLU-a Josip Zanki i troje zadnjih ravnatelja: Branko Franceschi, Gaella Gotwald i Ivana Andabaka. Uprkos tome su u HDLU-u prostore zgrade davali u podzakup. Da stvar bude gora, i u Gradu su znali da se ovi prostori daju u podzakup, znali su to u Gradskom uredu za kulturu, jer sam im ja rekla. A znali su i u Gradskom uredu za upravljanje imovinom – ističe Gojanović, koja i sama vodi umjetničku udrugu HDLU Zagreb. Postavlja, na kraju, retoričko pitanje: Jesmo li svi mi koji radimo po zakonu i držimo se ugovora – idioti?

Ivana Andabaka, ravnateljica HDLU-a, negira da je riječ o nelegalnoj praksi. Ističe kako je kotizacija koju HDLU naplaćuje u skladu s registriranom gospodarskom djelatnošću prema statutu društva.

– Prihod od kotizacija doprinos je troškovima organizacije kulturne manifestacije Artomat uz potporu koju za projekt ostvarujemo od Turističke zajednice Grada Zagreba te se u cijelosti troši za financiranje troškova projekta: materijalni troškovi projekta, honorari umjetnicima, projektno osoblje, promotivni materijali i komunikacija, pomoćno osoblje (tehnička podrška, čuvanje, čišćenje) te hladni pogon (grijanje, struja i slično) – reagira Andabaka.