Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
15. prosinca 2019.
Prelaženje granica

foto/video Sudar titana suvremene umjetnosti: Ulay i Jan Fabre u intimnom razgovoru u riječkom MMSU-u

Foto Marko Gracin
Foto Marko Gracin
Autor:
Objavljeno: 5. srpanj 2019. u 20:51 2019-07-05T20:51:00+02:00

Ulay se zapitao što je 21. stoljeće, što je prelaženje granica, a što je redefiniranje okvira performansa, dok je Fabre klimanjem glave podržao starijeg kolegu, kojem je ustajenjem i pozivom na pljesak odao počast

RIJEKA - Što se dogodi kad sučelite dva titana suvremene umjetnosti? Što se dogodi kad riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti ugosti svjetske umjetnike poput Ulayja i Jana Fabrea koji pred mnogobrojnom publikom razgovaraju na temu "Prelaženje granica: redefiniranje okvira performansa u 21. stoljeću"?

Dogodi se razgovor u kojem se Ulay pita što je 21. stoljeće, što je prelaženje granica, što je redefiniranje okvira performansa, što su mediji, a što novi mediji, dok Fabre pozorno prati i klimanjem glave podržava starijeg kolegu, kojem u jednom trenutku ustajenjem i pozivom na pljesak odaje počast.

Ništa manje od onog što je riječka, ali i sva ona publika koja je razgovor pratila putem live streama na YouTubu, očekivala. Gostovanje ova dva titana suvremene umjetnosti u riječkom MMSU-u nije "mala stvar", svjedoči tome i zaista brojna publika koja je s velikim zanimanjem pratila razgovor i o njihovim umjetničkim počecima, i o njihovima osobnim i manje osobnim vezama s renomiranom hrvatskom umjetnicom performansa Marinom Abramović, o razvoju i evoluciji umjetničke karijere, ali i o "legacyju", odnosno o onome što kao umjetnici ostavljaju iz sebe za generacije koje dolaze.

Vlastiti svijet

Jan Fabre i Ulay zauvijek su se upisali u povijest suvremene umjetnosti i svakako se mogu smatrati prvim zagovornicima multidisciplinarnih performativnih praksi koje prkose svim konvencijama.

Ulay se kao umjetnik istaknuo još sredinom 1970-ih, kroz svoje radikalne i intimne akcije, te istraživanja tijela uz primjenu Polaroid fotografije, iz čega su nastali opsežni ciklusi radova koji su uspostavili novu vezu između fotografije i performansa.

U potrazi za samoidentifikacijom 1976. godine imao je sudbonosan susret s Marinom Abramović s kojom je stvarao glasovite Relation Works u kojima su preispitivali uvriježena poimanja roda i istraživali fluidnost između muškog i ženskog, a istovremeno su u svojim emocijama nabijenim, dugotrajnim i intenzivnim performansima pomicali granice tijela.

Ulayeva predanost istraživanju i proširivanju fotografije kao medija otvorila je nove horizonte u umjetnosti performansa, a zahvaljujući tome ovaj umjetnik proputovao je brojne predjele, i u geografskom, i u eksperimentalnom smislu.

- Poznavanje povijesti umjetnosti i literature iznimno je važno za svakog performativnog umjetnika. Ja ne znam što je svijet u globalu, poznajem samo svoj svijet. I postoji toliko prozora kroz koje kao umjetnik možete gledati upravo taj - svoj svijet.

Oduvijek sam imao problem s javnim prostorom, draže mi je nastupati u zatvorenom prostoru gdje publika dolazi na poziv, no isto tako imam problem s binom, stageom, pozornicom kao uzdignutim javnim prostorom jer smatram da performans moram održati na istoj razini na kojoj je publika, kazao je slavni njemački umjetnik ne libeći se otkriti i detalje bolesti s kojom se godinama bori, i zbog koje je podvrgnut i zračenju, i kemoterapijama.

Drugačije oči

Jan Fabre svojom umjetnošću već 40 godina podiže prašinu. Na primjer, u performansu pod nazivom Novac palio je hrpe novca iz publike kako bi pepelom pravio crteže. U narednim godinama Fabre je izgradio bogat opus inovativnih, kontroverznih i upečatljivo teatralnih performansa.

3686519
Ulay i Jan Fabre u riječkom MMSU / Foto Marko Gracin

Uz drevne rituale i filozofska pitanja, Fabre se bavi temama nasilja, požude, ljepote i erotike. Tijelo u svim svojim oblicima temelj je njegovih umjetničkih istraživanja još od 1980-ih. Tijekom proteklih 30 godina, djeluje kao kazališni producent, autor i vizualni umjetnik, a poznat je po širenju granica svakog žanra u kojem primjenjuje svoju umjetničku viziju.

- Umjetnost ne nastaje iz provokacije, već iz znatiželje. Ako mozak ne radi, nema kreacije. Moj zadatak kao umjetnika jest da vas natjeram da svijet promatrate drugačijim očima, da razmišljate na drugačiji način. Ne postoji ni pravo vrijeme, ni pravo mjesto za performans. On se mora dogoditi sada i bilo gdje, i ništa ne može poći po zlu. I promjena ne dolazi samo izvana, promjena je u nama, zaključio je Fabre.

"Krivci" za riječko gostovanje

Dva slavna suvremena umjetnika u Rijeku su došla u organizaciji Daniele Urem iz Creative Cultural Alliancea i riječkog umjetnika Igora Eškinje, a razgovor je moderirao umjetnički direktor programa Suvremene performativne prakse Ivan Talijančić.

- Osoba koja je na hrvatskoj umjetničkoj sceni spajala žanrove zasigurno je Tom Gotovac, kojem je u ovom muzeju posvećena retrospektivna izložba. Ti su i Sanja Ivekovič, Vlasta Delimar, a od mlađe generacije istaknuo bih Sinišu Labrovića, kazao je Eškinja.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.