Izdavaštvo

Smanjenja potpore: Razgovori Ministarstva i sektora traju – rezultat neizvjestan

Sandra Sabovljev

Ministrica Nina Obuljen Koržinek, Foto: D. KOVAČEVIĆ

Ministrica Nina Obuljen Koržinek, Foto: D. KOVAČEVIĆ

Ministarstvo kulture odlučilo je ove godine financirati 356 knjiga s 4,4 milijuna kuna, dok je lani ta svota iznosila 5,9 milijuna za 553 naslova. U MK-u ne poriču da je stanje loše



ZAGREB Ministarstvo kulture je prije otprilike mjesec dana objavilo rezultate natječaja potpore knjizi za 2017. godinu, odnosno popis odobrenih i odbijenih naslova domaćih nakladnika, što je izazvalo podosta nezadovoljstva pripadnika ove branše. U svjetlu povećanja proračuna za kulturu i preciznog targetiranja gorućeg problema u izdavačkom i knjižarskom sektoru ministrice kulture Nine Obuljen Koržinek, očekivalo se da će biti više novaca za knjigu.


No očekivanja su jedno, a realnost je da je ovogodišnju svotu znatno premašila i ona lanjska, kad je kultura raspolagala najsramotnijim budžetom – tek 0,49 posto državnog proračuna. Ministarstvo kulture, odnosno njegovo povjerenstvo, odlučilo je ove godine financirati 356 knjiga s 4,4 milijuna kuna, dok je lani ta suma iznosila 5,9 milijuna za 553 naslova.


No treba svakako naglasiti da su žalbeni procesi u tijeku pa će postojeći iznos, kao što se događalo prijašnjih godina, najvjerojatnije biti korigiran u korist nakladnika, knjižara i književnika. Međutim ono što je za ovaj ceh puno važnije jest da se događaju intenzivni pregovori o načinu rješavanja brojnih dugo godina kumuliranih problema.




U Zajednici nakladnika i knjižara, kako uzus nalaže, ne žele izlaziti u javnost dok pregovori traju, no najavljuju da će se uskoro znati jesu li razgovori urodili plodom.


Manja kolebanja


Ministarstvo kulture ne poriče da »sadašnje stanje u knjižnom sektoru nije zadovoljavajuće te da se čitav niz djelatnosti u okviru izdavačke industrije suočava s brojnim nagomilanim problemima«.


– Međutim, s obzirom na specifičan životni ciklus knjige kao proizvoda, posljedice kako krize, tako i oporavka ne očituju se brzo kao u drugim gospodarskim područjima, nego sa stanovitom inercijom i odmakom od čak nekoliko godina. Tako je i ovogodišnji pad broja objavljenih naslova posljedica višegodišnjih događanja. No nisu svi problemi koncentrirani isključivo u produkcijskom segmentu; neki dijelovi uopće ne funkcioniraju, a neki su ozbiljno ugroženi – odgovaraju nam iz Ministarstva kulture upozoravajući da »knjižni sektor, pa tako i potpore pojedinim njegovim segmentima treba sagledati u cjelini svih dionika, a ukupnu količinu sredstava koju država u njega ulaže treba procjenjivati u usporedbi s proračunom na stavci književnog izdavaštva«.


– Taj je proračun u posljednjih nekoliko godina stabilan, što znači da je ukupan iznos potpora knjižnom sektoru također stabilan. Naravno, uočavaju se manja kolebanja koja su uvjetovana dijelom objektivnim okolnostima, a dijelom su odraz kvalitete ponuđenih programa – tako tumače ovogodišnji pad iznosa potporama knjižarima u nadležnom ministarstvu.


Intenzivno ispitivanje


– Prigovori na programe čiji su rezultati objavljeni krajem prošle godine ponovo su razmotreni prema propisanom postupku i korekcije su provedene tamo gdje je to bilo potrebno. Za programe čiji su rezultati objavljeni početkom ove godine postupak rješavanja je u tijeku.


Što se tiče postojećih poticajnih modela, oni se mogu poboljšati i modificirati kako bi se postupak subvencioniranja bolje prilagodio naravi i dinamici produkcijskih procesa u izdavaštvu, olakšalo administriranje i postigao viši stupanj iskorištenja odobrenih sredstava. Osim optimiziranja postojećih modela razvijamo i neke nove mjere za koje vjerujemo da će pospješiti književnu razmjenu s inozemstvom – potvrđuju iz resornog ministarstva da aktivno rade na rješavanju nagomilanih problema.


Na pitanje radi li se na ozbiljnoj dugoročnoj strategiji oporavka ovog onemoćalog sektora, iz Ministarstva odgovaraju da »intenzivno ispituje mogućnosti oporavka knjižnog sektora«.


– U zemlji s četiri milijuna stanovnika nedovoljno razvijenih čitalačkih navika iluzorno je očekivati samodostatno tržište knjiga i potpunu ekonomsku neovisnost o državnim potporama bilo kojeg dionika u branši. Međutim, jednako je neprihvatljivo očekivati od države da preuzme punu odgovornost za funkcioniranje jedne, barem dijelom gospodarske djelatnosti. Upravo se iz tih razloga gotovo svakodnevno susrećemo s kolegama iz knjižnog sektora.


Rješavamo konkretne probleme, ali razgovaramo i o načelnim pitanjima jer su stvarni pomaci mogući samo u dvosmjernoj komunikaciji – poručuju iz Ministarstva, čemu možemo samo pridodati da se nadamo da će učinci te uspostavljene komunikacije rezultirati izdavačkom produkcijom koja će nas približiti statistikama uljuđenih zemalja.