Foto: Darko Jelinek
Specifična kulturno-turistička manifestacija posjetiteljima omogućuje da zavire iza fasada nekih od najljepših gornjogradskih palača i dožive njihove arhitektonski impresivne ambijente uz druženje, piće, glazbene izvođače i žive svirke
ZAGREB Tko god se ovog vikenda zatekne u Zagrebu, a željan je finog i opuštenog provoda u fantastičnim, inače javnosti nedostupnim, prostorima gornjogradske jezgre, ima posljednju priliku posjetiti »Dvorišta«, koja su se već u svom trećem izdanju prometnula u jedno od najvažnijih ljetnih, pa i godišnjih kulturnih zbivanja grada.
Riječ je o specifičnoj kulturno-turističkoj manifestaciji koja posjetiteljima omogućuje da zavire iza fasada nekih od najljepših gornjogradskih palača i dožive njihove arhitektonski impresivne ambijente uz druženje, piće, poneki zalogaj te prvorazredne glazbene izvođače i žive svirke od jazza i klasike do popa.
– Mnogi nas pitaju zašto unaprijed ne najavljujemo cjelokupni program, no mi to ne želimo jer zvijezde ovog projekta su – dvorišta. Cilj je da građani, kad god se zadese na Gornjem gradu, u Dvorištima nađu zabavu i uživaju u ovoj jedinstvenoj atmosferi, objašnjava Borko Špoljarić iz G.A.D. produkcije koja je u partnerstvu s Katapult promocijom te uz partnersku podršku Turističke zajednice grada Zagreba i potporu Grada Zagreba, organizator jednog od najkreativnijih i najinovativnijih projekata u hrvatskom turizmu.
Govoreći o nastanku ove inicijative, Špoljarić ističe da su se dvije agencije udružile ne bi li ovim kulturno-turističkim projektom oživjeli Gornji grad čiji potencijali nisu bili dovoljno iskorišteni.
Otkrivanje grada
– Počeli smo s četiri dvorišta, lani došli do brojke pet, a ove do sedam lokacija i čak devet dvorišta. No nije nam cilj samo povećavanje broja dvorišta. Prioritet nam je sačuvati kvalitetu, navodi Špoljarić najavljujući dogodine konceptualnu nadogradnju kulturno-umjetničke ponude.
Špoljarić također ističe i zanimljiv društveni moment, uočavajući da Dvorišta posjećuju, osim brojnih oduševljenih turista, i Zagrepčani koji su ponovo pronašli svoj »izgubljeni« grad.
– Posjećuju nas svi uzrasti, od mališana u kolicima do ljudi zrele dobi. Ulaz u dvorišta je besplatan i taj podatak nije zanemariv. Posebno smo zadovoljni jer smo na ulice, odnosno u dvorišta izvukli ljude, kojima je posljednih godina i desetljeća izmaknuo kulturni i društveni prostor, komentira zadovoljnu publiku Špoljarić i dodaje da još nisu imali ni jedan incident.
Sve prolazi u najboljem redu, a plaši ga samo što su zasuti pohvalama i pitanjima zašto ne produže projekt tijekom cijele godine. To je zbog složenosti projekta trenutačno neizvedivo, ali se i na tome radi za buduće godine.
– Baš kao što ne želimo da dvorišta postanu festival, ne želimo ni da postanu rutina, zato je dobro što traju deset dana pa ih ljudi s nestrpljenjem iščekuju, smatra Špoljarić i naglašava da se iza opuštenog ozračja krije »vojnička« organizacija. Svaki se dan u ponoć rekviziti, scenografija i tehnika iz dvorišta sklanjaju da bi ustanove mogle funkcionirati, a poslije radnog dana sve se vraća na dvorišnu scenu i čarolja na Gornjem gradu opet počinje…
Hrvatski institut za povijest posjeduje čak dva dvorišta: svečani ulazni vrt s najljepšom kovanom ogradom na Gornjem gradu slavnoga zagrebačkog arhitekta Hermana Bolléa te ružičnjakom i fontanom u sredini, ali i skriveni stražnji vrt ispod monumentalnoga klasicističkog pročelja koje se u zelenim kaskadama spušta prema Radićevoj ulici s prekrasnim pogledom na krovove i zvonike.
Sedam posebnih
Dakle, sedam lokacija na sjevernom potezu Gornjega grada do nedjelje je otvoreno javnosti od 18 do 24 sata. Šetnja se može početi s raskošnim dvorištem palače Balbi u Demetrovoj 11, dvorišta u kojem se krije impresivan bunar, jedini u funkciji na Gornjem gradu danas. Obilazak se može nastaviti s čarobnim vrtom Državnoga arhiva palače Erdödy-Drašković u Opatičkoj 29 ili s malim intimnim privatnim dvorištem obitelji Milovac, također u Opatičkoj na broju 19.
– U ulaznom atriju i zelenom skrivenom vrtu Mletačke 8 uživat ćete u jedinstvenom ambijentu okruženi skulpturama slavnoga hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, a u dvorištu Basaričekove 11 u kojemu je sniman najzagrebačkiji od svih filmova – remek-djelo Kreše Golika »Tko pjeva zlo ne misli«
– doživjet ćete dašak dobrih starih vremena, a možete se kao u doba gospona Fulira osvježiti uz gemišt i zabaviti uz starogradske popevke, pozivaju organizatori ističući ovogodišnje novitete
– lokalitet Hrvatskoga instituta za povijest u Opatičkoj 10 u kojem je je sniman još jedan antologijski hrvatski film, »Glembajevi« Antuna Vrdoljaka, te intimno dvorište kuće Frigan odvjetnika i drugoga zagrebačkog gradonačelnika Vjekoslava Alojzija Frigana, ove godine rezervirano za ljubitelje birane glazbe i šansone.
