Znanstveni skup

Obljetnica kastavske čitalnice: Iz preporodnog pokreta nastao čitaonički pokret

Andrej Petrak

Danas počinje dvodnevni međunarodni znanstveni skup u povodu 150. obljetnice osnutka Čitalnice u Kastvu / Snimio Sergej DRECHSLER

Danas počinje dvodnevni međunarodni znanstveni skup u povodu 150. obljetnice osnutka Čitalnice u Kastvu / Snimio Sergej DRECHSLER

Danas u 17 sati u kastavskoj Gradskoj vijećnici izlagat će akademik Petar Strčić i dr. Maja Polić o čitaoničkom pokretu u zapadnoj Hrvatskoj, te o čitaonici u Kastvu, kao prvoj hrvatskoj čitaonici Istre s kvarnerskim otocima



KASTAV Dvodnevni međunarodni znanstveni skup u povodu 150. obljetnice osnutka Čitalnice u Kastvu, središnji događaj obilježavanja velike obljetnice prve hrvatske čitaonice u Istri, bit će otvoren danas u 17 sati u kastavskoj Gradskoj vijećnici. Znanstveni skup održava se u suradnji sa Zavodom za povijesne i društvene znanosti HAZU-a u Rijeci, a okupit će 23 eminentna izlagača iz Hrvatske te Slovenije, Poljske i Mađarske.


Prvog dana skupa posjetitelji će moći poslušati izlaganja akademika Petra Strčića i dr. Maje Polić o čitaoničkom pokretu u zapadnoj Hrvatskoj, te o čitaonici u Kastvu, kao prvoj hrvatskoj čitaonici pokrajine Istre s kvarnerskim otocima.


Osnutak kastavske Čitalnice 1866. godine dio je šireg preporodnog pokreta hrvatskog naroda započetog sredine tridesetih godina 19. stoljeća u Banskoj Hrvatskoj, objašnjava dr. Polić. Unutar šireg preporodnog pokreta izrastao je i čitaonički pokret s ciljem buđenja i snaženja svijesti o sebi kao narodu, pa tako i prosvjećivanja, opismenjavanja i stvaranja uspješnih doticaja s drugim narodima preko brojnih novinskih edicija koje su čitaonice primale.




– Kastavska Čitalnica, kao prva takva udruga u Pokrajini Istri s kvarnerskim otocima, dala je svoj upečatljivi obol u daljnjim preporodnim poduhvatima, primjerice, u organizaciji prvog masovnog skupa na ovim prostorima – Tabora 1871. i osnutka Bratovšćine hrvatskih ljudi u Istri, 1874. godine, s ciljem stipendiranja nadarenih učenika.


Imala je udio u presudno značajnoj nakladničkoj djelatnosti za ove prostore, Kalendara »Istran« i hrvatskih novina »Naša sloga«. Upravo zahvaljujući Čitalnici širi je kastavski prostor iznjedrio pripadnike druge generacije hrvatskih preporoditelja: znamenitoga Vjekoslava Spinčića te Matka Mandića i Matka Laginju, pojašnjava dr. Polić.


Željka Čač održat će izlaganje o crticama iz povijesti školstva grada Kastva, čime će biti zatvoren prvi dan skupa. Već sutra nastavit će se izlaganja niza eminentnih stručnjaka, među kojima se ističe Antoni Cetnarowicz iz Poljske. Objavio je knjigu o preporodu Dalmacije, a na kastavskom skupu govorit će na temu »Kastavština u narodnom preporodu u Istri – usponi te sumnje i oklijevanja«.


U okviru proslave 150 godina Čitalnice, prvog dana skupa u 17.30 sati bit će predstavljena Knjiga počasnih gostiju s članskim iskaznicama, u koju će se upisati svi sudionici i gosti, a bit će dio protokola Grada Kastva.