Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 27° 3
Sutra: 27° 27° 3
19. srpnja 2019.
Kako do čitatelja

Novi uspješan tip književnosti za mlade - stripoliki dnevnici koji mlade nagovaraju na čitanje

foto: web
foto: web
Autor:
Objavljeno: 25. siječanj 2017. u 7:29 2017-01-25T07:29:33+01:00

Greg, Nika i Tom junaci su novog doba, preko kojih djeca iznova uče voljeti knjige. Radi se o fenomenu koji zaslužuje više pažnje, promišljanja, pa i mjesto u još uvijek neostvarenoj Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja

ZAGREB - Postoji jedan frustrirajući paradoks u domaćoj kulturi. O književnosti za djecu i mlade govori se skoro samo kad netko, najčešće neki revni roditelj, u lektiri za osnovnu školu pronađe kakav politički ili etički problematičan odlomak, pa se nakon puno »lajkova« i »šerova« zanovijetanje nakratko preseli s društvenih mreža u medije.

Inače književnost za djecu ne dopire do medija, pa tako ni do šire publike. Paradoks je u tome što je baš taj dio osiromašene knjižne produkcije kod nas najvitalniji: knjige za djecu i mlade na vrhu su popisa najčitanijih naslova u knjižnicama i najprodavanijih naslova u knjižarama, a pažnju zaslužuju sve većom inovativnošću u oblikovanju, sve impresivnijim likovnim rješenjima kojima vrsni ilustratori »razigravaju« tekst.

Ako niste roditelj djeteta u nižim razredima osnovne škole, velike su šanse da vam ništa neće značiti naslovi poput »Gregovog dnevnika« autora Jeffa Kinneya ili ciklusa o Tomu Gatesu autorice Liz Pichon. Ako pak jeste roditelj, znate da su te knjige sveti Gral odjela za mlade u domaćim knjižnicama: stalno su posuđene. Baš kao i »Nikin dnevnik« Rachel Renee Russel.

Evo jednog, nasumično odabranog, komentara male čitateljice »Gregovog dnevnika«:
– Ja mislim da su sve knjige »Gregov dnevnik« fantastične i urnebesne. Sve sam pročitala, pogledat ću filmove, ali mislim da će me se više dojmiti knjiga nego film. Mislim da bi knjižnica trebala imati više knjiga Gregov dnevnik – kaže čitateljica.

Superjunaci »out«

Postoje knjige koje djeca čitaju jer moraju (lektira ih na to prisiljava). Postoje i knjige koje čitaju jer žele, što vraća optimizam u vremenu kad mlade čitatelje prati loš glas ljenjivaca i ovisnika o zatupljujućim igricama na mobitelu. »Gregov dnevnik« je na engleskom izašao u jedanaest nastavaka – kod nas ih je Algoritam objavio sedam. Jesenas su, uoči Interlibera, izašla dva: »Snježna groznica« i »Lijevo smetalo«. Školska knjiga također agilno drži ritam objavljivanja svoga aduta za mlade – romanesknih, stripolikih dnevnika koje vodi nezaboravni junak Tom Gates. U kratkom roku objavljena su tri nastavka tog hit-serijala koji je preveden na četrdeset jezika, a samo u Velikoj Britaniji prodan je u više od milijun primjeraka.

Greg, Nika i Tom junaci su novog doba, preko kojih djeca iznova uče voljeti knjige. Radi se o fenomenu koji zaslužuje više pažnje, promišljanja, pa i mjesto u još uvijek neostvarenoj Nacionalnoj strategiji poticanja čitanja.

Mnogo bi se toga dalo iščitati o novim generacijama iz ovih knjiga. Jedna od njih je i da je doba superjunaka definitivno prošlo. Svi su ovi junaci zapravo šmokljani, simpatični luzeri koji sa zaigranom ironijom gledaju i sebe i svijet oko sebe. Tom Gates, na primjer, ide u 5. razred i u svoj dnevnik bilježi sve zgode i nezgode koje mu se svakodnevno zbivaju kod kuće i u školi. Ima i svoj bend »Psi Zombiji« s najboljim prijateljem Derekom, a starija sestra najveća mu je neprijateljica. Druži se i s prijateljem Rodrickom. Nema tu velikih drama.

U bogatoj povijesti stripa u Hrvatskoj bilo je već puno primjera u kojima su baš kroz »stripolike« ilustracije teksta djeca učila o svijetu i sebi. Podsjeća na to strip-autorica Irena Jukić Pranjić.
– Nedeljko Dragić i Zlatko Šporer napravili su fantastičnu stvar za popularizaciju čitanja i znanosti svojim zajedničkim projektom »Brbljanje o geometriji«, knjigom koja je prvi put objavljena 1981., a dosegla je impozantnu prodaju od preko 50 tisuća primjeraka u Hrvatskoj, Poljskoj i Mađarskoj – kaže Jukić Pranjić.

Kritički pogled

Književnica Silvija Šesto na velika je vrata donijela ovaj fenomen u hrvatsku književnost u svojim nastavcima knjiga o Bum Tomici. O njemu, međutim, kao izdavačica (urednica je Naklade Semafora) govori i s ponešto kritičnih tonova.

– Velike akcije promicanja čitanja i trendovi koji se veličaju na velika zvona, prema svemu tome sam sumnjičava. Ambalaža nam je sve bolja, sadržaj sve ništavniji, vrijednosti izvitoperene – kaže Šesto, aludirajući na masovno »štancanje« komercijalno isplativih stripolikih dnevnika za osnovce.
Ipak, i ona smatra kako se u polju ilustracije u Hrvatskoj događaju zanimljive stvari: toliko je sjajnih ilustratora zahvaljujući kojima knjige za mlade ponovo uspijevaju regrutirati čitatelje, za koje smo pogrešno pomislili da su trajno okrenuli leđa književnosti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka