Sanacija suterena T-objekta skupa je i neizvediva prije izgradnje garaže, zbog čega se od nje odustaje. Time knjižnica gubi planiranu kvadraturu u podrumu, pa će dio sadržaja biti dislociran u ciglenu zgradu
RIJEKA Tek što je krenula izrada projekta za prenamjenu T-objekta u centralnu zgradu Gradske knjižnice Rijeka, situacija s planom obnove bivšeg kompleksa Rikarda Benčića se iznova zakomplicirala.
Naime, najnovije informacije govore da knjižnica neće cijela stati u T-građevinu pa će za dio sadržaja ekspozituru dobiti u susjednom ciglenom objektu!
Projekt rekonstrukcije radi arhitekt Saša Randić koji je u tandemu s kolegom Idisom Turatom svojedobno izradio i projekt prenamjene T-objekta u Muzej moderne i suvremene umjetnosti, zajedno s projektom izgradnje prateće garaže.
Sada su projekti knjižnice i garaže razdvojeni, kako bi se neovisno jedan o drugome mogli kandidirati na različite europske fondove i jednako tako izvoditi, ali pritom se zanemarilo da neka rješenja funkcioniraju po zakonu spojenih posuda.
Druga varijanta
Naime, da bi se suteren T-objekta zaštitio od prodora podzemnih voda i proširio za dodatnih 400 kvadrata, trebalo bi napraviti vrlo složen, a i veoma skup sanacijski zahvat koji nije moguće izvesti neovisno o izgradnji garaže koja će biti ukopana oko T-objekta. Ukoliko bi se pak odustalo od sanacije suterena, u nadzemnim etažama T-objekta ne bi ostalo dovoljno mjesta za smještaj planiranih knjižničnih sadržaja, pa bi se dio morao dislocirati. I baš to se dogodilo! – saznali smo od Randića i pročelnika Odjela za kulturu Ivana Šarara.
– Podrumski prostor T-objekta u postojećem stanju se ne može koristiti jer je prenizak i poplavljen, a treba ga i nadograditi radi kvadrature koja je potrebna knjižnici. Da bismo postigli propisnu visinu i zaštitili ga od prodora podzemne vode koja je na tom lokalitetu vrlo visoka trebalo bi iskopati podrum, izvesti nove temelje i izgraditi nepropusni betonski zid oko cijelog T-objekta do dubine čvrste stijene u podzemlju.
Prema izračunima rađenim još u vrijeme projekta za MMSU to bi koštalo 16 milijuna kuna. Međutim, pravi je problem što sanacija takvoga obima uključuje zahvate izvan parcele knjižnice, na terenu na kojem je predviđena izgradnja garaže.
Ukoliko se želi kopati podrum da bi se knjižnici osigurala potrebna kvadratura, dva bi se projekta morala međusobno povezati, odnosno, izgradnja garaže s nepropusnom membranom trebala bi prethoditi izgradnji knjižnice.
Knjižnicu nije moguće izgraditi neovisno – rekao nam je Randić koji je zbog toga Gradu ponudio i drugu varijantu idejnog projekta. Po toj varijanti planirane površine iz suterena bile bi dograđene uz južno pročelje postojeće zgrade, a izvedba ne bi bila ničim limitirana i manje bi koštala.
Kao svojevrsni kuriozitet saznajemo da je Saša Randić u tim uključio arhitekticu Ivanu Kosier iz »Jurcon projekta«, na riječkom području poznatu kao autoricu problematične dogradnje na krovu opatijskog Hotela Kvarner. Limena je dogradnja izvedena ovog proljeća uz blagoslov Konzervatorskog odjela, nakon što se odustalo od prijašnjeg projekta Randića i Turata s kojim se konzervatori nisu slagali, ali su pod čudnim okolnostima upravo temeljem njega dali suglasnost da se na hotelu izvede još jedna etaža i time navodno ostali bez mogućnosti da spriječe ruglo kojemu danas svjedočimo. Na pitanje kako to da se u ovom projektu povezao s arhitekticom Kosier i je li možda u obzir uzeo njezinu dobru suradnju riječkim Konzervatorskim odjelom koji ima važnu ulogu i u obnovi Benčića, Randić kaže da je Ivana Kosier projektirala knjižnicu u zagrebačkom naselju Sopnica-Jelkovec i svojim iskustvom može dati značajan doprinos uređenju T-građevine. Knjižnica ukupne površine 900 četvornih metara otvorena je krajem 2012. godine, a riječ je o prvoj zgradi u gradu Zagrebu namjenski izgrađenoj za narodnu knjižnicu. Zadaća arhitektice Kosier u riječkom projektu bit će da napravi elaborat koji će definirati raspored knjižničkih sadržaja u postojećoj zgradi.
Uzbudljiv javni prostor
Procjena troškova je pokazala da bi dogradnja aneksa u gabaritima postojeće zgrade bila jeftinija od sanacije suterena, a dobila bi se veća kvadratura neusporedivo kvalitetnijeg prostora.
U prvoj varijanti knjižnica bi raspolagala s ukupno 5000 četvornih metara, od čega 1200 podrumskih, a u drugoj varijanti sa 6543 kvadrata, što odgovara izvorno iskazanim prostornim potrebama knjižnice i otvara mogućnost stvaranja uzbudljivog javnog prostora.
Prema Randićevoj zamisli, aneks uz povijesnu građevinu ne bi bio izveden metodom kontrasta, kao što se svojedobno planiralo za MMSU, već kao duplikat T-objekta, koji bi se praktički zrcalno udvostručio. Građevinski troškovi dogradnje koštali bi 14 milijuna kuna, a fasada od prefabriciranih betonskih elemenata dodatnih 1,2 milijuna kuna.
Takvo rješenje, po riječima projektanta, odgovaralo bi ambiciji iskazanoj u Misiji i Ciljevima GKR, da knjižnica postane mjesto obrazovanja i informiranja, kao i mjesto kvalitetnog provođenja slobodnog vremena, dok je primarni cilj smještaja u postojeću zgradu spasiti kuću od propadanja, te s minimalnim zahvatima i budžetom unutra komprimirati što više sadržaja.
Iznevjeren koncept
Međutim, ta argumentacija nije dojmila nadležne pa će Randićev ambiciozniji prijedlog ostati u papirima. Pročelnica Konzervatorskog odjela Gordana Sobota Matejčić ne slaže se s dogradnjom T-objekta, kao ni pročelnik Odjela za kulturu Ivan Šarar koji smatra da bi time bio iznevjeren koncept »racionalne i skromne obnove Benčića« i udomljavanja ustanova unutar gabarita postojećih građevina za koji se Grad opredijelio nakon odustanka od izgradnje nove knjižnice na Klobučarićevom trgu i starog projekta MMSU. Kod predstavljanja novog koncepta to je izrjekom apostrofirano kao njegova kvaliteta, a poseban naglasak stavljen je na uštedu koja će, kako je rečeno, iznositi najmanje 140 milijuna kuna, u odnosu na troškove predviđene prvobitnim projektima.
– Iako bi izgradnja aneksa bila jeftinija od sanacije suterena, a dobilo bi se i više iskoristivih kvadrata za knjižnicu, u takvo rješenje treba ukalkulirati i naknadne troškove opremanja i eksploatacije novog dijela zgrade, a to onda više ne bi bilo skromno i racionalno. S obzirom da donosi neka kreativna i atraktivna rješenja, razmotrili smo prijedlog koji su predstavili Saša Randić i suradnici, ali dogradnju aneksa nismo prihvatili, a odustajemo i od skupe sanacije podruma. Kako bismo smanjili troškove i ne bismo ovisili o izgradnji garaže, dio sadržaja knjižnice bit će dislociran u ciglenu zgradu u kojoj je ionako predviđen dio aktivnosti GKR vezan za sadržaje namijenjene dijeci, kaže pročelnik.
S obzirom na sudbinu odbačenog projekta prenamjene i dogradnje T-objekta za MMSU Randića smo pitali i kako doživljava sudjelovanje u obnovi Benčića prema novom konceptu, o čemu je rekao: – O odbačenom projektu ne razmišljam, mene ne zanima rušenje nego građenje, a projekt knjižnice vidim kao poseban izazov. Na prvi pogled u ovom rješenju nema arhitekture, zgradu treba građevinski sanirati i useliti. No istovremeno je takav pristup konceptualno zanimljiv. U sporedio bi ga s poznatom skladbom Johna Cagea koja se sastoji od 4 minute i 33 sekunde apsolutne tišine, ali kad osluhnemo tišinu čujemo sve one šumove u prostoru koji inače prate izvođenje djela. Na isti način ovaj projekt je direktan odraz vremena u kojem je nastao.
Most
Nova će knjižnica tako biti raspoređena u dvije zgrade u Benčiću. U ciglenoj zgradi koja je izvorno planirana za Dječju kuću, uz ostale sadržaje za najmlađe, smjestit će se sada i Dječji odjel, kao i tehnički prostori knjižnice.
Za izradu projekta Dječje kuće na natječaju je također izabran Randić, odnosno zajednica ponuditelja u kojoj nastupa zajedno s IGH i arhitektom Antom Kuzmanićem. Na tu je odluku bila uložena žalba, ali je prije nekoliko dana odbačena, pa je bar izvjesno da će knjižnica imati jednog projektanta.
Randić smatra da je i rješenje s ciglenom zgradom prihvatljivije od sanacije podruma T-objekta, a jedino žali što će dvije kuće ostati nepovezane.
– Projektnim zadatkom bila je predviđena izgradnja mosta između T-objekta i ciglene zgrade, a sada kad se knjižnica dijeli na dvije kuće takvo bi povezivanje bilo pogotovo logično. Međutim, s time se ne slaže pročelnica Konzervatorskog odjela Gordana Sobota Matejčić. Iskreno, ne shvaćam u čemu je problem, kad su sve zgrade tvorničkog kompleksa bile povezane mostovima. No sigurno postoji neki valjani razlog, jer se izgradnji ne bi protivila bezrazložno.
Saša Randić bi glavni projekt prenamjene T-objekta u knjižnicu trebao završiti do sredine studenog, a projekt za ciglenu zgradu zbog žalbenog postupka koji je netom okončan još nije ugovoren. Ugovor s Arhitektonskim fakultetom u Splitu koji će raditi projekt garaže potpisan je tek nedavno i trebao bi biti završen do kraja godine.
