Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: -1° 1
Sutra: -1° -1° 1
16. prosinca 2018.
Dekanica

Letricija Linardić: 'Nedostaje svijesti da umjetnici žive od - umjetničkog rada'

Foto: Damir Škomrlj
Foto: Damir Škomrlj
Autor:
Objavljeno: 6. prosinac 2018. u 13:37 2018-12-06T13:37:01+01:00

Znanja i iskustva akumulirana na Akademiji mogu se prenijeti u svijet tržišta ako to tržište postoji, a onda prepozna i vrijednosti. Moja iskustva s tržištem su takva da ono promatra studente umjetnike kao besplatnu radnu snagu

U Zagrebu će uskoro biti otvorena izložba radova studenata umjetnika s četiriju akademija, među njima i onih s Akademije primjenjenih umjenosti u Rijeci, a glavni cilj je još neafirmiranim umjetnicima pomoći u »proboju« na tržište, odnosno spojiti ih s potencijalnim kupcima umjetnina. O tome kako mlade umjetnike uvesti u svijet rada, ali i o brojnim drugim temama razgovarali smo s dekanicom Akademije primijenjenih umjetnosti u Rijeci Letricijom Linardić.

Radovi riječkih studenata uskoro će se naći na jednoj posebnoj prodajnoj izložbi. O čemu se točno radi?

– Na inicijativu Hrvatske poštanske banke, HDLU-a Zagreb i ALU-a Zagreb, pozvani smo na sudjelovanje u zajedničkom projektu u vrijeme predbožićnih blagdana u prostorima HDLU-a u Zagrebu. Projekt je zamišljen kao prodajni sajam umjetničkih radova studenata likovnih akademija, održavat će se za vrijeme trajanja Artomata, a idejno se naslanja na uspješan koncept »Cash &Carry«, koji se već više od 10 godina održava na ALU-u u Zagrebu.

Sudjelovat će po deset studenata s akademija iz Zagreba, Osijeka, Rijeke i Širokog Brijega, a osnovni cilj ove suradnje je pronaći kupca umjetnina i mladim neafirmiranim studentima-umjetnicima omogućiti kako financijsku tako i moralnu podršku građana u prostoru koji nema razvijeno tržište umjetnina. Izložba je i tržišnog i promotivnog karaktera za umjetnike koji tek dolaze. Ovom idejom HPB želi potaknuti svoje klijente, poslovne partnere i sve ostale građane da kupuju djela mladih autora – studenata i da zajedno pokažemo da je moguće oživiti tržište umjetnina u Hrvatskoj. U tu svrhu HDLU će ugostiti deset studenata APURI-ja, osigurati izlaganje u galeriji Bačva od 17. do 23. prosinca, a izložbu će otvoriti ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek.

EPK kao platforma za nove vrijednosti

Kao dekanica Akamedije primijenjenih umjetnosti, kako gledate na projekt Europske prijestolnice kulture?

– Mislim da je to jedan od važnijih kulturno-umjetničkih projekata koji se desio Rijeci. Osobno sam jako ponosna da je upravo moj grad prijestolnica kulture. Nastavnici i studenti Akademije su se osobnim angažmanima i službeno preko Akademije uključili u ovaj veliki projekt u želji za sudjelovanjem i doprinosom. Očekujem da će se ovim projektom postaviti platforma koja će omogućiti stvaranje nekih novih kulturno-umjetničkih vrijednosti u Rijeci i u budućnosti.

Može li Rijeka biti centar kreativnih industrija u Hrvatskoj, ako da, što bi trebalo poduzeti da se to i ostvari?

– Svaki grad može biti centar kreativnih industrija, ali Rijeka ima nešto što drugi gradovi nemaju, ima Akademiju primijenjenih umjetnosti koja u svojim programima nudi niz zanimljivih sadržaja koji mogu biti primjenjivi u kreativnim industrijama. Za stvaranje platforme potrebna je kritična masa zainteresiranih i obrazovanih koji će svojim djelovanjem pokrenuti taj prostor, stvoriti potrebu na različitim razinama od političke do tržišne.

Kreativne industrije su prostori koji povezuju umjetnost s društvenim potrebama s naglaskom na komercijalnom segmentu. Već sada postoje brojne inicijative udruživanja bivših studenata koji nude svoje profesionalne usluge, sudjeluju u kulturi i realiziraju svoje programe.

Centri za povezivanje

Često se govori o nedovoljnoj povezanosti sustava obrazovanja i tržišta rada. Kako se APURI bori s tim problemom?

– Obrazovni sustav i tržište rada odvojeni su po mnogočemu, od organizacije, financiranja, različite uloge u društvu. Postoje nastojanja da se u sklopu studijskih programa ponude neka rješenja koja će studentima omogućiti praksu i uvid u svijet izvan studija, ali to je samo jedan segment onoga što sveučilište i Akademija mogu ponuditi tržištu. Znanja i iskustva akumulirana na Akademiji mogu se prenijeti u svijet tržišta ako to tržište postoji, a onda prepozna i vrijednosti. Moja iskustva s tržištem su takva da većina promatra studente-umjetnike kao besplatnu radnu snagu i nedostaje svijesti o tome da umjetnici žive od svojeg proizvoda – umjetničkog rada.

Zato pozdravljam još jednom hvalevrijednu inicijativu HPB-a u cilju osvješćivanja građana, institucija i galerija na potrebu za postojanjem tržišta umjetnina. S tim u vezi Akademija je u protekloj godini osnovala centre koji imaju za cilj upravo povezivanje i unapređivanje umjetničke prakse i visokog obrazovanja da bi studenti ili alumni koji sudjeluju u radu centra stekli neophodnu praksu za tržište rada.

O kojim se područjima radi?

– Osnovan je Centar za dizajn i produkciju koji vodi Aljoša Brajdić i gdje studenti ili alumni pod mentorstvom rade dizajn, prijelom, tisak za kataloge, letke, plakate i priznanja. Centar je sudjelovao u dizajnu vizualnog identiteta godišnje nagrade Hrvatskog nogometnog saveza te inicirao pilot-projekt »BURA – Specijalni efekti na filmu« u okviru kojeg se testiraju mogućnosti korištenja superračunala na dokumentarnom filmu »Uskoci« u produkciji HTV-a, rad na 3D modelima i tehnologije produkcije filmskih efekata.

Centar za inovativne medije, koji vodi Ingeborg Fulepp, istražuje područje novomedijskih i primijenjenih umjetnosti i novih mogućnosti 3D printinga, mikroskenera, virtualne stvarnosti i augmentativne stvarnosti, interaktivnog videa, kompjutorske grafike i animacije, raznih aspekata kreativnog stvaralaštva, provedbe projekata iz područja novomedijskih umjetnosti, kao i interdisciplinarnih projekata, a u prosincu su planirana predavanja o blockchainu, videu u izvedbenim umjetnostima, znanosti i društvu i slično.
Centar za keramiku »Quark«, pod vodstvom Dražena Vitolovića, bavi se istraživačkim radom u umjetničkom i primijenjeno-umjetničkom području.

Dogovorena je suradnja s European Ceramics Workcentre u Nizozemskoj, nabavljen je 3D printer za keramiku, a radi se i na projektima u istraživanju i inovaciji novih tehnologija u povezivanju analognog i digitalnog tretiranja keramike.
Ove godine ponovo surađujemo s Danijelom Koletićem, koji je pokrenuo projekt »Business & Art«. U sklopu međunarodne konferencije PRO PR Award naši studenti osmišljavaju i izrađuju nagrade koje se svečano dodjeljuju u sklopu manifestacije. Osim toga, Akademija aktivno surađuje s osnovnim i srednjim školama i sa stručnim bazama HNK-a Ivan pl. Zajca i Novim listom. Upravo povezivanje gospodarstva s primijenjenom umjetnošću na našoj Akademiji jedan je od prioriteta daljnjeg razvoja i dio studijskih programa.

Dan Akademije

Što planirate za ovogodišnji Dan Akademije 6. prosinca?

Planirana je izložba grafika Jakova Žapera – »Nula«, izložba radova studenata kolegija »Strip i ilustracija«, izložba dizajnerskih plakata Borisa Ljubičića, Bojana Hađihalilovića i Tomata Košira. Uz to, očekuje nas i nastup jazz dueta Denisa Razumovića i Karla Lovrića. Na Akademiji se svake godine slavi umjetnošću Dan Akademije, koji je posvećen svim zaposlenicima i studentima, prijateljima i gostima kako bismo proveli zajedničke trenutke u ugodnom predblagdanskom ozračju i druženju.

Gluma i mediji

U kojem je trenutno statusu program »Gluma i mediji«? Gdje je došlo do razilaženja s pokretačima Radom Šerbedžijom i Lenkom Udovički, surađuju li oni još uvijek na izvedbi programa?

– Ove godine je pokrenut ponovno preddiplomski studij Gluma i mediji, na koji je upisano 8 studenata. Na prvu godinu diplomskog studija ove godine su se upisali i studenti s drugih akademija. Studiji glume su izuzetno atraktivni u umjetničkim studijima, ali su i jedni od najskupljih, jer zahtijevaju vrlo specifične struke, usko specijalizirana znanja i puno nastavnika i suradnika, što je u ova, ne baš tako sretna vremena za zapošljavanje teško ostvarivo. Pokretač studija bilo je Sveuličište u Rijeci s idejom studija koju su postavili Rade Šerbedžija i Lenka Udovički, temeljenom na osobnim umjetničkim iskustvima i okrenutom prema produkciji.

Trenutno ne surađuju na redovitom programu studija, jer je potpisan sporazum između Sveučilišta u Rijeci, HNK-a Ivana pl. Zajca i Akademije koji omogućuje suradnju i izvedbu programa s glumcima, redateljima i dramatruzima u kazalištu, što ne znači da u budućnosti ne bi mogli sudjelovati u radu sa studentima. Cilj nam je da HNK postane nastavna baza i to ne samo studijskih programa glume, već i drugih umjetničkih područja (npr. scenografije, kostimografije) koja se istovremeno razvijaju na Akademiji.

Trenutno su na studiju glume pored već zaposlenih nastavnika angažirani u različitim aktivnostima glumci Jelena Lopatić, Damir Orlić, Zrinka Kolak Fabijan, Aleksandra Stojaković Olenjuk, dramaturginja i redateljica Olja Lozica, koreografkinja Mila Čuljak i Marin Blažević. Studenti diplomskog studija sudjeluju u predstavi »Regoč« u programu HNK-a. Potrebno je učiniti još puno koraka i ulaganja u mladi studij glume u Rijeci. Tu bih svakako zahvalila Sveučilištu u Rijeci i Primorsko-goranskoj županiji na podršci koju nam pružaju u organizaciji i izvedbi studija.

Postoje li planovi za širenje programa Akademije?

– Naravno da postoje. Imamo u pripremi programe koji bi uskoro trebali biti akreditirani i ugledati svoje prve studente. Prilikom izrade programa uvijek nailazimo na iste probleme nemogućnosti ostvarivanja zamišljenog. Ostvarivanja onog što profesionalno smatramo boljim i kvalitetnijim, jer smo ograničeni brojnim zakonskim okvirima i financijama koji nisu toliko fleksibilni i izdašni koliko bi mi htjeli da budu. Stoga često recikliramo postojeće programe i malim koracima uz puno napora katkada probijemo granicu prema boljem. Potrebno je puno rada, strpljenja i preživljenih frustracija da bi se ti mali koraci realizirali.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka