Teško održivo

Kriza knjige: Put bez povratka – najprofitabilnije knjižare bit će spašene, ali…

Boris Pavelić

Foto: Silvano Ježina

Foto: Silvano Ježina

Kako sada stvari stoje, Algoritmove će knjižare doživjeti sudbinu koju su upućeni proteklih dana ocjenjivali kao najmanje poželjnu: one u središtima velikih gradova pod dosadašnjim bi uvjetima mogli preuzeti novi najmoprimci, dok će one u manjim gradovima najvjerojatnije prestati postojati



Algoritmove riječke knjižare na Jelačićevom trgu i u Tower centru, kao i neke u središtima velikih gradova, najvjerojatnije će biti spašene, ali to je jedina dobra vijest na »putu bez povratka« – kako ga upućeni već zovu – kojim klizi knjižarski lanac Algoritam, od kojega su nakladnici jučer zatražili povrat svojih knjiga.


Ako je krajem prošloga tjedna možda još i postojala krhka nada da bi Algoritmove knjižare nekim čudom mogle nastaviti poslovati kao dosad, preko vikenda raspršila se i ona: Zajednica nakladnika i knjižara (ZNK) preporučila je članicama da od Algoritma zatraže povrat svojih knjiga, što znači da je povjerenje potpuno izgubljeno, a knjižarski lanac Algoritam MK u dosadašnjem obliku najvjerojatnije prestaje postojati.


Spasiti što se može


»Čim završe inventure u knjižarama, očekujemo da počne povrat knjiga nakladnicima«, kazali su za naš list jučer u Zajednici nakladnika i knjižara.




Kako sada stvari stoje, Algoritmove će knjižare doživjeti sudbinu koju su upućeni proteklih dana ocjenjivali kao najmanje poželjnu: one najprofitabilnije, u središtima velikih gradova, pod dosadašnjim bi uvjetima mogli preuzeti novi najmoprimci, najvjerojatnije nakladnici koji i sada vode knjižare, poput VBZ-a, dok će one u manjim gradovima najvjerojatnije prestati postojati. Pet tvrtki, doznajemo, poslale su pisma namjere o preuzimanju dijela Algoritmovih knjižara, potvrđujući kako su spremne u tim prostorima nastaviti knjižarsku djelatnost te zadržati zaposlene koji to budu htjeli.


Knjižare na riječkom Jelačićevom trgu i u Tower centru tako će zasad najvjerojatnije biti spašene, jer za njih postoji solidan interes potencijalnih investitora. Tko će to biti, moglo bi se znati za tjedan ili dva, procjenjuju u ZNK-u. No mali gradovi lako bi mogli ostati bez knjižara, jer je za tamošnje prostore interes mnogo manji. Hoće li, primjerice, opstati knjižare u Sisku ili Vinkovcima, sada ovisi o ažurnosti Ministarstva kulture, za koje se u ZNK-u nadaju da bi moglo potpomoći zainteresiranim investitorima, ili čak sadašnjim zaposlenicima tih knjižara, ako bi bili spremni otisnuti se u poduzetničku avanturu održavanja knjižare u svome gradu. »ZNK želi da se spasi što više knjižara i što više radnih mjesta«, poručuju iz Zajednice, dodajući da intezivno pregovaraju i s Ministarstvom kulture, od kojega očekuju da do kraja tjedna objavi »proaktivne mjere sanacije štete«.



Stranke, pa i one koje odavno ne postoje, javne ili gradske prostore koriste po povlaštenim cijenama, a knjižare plaćaju tržišnu cijenu najma – na taj paradoks neprosvijećenog društva upozorava ugledni književni urednik Kruno Lokotar, naglašavajući kako »to vrijedi i za manja mjesta, posebno ugrožena devastacijom knjižarske mreže«.Knjiga nije samo roba, nego i »duhovno dobro«, podsjeća Lokotar, i zato skrb o njoj ne može voditi samo Ministarstvo kulture, nego i ministarstva gospodarstva te prosvjete i znanosti.

Lokalne vlasti, pak, trebale bi pomoći povlaštenom cijenom najma knjižarama – »ali knjižarama, a ne papirnicama«. Knjizi, obezvrijeđenoj prodajom na kioscima, valja obnoviti važnost vraćanjem književne kritike u medije, ali nužno je i sustavno promicati čitanje. Knjižare moraju biti opskrbljene knjigama svih izdavača, ma koliko se malo primjeraka pojedinog naslova prodavalo.


»Uvjeren sam da ima ljudi koji i u manjim gradovima dobro vodili knjižare, te mogli zaraditi plaću«, tvrdi Lokotar. »Ekonomski gledano, pravila su jasna; bila su jasna i sada, ali se nisu poštovala: svaka prodana roba treba biti plaćena u roku i po ugovornim obavezama, u protivnom bi pravna država trebala efikasno reagirati.


Zašto se to ne događa nije problem knjižarskog sektora, nego mnogo širi«, kaže Lokotar. Ocjenjuje kako je »u nastalom kaosu važno spasiti što više knjižarske mreže, oporaviti knjižare i spasiti radna mjesta«, pri čemu je Zagreb najmanji problem, jer je u njemu knjižara i previše.


I Lokotar ističe kako u naprednim zemljama »postoji cijeli niz mjera poticanja knjige«. »I drugi mali jezici nose se s tim problemima i rješavaju ih. Strategija je nedavno usvojena, možda se iz svega ovoga u perspektivi izrodi i nešto dobro. No teško je razdoblje pred svima«, upozorava.



»Reset« sustava


Među nakladnicima, međutim, gotovo je jednodušno uvjerenje da spomenuti model spašavanja knjižara – preuzimanje pod istim uvjetima najma – teško može biti dugoročno održivo. Nenad Bartolčić, urednik, nakladnik i knjižar iz udruge Knjižni blok, koja je posljednjih godina opetovano upozoravala da hrvatskome sustavu knjige prijeti propast, za naš je list ocijenio kako je propast Algoritma samo »vrh ledenog brijega« problema nakladničko-knjižarskog sustava.»Nužan je cijeli niz mjera. Problemi su strukturni, i ništa nećemo riješiti ako ne zahvatimo dovoljno duboko.

Sada je idealan trenutak za, da tako kažem, ‘reset’ sustava. Knjižare su se otvarale bahato, najjači igrači međusobno su pokazivali mišiće, dok su neovisne knjižare gotovo i nestale. Sve to sad dolazi na naplatu. Kriza, smanjenje kupovanja knjiga, tretman kulture u medijima – sve su to dijelovi mozaika problema, ali ako branša ne zahvati i probleme u sebi samoj, oni neće biti riješeni. Treba nam bitan zaokret, i iskrena analiza uzroka ove situacije.


U razvijenim zemljama postoje vrlo razrađeni modeli potpore knjižarstvu, ali ondje se uvijek podrazumijeva da to ne smije biti bilo kakvo knjižarstvo, nego djelatnost s velikim početnim slovom: ‘Knjižarstvo’, a ne ‘Konzum’«, drži jedan od osnivača udruge Knjižni blok, koja bi uskoro trebala objaviti svoj prijedlog mjera za strukturno rješenje problema.