Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 23° 4
Sutra: 23° 23° 4
21. rujna 2019.
Odbijeni filmovi

Kakvi su to bili kriteriji? Dobili smo recenzije filmova koje je HRT odbio

Kakvi su to bili kriteriji? Dobili smo recenzije filmova koje je HRT odbio
Kakvi su to bili kriteriji? Dobili smo recenzije filmova koje je HRT odbio
Autor:
Objavljeno: 15. srpanj 2019. u 10:48 2019-07-15T10:48:08+02:00

Kriteriji po kojima su se na HRT-u vodili kada su odlučili odbiti prikazivanje 34 dokumentarca, prije bi se mogli iščitati iz recenzija pristiglih na adresu autora i producentskih kuća

ZAGREB - Kampanja »Meni se to gleda, HRT ne da« Društva filmskih redatelja ide dalje. Na društvenim mrežama tako i dva spota, u njima inserti iz filmova što ih je HRT odbio emitirati. U jednom podsjećanje; 34 hrvatska filma, 353 festivala, 86 nagrada. U drugom inserti koji ilustriraju poruku kako se tu radi o 34 hrvatska filma koja pozivaju na dijalog i promiču toleranciju. Zašto ih HRT ne želi!? Na HRT-u su odaslali priopćenje u kojem nižu zakonom zadane postotke i brojke. Kriteriji po kojima su se na HRT-u vodili kada su odlučili odbiti prikazivanje 34 dokumentarca, prije bi se tako mogli iščitati iz recenzija pristiglih na adresu autora i producentskih kuća. Uz dozvolu autora i producenata donosimo izvatke iz nekoliko recenzija iza kojih je stalo kolektivno tijelo HRT-a – PJ Program, RJ Odabir i nabava, programskog sadržaja.

Dokumentarni film »Dvije škole« autora Srđana Šarenca »zaslužio« je recenziju u kojoj, između ostalog, stoji:

»U scenarističkom smislu ovo je film pun predrasuda i iskrivljavanja istine o Hrvatima. Film dekontekstualiziranjem povijesti i stvaranjem mozaične slike čija je podloga jugoslavensko-srpski narativ o »problematičnim« i »isključivim« Hrvatima, donosi nepotpunu i iskrivljenu sliku situacije s Hrvatima u BiH, perfidno produbljujući jugočetničku naraciju da su Hrvati krivi za sve probleme u Jugoslaviji. Film otvara puno pitanja o suživotu, ali na malo od njih i jasno i pošteno odgovara.«
Stoga su na HRT-u procijenili da bi »film izazvao loše reakcije gledateljstva.«

Nagrađivani filmovi

S druge pak strane, film je prikazan na 24 festivala, od Zagrebdoxa, preko Festivala mediteranskog filma, do Sarajevskog filmskog festivala. Vidjeli su ga u Nancyju, u Berlinu, u Parizu, Firenci, Amsterdamu, New Yorku… Film je imao kinodistribuciju u 14 gradova u BiH, dobar je bio i za finske TV gledatelje, baš kao i za studente eminentnih sveučilišta u SAD-u. A dok na HRT-u vide u njemu iskrivljenu istinu o Hrvatima, na Festivalu hrvatskog katoličkog filma Trsatm film je dobio nagradu za najbolji scenarij!

Za film »Playing Men«, redatelja Matjaža Ivanšina, nastao u manjinskoj produkciji, na HRT-u su mišljenja da je to »hermetičan, nezanimljiv, namješten i neuspješan art film, koji zanimljivu temu o muškim pučkim igrama na Mediteranu pretvara u nezanimljivu i dosadnu autorovu potragu za vlastitim seksualnim identitetom«. Film je inače osvojio 11 međunarodnih festivalskih nagrada, a na nacionalnom Festivalu slovenskog filma u Portorožu 2017. godine proglašen je najboljim slovenskim dokumentarnim filmom. Film je imao i kinodistribuciju po francuskim art kinima, baš kao što je osvojio nagradu na festivalu autorskog dokumentarnog filma Fid Marseille. Producenti filma vele kako film nema apsolutno nikakve veze s traganjem za seksualnim identitetom autora, niti se time bavi, niti tematizira autorov seksualni identitet ni na koji način. Pretpostavljaju da je ovo, kako kažu, pogrešno i neistinito tumačenje proizašlo iz predrasuda, straha i neznanja onog koji je pisao recenziju, vjerojatno samo zato jer je jedna scena u filmu smještena u bordel. Film su imali prilike vidjeti Francuzi, Poljaci, Srbi, Izraelci, Makedonci, Brazilci, Peruanci, Austrijanci…

Odbijeni zbog trajanja

Vlatka Vorkapić autorica je dokumentarnog filma »Pusti Dobre, pusti«. Za ocjenjivački sud HRT-a to je »neuspjeli opservacijski dokumentarni film o brodu vodonoscu za dalmatinske otoke i njegovom kapetanu.« Ne vide ocjenjivači tu ništa do »niz jednoličnih situacija koje se smjenjuju s nezanimljivim crticama iz života s broda«, a nezanimljiv im je i glavni protagonist. Radi se o filmu koji je zaslužio nagrade publike na Liburnia film festivalu i Festivalu mediteranskog filma, no još je za ovu priču važnije to da ga je otkupila portugalska javna televizija.

Umjetnost ili dokumentarci

Slučajno ili ne, nakon što je odgledala pulsku premijeru filma Antuna Vrdoljaka »General« o dokumentarcima je, silom novinarskog pitanja, progovorila i sama aktualna predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović. Kako izvještavaju mediji, na pitanje može li umjetnost utjecati na ljude, odgovorila je kako apsolutno može, čak i više od dokumentaraca. »Umjetnost uvijek doživljavam osobnije i više sa srcem, dok dokumentarci izazovu osjećaje koji su odraz vijesti«, zaključila je Grabar-Kitarović. Opet slučajno ili ne, možda i zato što na HRT-u i sami »predsjednički« dvoje da li više koristi ima od umjetnosti ili dokumentarca. »General« će na HRT, i to kao serija, a »Srbenka« i 33 ostala filma neće.

Više sreće imali su filmovi odbijeni zbog trajanja, »sreće« jer tu potrebe za recenzijom nije bilo. Među njima i »Srbenka«. Ne čudi stoga da su autori kampanje »Meni se to gleda, HRT ne da« podsjetili kako se radi o filmu redatelja Nebojše Slijepčeviće koji je zaslužio Nagradu »Vladimir Nazor«. Najviša je to nagrada za umjetnost u RH što je dodjeljuje Vlada RH posredstvom Ministarstva kulture, a odbor koji odlučuje o dobitnicima imenuje Hrvatski sabor. »No čak i ako je film osvoji, to mu ne garantira da će biti prikazan na Moj HRT! Kojim se to onda kriterijima vodi javni servis?«, pitaju se autori kampanje.

Nažalost, kad se čitaju recenzije i pogledaju ona dva kratka filma što su ih na društvene mreže stavili autora kampanje, pitanje se čini retoričke naravi. Odgovor, lako moguće, nudi i isječak iz filma »Glasnije od oružja« autora Miroslava Sikavice o ulozi domoljubne glazbe u političkim promjenama 1990-ih i Domovinskom ratu te o sudbinama njezinih autora i pjevača. U isječku autor pjesme »Moja Domovina« Zrinko Tutić veli autoru filma: »Sad me pitaj bih li sad to napisao?«

- Bi li sada napisao »Moju Domovinu?« – pita autor filma.

- Ne bih! – rezolutno će Tutić.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.