U povodu Dana hrvatske glagoljice i glagoljaštva, koji se obilježava 22. veljače, u dvorani izložbe Glagoljica u Sveučilišnoj knjižnici u Rijeci održano je predavanje o uključivanju nematerijalne kulturne baštine u turističku ponudu Hrvatske te je predstavljen projekt Glagoljica i kreativna industrija – Glagoljaški epigrafski spomenici Istre i Hrvatskog primorja.

Projekt je predstavila voditeljica Romana Lekić, pročelnica Odjela za turizam Edward Bernays University College Zagreb. S obzirom na količinu bogatstva materijalne i nematerijalne kulturne baštine Istre i Hrvatskog primorja Lekić se u predavanju osvrnula na osnovni problem koji se odnosi na proučavanje i verifikaciju njene zastupljenosti u turističkoj ponudi Hrvatske. Kao veliki problem ističe se utjecaj globalne turističke kulture koja je svojim standardnim proizvodima zamijenila tradicionalnu lokalnu kulturu, a tom utjecaju priklonile su se i turističke destinacije u Hrvatskoj. Utjecaj globalizacije turističke ponude dovodi do toga da se umanjuje cjelokupna posebnost određene turističke destinacije i vrijednost njezine lokalne kulture. Turističke destinacije postaju sve sličnije, a time je smanjen autentični doživljaj koji određeni dio ljudi potiče na putovanje.

Kulturni fenomen

Glagoljica i glagoljaška tradicija hrvatski su kulturni fenomen, a 2014. godine glagoljica je, odlukom Ministarstva kulture, uvrštena na listu nematerijalnih kulturnih dobara Republike Hrvatske. Lekić je ukazala na činjenicu da bogatstvo glagoljaške baštine nije dostatno ni kvalitetno iskorišteno u turističkoj ponudi Hrvatske. Upravo bi glagoljaška baština mogla oplemeniti turistički proizvod, i to razvojem posebnih oblika turizma, kao što je kreativni kulturni turizam.

U okviru predavanja predstavljen je model izgradnje glagoljske baštine kao hrvatskog turističkog brenda, odnosno projekt Glagoljica i kreativna industrija. Inspiracija za projekt potekla je od studenata Edward Bernays Visoke škole za komunikacijski menadžment u Zagrebu. Studenti su tijekom terenske nastave u Plominu i Otočcu dobili zadatak da na interaktivan i održivi način konkretno osmisle projekt interpretacije glagoljice, u kojem ona neće biti samo artefakt.

Ideja studenata jest stari grad Plomin pretvoriti u pravu glagoljašku koloniju. Naime projekt bi uključio lokalno stanovništvo i udruge, ali i hrvatsku dijasporu, budući da fakultet usko surađuje s Hrvatskom maticom iseljenika. Pojedine kuće u Plominu bile bi označene glagoljskim slovima te tematski povezane i umrežene. Njih bi na korištenje dali bratskim zajednicama iseljenika te bi unutar njih smjestili muzej glagoljice, a tijekom cijele godine održavale bi se ljetne i zimske škole, performansi, likovne radionice te suvenirnica koja bi bila turistička atrakcija, ali i interpretacijski centar.

Održivi proizvod

Projekt bi uključio i moderne trendove i turistička atrakcija realizirala bi se uz pomoć novih tehnologija i multimedijskog pripovijedanja kroz pametnu klupu i multimedijsku ogradu te ostala tehnička pomagala i posebnu rasvjetu po gradu. Turistička ponuda bazirala bi se na kreativnoj industriji koja povezuje arhitekturu, likovnu umjetnost, dizajn, modu, film, glazbu, izvedbenu umjetnost, igre i ostalo, a cilj je osmisliti kulturni turistički proizvod temeljen na glagoljskoj baštini.

– Svojim projektom studenti su pokazali da se može razviti kreativni proizvod koji može biti održiv i koji će donositi korist lokalnom stanovništvu te biti ključan za gospodarski razvoj cijele regije. Turizam temeljen na baštini postaje kultura, a kultura postaje turistički proizvod kroz konzumaciju, čime Hrvatska može dobiti jednu sasvim drugačiju turističku destinaciju – zaključila je Romana Lekić.

O Danu

Dan hrvatske glagoljice i glagoljaštva obilježava se 22. veljače i posvećen je hrvatskom jeziku, pismenosti i kulturnoj baštini. Toga datuma, 1483. godine otisnuta je prva hrvatska knjiga »Misal po zakonu rimskoga dvora«. Ova inkunabula prvi je misal u Europi koji nije pisan latinicom i latinskim jezikom, a otisnut je samo 28 godina nakon nastanka Gutenbergove Biblije, prve tiskane knjige zapadnoga svijeta. Hrvatski sabor prošle je godine 22. veljače proglasio Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva na inicijativu Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Želja i cilj obilježavanja ovoga dana jest popularizacija glagoljice kao obilježja hrvatske pismenosti te važnoga simbola hrvatskoga kulturnoga i nacionalnoga identiteta, kao jedinstvenog i prepoznatljivog u svijetu.