Izložba hrvatskog dizajna 13/14: Dizajnerska scena stasala i sazrela

Recentna dizajnerska produkcija predstavljena je ove godine s rekordnih 326 radova (274 profesionalna i 52 studentska rada). Radovi dizajnera razvrstani su u šest kategorija: »Dizajn vizualnih komunikacija«, »Dizajn u digitalnim medijima/dizajn interakcija«, »Industrijski/produkt dizajn«, »Prostorne i grafičke intervencije« i »Sistemi, modni i odjevni dizajn« te »Koncept«

Kroz postav Izložbe hrvatskog dizajna 13/14 koja se u Muzeju za umjetnost i obrt može razgledati do 28. rujna, novinare su večer prije otvorenja proveli direktorica izložbe Zlatka Salopek i Marko Golub, urednik publikacije »Pregled hrvatskog dizajna 13/14«.

Projekt »Balkan Tiposistem« Marije Juze i Nikole Đureka osvojio je Veliku nagradu Hrvatskog dizajnerskog društva koja je autorima uručena u Muzeju za umjetnost i obrt, gdje je ujedno i postavljena Izložba hrvatskog dizajna 13/14. Nagrađeni rad objedinjuje latinično i ćirilićno pismo. Uzorno i sustavno oblikovno izvedena, ta tipografija korespondira s društvenim i političkim kontekstom bez da ga banalizira i demonstrira kako pismo kao medij može biti nosilac značenja i identifikacije – ističe se u obrazloženju.    Na dodjeli uručena je i nagrada HDD-a za životno djelo – arhitektu i dizajneru Bogdanu Budimirovu, za izniman doprinos hrvatskom dizajnu i šest desetljeća rada. Od samih početaka i Pionirskog grada do danas kada završava obiteljsku kuću, Budimirov je bio konzistentan autor, koji svojim radom govori što bi arhitektura i dizajn mogli i trebali biti danas – ocijenio je Maroje Mrduljaš, kritičar i teoretičar dizajna. 

   – Posebnost osme Izložbe hrvatskog dizajna u organizaciji Hrvatskog dizajnerskog društva jest rekordan broj izložaka. Dizajnerska produkcija naprosto prerasta prostor MUO-a, gdje se ova manifestacija odvija već treći put, kazao je Golub te naglasio da je dizajnerska scena od prve bijenalne izložbe 1999. do danas značajno sazrela, kvalitativno i brojčano višestruko narasla.

   Recentna dizajnerska produkcija predstavljena je, dakle, ove godine s rekordnih 326 radova (274 profesionalna i 52 studentska rada), a posebnost ovogodišnjeg postava je da studentska produkcija više nije razdvojena – njihovi su radovi u svim kategorijama izloženi zajedno s onim profesionalnim. Radovi dizajnera razvrstani su u šest kategorija: »Dizajn vizualnih komunikacija«, »Dizajn u digitalnim medijima/dizajn interakcija«, »Industrijski/produkt dizajn«, »Prostorne i grafičke intervencije« i »Sistemi, modni i odjevni dizajn« te »Koncept«.

   Prvu sekciju čine »Dizajn u digitalnim medijima/dizajn interakcija« koji teži obuhvatiti veliku brojnost i heterogenost unutar produkcije digitalnih sadržaja pa se ovdje mogu razgledati radovi koji sežu od umjetničkih web stranica, preko korporativnih sjedišta, medijskih portala, video spotova i mobilnih aplikacija sve do interaktivnih instalacija. Broj ovogodišnih izložaka digitalne kategorije, koja ekspandira u postindustrijskom društvu i realnost je svjetske scene inovacije, udvostručio se u odnosu na lani, što je indikator naše uključenosti u suvremene tijekove.

Latinica i ćirilica

U kategoriji »Industrijskog/produkt dizajna«, koja ima najviše eksponata, posebno se ističu radovi zagrebačke »Kvadre«, danas »Prostorije«, i bosanskohercegovačko-hrvatskog »Artisana«. Brojnost ove kategorije rezultat je svijesti o važnosti produkt dizajna, a ta je svijest posebice narasla u posljednje dvije godine pa je produkt dizajn sve više prisutan u medijima, a posebno ohrabruje što je prisutan i u hrvatskim domovima.

HDD je dodijelio nagrade i priznanja najboljim radovima podijeljenima u šest kategorija. U najbrojnijoj selekciji »Dizajna vizualnih komunikacija« tri jednakovrijedne nagrade dobili su studio Kuna zlatica za »Ćelavu pjevačicu«, Sonda za »Piquentum Brazda« i Bilić_Muller studio za knjigu Damira Očka »Studies on Shivering«. Nagradu u studentskoj sekciji dobila je Matea Brkić za »Croatu«, a priznanje Lana Grahek za »TŽV Gredelj – Karel Martens hommage«.   Nagradu u profesionalnoj sekciji kategorije »Industrijskog i produkt dizajna« dobio je »Polygon« (Numen/For Use), priznanje »Pil-low« studija »Redesign«, a nagradu u studentskoj sekciji »Twool« Maje Jandrić. Studenti nisu dobili nagradu za »Koncept«, dok su u toj kategoriji nagradu u profesionalnoj sekciji osvojile su Narcisa Vukojević i Lana Cavar za »Iskopavanja«, a posebno priznanje studio »Oaza« i rad »S ruke na ruku«.   U kategoriji »Modnog i odjevnog dizajna« nisu dodijeljene nagrade ni u profesionalnoj, ni u studentskoj kategoriji, već samo posebno priznanje radu »Unisex backpack« Patrizie Dona.

   U kategoriji »Koncept«, koja je uvedena da bi se našao prostor za dizajnerske produkte koji izlaze iz klasične podjele, treba izdvojiti »Balkan tiposistem« – rad dizajnera Marije Juza i Nikole Đureka, ovogodišnjih dobitnika Velike nagrade Hrvatskog dizajnerskog društva, prema sudu međunarodnog ocjenjivačkog žirija u sastavu Vanja Cuculić, Branka Donassy, Tin Kadoić, Igor Kuduz, Tihana Taraba, belgijski kustos Jan Boelen i američki grafički dizajner i publicist Armin Vit.

   – »Balkan« je tiposistem koji objedinjuje latinično i ćirilićno pismo. Nastao je kao rezultat istraživanja fenomena Balkan »sprachbunda« i zajedničkih svojstava južnoslavenskih jezika i pisama. Osim što je ovaj tiposistem primarno font, on je automatski i prevoditelj ili konverter hrvatske latinice u srpsku ćirilicu i srpske ćirilice u hrvatsku latinicu – sistem pomirbe različitih pisama i edukativni softver, hibrid koji dekodira oba pisma, depolitizira ih i demistificira u svrhu edukacije, tolerancije i najvažnije njihove prvotne funkcije – komunikacije, kataloški je opis ovog rada.

   – Sekcija »Modnog i odjevnog dizajna«, nažalost, slabo je zastupljena što je odraz i situacije u proizvodnji, ali i pristupa modnih dizajnera – komentirala je direktorica izložbe najmalobrojniji dio postava. Zbog male je zastupljenosti nemoguće steći cjelovitu i realnu sliku o dizajnerskoj produkciji ove branše.

Labinska knjižnica

Kategorija »Prostornih i grafičkih intervencija i sistema« pokriva široku lepezu radova, dizajnerskih intervencija u prostoru – od signalizacije preko postava izložbi do brojnih drugih koje je teško razvrstati u strogo određene kategorije. Uspješan primjer iz ove kategorije svakako je i Gradska knjižnica Labin, a za izvrstan konačan rezultat zaslužna je sinergija arhitektonskog i dizajnerskog rada koji se referira na povijesnu priču Labina, čiji dizajn potpisuje Damir Gamulin, a arhitekturu i interijer Margita Grubiša, Igor Presečan i Ivana Žalac.

   – Osnovni element vizualnog identiteta, prostorne grafike i signalizacije interijera nove gradske knjižnice, izvedenog u bivšem rudarskom kompleksu u Labinu, je kodificirana tipografija La Din, gotovo neprirodan spoj hladnog industrijskog dojma i dekorativnih art deco elemenata koji reflektira priču povijesnog razvoja i transformacije rudarske industrije u Labinu. Ovaj spoj stilova pronađen je analizom slovnih artefakata industrijske baštine od samog Labina do željezara u Sisku i Jesenicama. Novonastala slovna baza s pripadajućim setom piktograma korištena je u prostoru u skladu s ostalim interijerskim i eksterijerskim rješenjima kroz sukladan odabir materijala.   

Kapital za budućnost

Dvije jednakovrijedne nagrade u profesionalnoj sekciji kategorije »Dizajn u digitalnim medijima i dizajn interakcija« dodijeljene su interaktivnoj instalaciji »Čarobno zrcalo« studija »Revolucija« i »Flaster« Elvisa Mehmedovića, Vedrana Židanika i Martine Nemčić. Posebna priznanja dobili su Grupa Product Web Shop studija »No42« i »Responsive« studija »Creative Nights«.    Za najbolji dizajn »Prostornih i grafičkih intervencija i sistema« nagrađeni su Tipografija i signalizacijski sustav zagrebačkih ulica i kućnih brojeva Nikole Đureka i Damira Bralića u profesionalnoj, i Sustav signalizacije za trajekte Iris Klarić u studentskoj sekciji.    Svjetsko udruženje dizajnera Icograda dodijelilo je svoju nagradu Icograda Excellence Award za vizualni identitet i prostorno uređenje Gradske knjižnice Labin Damira Gamulina, Margite Grubiša, Igora Presečana i Ivane Žalac.  Ove godine se na natječaj prijavilo 550 radova, a odabrano je njih 326. Predsjednica HDD-a Ivana Borovnjak ustvrdila je da izložba nije samo prikaz recentne produkcije, već služi da se zabilježi trenutak u vremenu, što pokazuju i katalozi iz prijašnjih godina. Najavila je da bi se sadašnja kategorizacija ubuduće mogla mijenjati, s obzirom da je »dizajn u Hrvatskoj narastao do te mjere da je uključena ukupna javnost i da postoji svijest o tome koliko je važan u širem društvenom kontekstu«. ((H)

U sastavu knjižnice nalazi se i soba sjećanja u kojoj se na zastoru, sačinjenom od vodenih mlazova, projicira video sekvenca montirana iz arhivskog materijala rudnika u Labinu – stoji u opisu ovoga rada.

   Gradska knjižnica Labin, odnosni njeni autori, dobili su nagradu svjetskog udruženja dizajnera Icograda – »Icograda Excellence Award«, i to za vizualni identitet i prostorno uređenje.

   O posljednjoj sekciji izložbe gdje su pod egidom »Dizajn vizualne komunikacije« izloženi brojni plakati, novine, publikacije i ambalaža najbolje govori citat dizajnera Vanje Cuculića koji ilustrira ekspanziju dizajnerskog rada na ovom polju.

   – U posljednjih nekoliko godina svjedočimo upravo fantastičnom tipografskom bumu u Hrvatskoj koji je do te mjere odjeknuo dizajnerskom scenom da slobodno mogu reći da možemo početi baštiniti jednu novu eru. Taj kvalitativni skok na neki način postaje standard, što je izvrstan kapital za budućnost.

   Još je jedan fenomen označio ovogodišnju selekciju – zamijećen je značajan broj prijava kvalitetnih radova koji se mogu svesti pod zajedničku grupu »Dizajn vizualnih identiteta zubarskih ordinacija« koje uglavnom posluju s inozemnom klijentelom. Hrvatski dizajn opet izmamljuje osmijehe više vani nego doma!     