RIJEKA Na nedavno održanoj tribini o projektu Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020. u riječkom Art-kinu Croatia pročelnik gradskog Odjela za kulturu Ivan Šarar najavio je da se upravo razrađuje model transformacije Hrvatskog kulturnog doma na Sušaku u samostalnu ustanovu. Zamolili smo ga stoga da nam pojasni čime je motivirana ova odluka i kako je zamišljena buduća ustanova.

– Uz novu kulturnu infrastrukturu i atraktivne programe Europska prijestolnica kulture sredini koja nosi tu titulu treba donijeti nova promišljanja razvoja kulture. Istovremeno, projekt Rijeka 2020 predviđa (konceptualno i budžetski) tzv. Rijeka Resource produkcijski tim, koji bi za potrebe provedbe projekta EPK-a, ali i za ostale producente na riječkoj sceni, a prvenstveno udruge, osigurao podršku po pitanju razvoja publike, marketinga, odnosa s javnošću, tehničke produkcije.

Imajući u vidu navedene segmente EPK-projekta, donesena je odluka o transformaciji HKD-a u samostalnu ustanovu u želji da upravo HKD bude okosnica Rijeka Resource produkcijskog tima tijekom EPK-ciklusa, uz istovremeno jačanje HKD-a omogućavanjem razvoja izvan često ograničavajućih okvira gradske uprave.

Naime daljnji razvoj programskih aktivnosti HKD-a u sadašnjem je ustroju bio limitiran zbog činjenice funkcioniranja u sustavu gradske uprave, što je, usput rečeno, potpuno neprirodna situacija za djelatnost kulturne produkcije. Takav okvir rada onemogućuje javljanje na natječaje za javne potrebe, sponzorstva, prodaju ulaznica, limitira ambicioznost po pitanju komercijalnog korištenja prostora, ali i kreativniji pristup produkcijama/koprodukcijama.

Poboljšati suradnju

Dakle sadašnji HKD je značajno ograničen u svom djelovanju i identitetu činjenicom da je segment gradske uprave, s obzirom da to zahtijeva i izrazito birokratiziran odnos s gotovo svim korisnicima, a pogotovo onima iz segmenta Javnih potreba u kulturi. U Odjelu za kulturu postignut je konsenzus po ovom pitanju, jer želimo osmisliti bolji koncept, pogotovo za naše korisnike.

Kakve   promjene i poboljšanja možemo očekivati nakon osnivanja nove ustanove?  

– Nova bi ustanova prije svega imala zadatak poboljšati uvjete rada i suradnje s korisnicima Javnih potreba, kako bi se iz tih produkcija izvukao maksimum. Upravo ta odrednica činit će ovu potencijalnu ustanovu specifičnom, budući da je zamišljena prvenstveno kao ustanova servisnog karaktera: njen osnovni zadatak bio bi pružanje kvalitetnih usluga vanjskim korisnicima, ali na znatno dinamičniji način nego što je to dosad bio slučaj, uz moguće koprodukcijske ili druge odnose koji su sada formalno nemogući.

 Kakav bi bio ustroj te ustanove, tko bi je vodio? 

– Ustanova bi funkcionirala kao i sve druge gradske javne ustanove, s jasnom autonomijom rada, ustrojstvom, upravnim vijećem, programom rada, proračunom. Ustanovom bi upravljao ravnatelj/ica.

Što bi se promijenilo   u djelovanju   Galerije Kortil?  

– Galerija Kortil bila bi ustrojbena jedinica/podružnica u sklopu nove ustanove i imala bi svoj programski savjet. Time bi Kortil od gradskog izložbenog prostora izrastao u Galeriju, koja bi mogla bolje profilirati svoju djelatnost, osim kao prostor za programe javnih potreba Grada djelovati s osmišljenim i izložbenim programom, a kroz svoju samostalnost mogla bi konkurirati na drugim natječajima za programska sredstva.

Što bi ta promjena pak značila za HNK  Ivana pl. Zajca, kojem je dano da  upravlja dvoranom  HKD-a i koji koristi ovaj prostor kao drugu scenu,  a što za  ostale korisnike?

– HNK bi i dalje mogao koristiti HKD kao prostor za drugu scenu, u jednakom broju termina kao i dosad, što je sasvim dovoljno za produkciju HNK-a. Drugi bi korisnici, pogotovo oni s nezavisne scene, dobili podršku kroz partnerski odnos s ustanovom, a ustanova bi bila u mogućnosti pozivati i gostujuće produkcije kako bi riječkoj publici omogućili raznovrsniju i bogatiju ponudu scenskih programa.

 Kad bi nova ustanova trebala profunckionirati?

– Trenutno se ispituje mogućnost da nova ustanova profunkcionira tijekom iduće godine. Pritom je važan zadatak ostati u sadašnjim financijskim okvirima, odnosno da nova ustanova ne košta više nego što je koštala do sada, u kontekstu gradskog proračuna. To podrazumijeva i umješnost i uspješnost budućeg vodstva, ali i našu preciznost u planiranju i osmišljavanju buduće ustanove.