RIJEKA Ovoga tjedna objavljen je natječaj za obnovu i prenamjenu broda Galeb, točnije traži se tvrtka odnosno brodogradilište koje će za 27,6 milijuna kuna odraditi potrebne zahvate kako bi nekadašnja ploveća rezidencija Josipa Broza Tita započela svoj novi život kao brod-muzej na riječkom Molo longu.

Pročelnik gradskog Odjela za kulturu Ivan Šarar najavio je da je natječaj otvoren do 3. siječnja 2019. godine.

– Nadamo se da će se javiti hrvatski brodograditelji i da će im ponude biti pedantne – rekao je Šarar.

Stigao restaurirani namještaj

Ukoliko sve bude kako treba, obnova bi trebala biti gotova do kraja 2019. godine nakon čega bi se krenulo s unutarnjim uređenjem. Sve u svemu, sredinom 2020. godine Galeb bi trebao otvoriti svoja vrata posjetiteljima kao muzejski, ali i kao javni, smještajni i ugostiteljski prostor.

Što se unutrašnjosti tiče, u Muzej grada Rijeke ovih je dana stiglo prvih 38 primjeraka restauriranog namještaja s Galeba. Riječ je o namještaju koji se izvorno nalazio u brodskom malom salonu te apartmanima Josipa Broza Tita i Jovanke Broz.

– Izvedeni su radovi vezani uz restauraciju drva, tapeciranje, popravak brava i okova, izradu ključeva te zamjenu stakala, gdje je to bilo potrebno. Namještaj je pohranjen u Muzeju grada, u kojem će se nalaziti do završetka obnove broda, kada će biti vraćen na svoje originalne pozicije – objasnila je kustosica Nataša Babić.

Ravnatelj Muzeja grada Ervin Dubrović istaknuo je kako je Muzej ove godine preuzeo sav pokretni inventar s broda; namještaj, elektronsku opremu i tehničku dokumentaciju. Sve je popisano i u suradnji s konzervatorima se restaurira i pohranjuje.

Tko je sve uživao na Šetnoj palubi

Većina sačuvanog pokretnog namještaja pripada tzv. Šetnoj palubi, koja je bila namijenjena boravku Josipa Broza Tita i njegove pratnje prilikom državničkih putovanja i susreta. Na toj se palubi kreirala svjetska politika u razdoblju Hladnoga rata budući da su u salonima Šetne palube boravili Džavaharlal Nehru, Gamal Abdel Naser, Haile Selassie, Leonid Brežnjev, Nikita Hruščov, Muammar al-Gaddafi, Indira Gandhi i mnogi drugi.

Sam brod nekoliko je puta prolazio veće ili manje restauracije, a važno je za istaknuti kako je nakon njegova potapljanja u riječkoj luci za sve projekte obnove i uređenja bila zadužena, sada ugasla, riječka tvrtka Brodoprojekt.

– Nakon Titova puta u London 1953. dolazi se do spoznaje da treba napraviti neke preinake. Tijekom 1959. i 1960. mu je u Uljaniku produžena šetna paluba prema krmi, stavljena obloga paluba u tikovini, uređen je veliki salon kao i apartmani za Tita, njegovu suprugu i goste. Saloni i kabine šetne palube su tada opremljene danas sačuvanim namještajem – objasnio je konzervator Nenad Labus.

Uređenje interijera bio je posao Zorka Laha, a cilj je bio omogućiti putnicima udobnost i laku upotrebu namještaja i ostalih dijelova interijera. Kako navode iz Muzeja grada, sljedeće godine predviđena je restauracija namještaja iz velikog salona, blagovaonice i kabina za goste te namještaja iz kabine zapovjednika. Također, planira se restauriranje sačuvanih spomen-pločica sa zapisima putovanja, na kojima su upisana imena svjetskih državnika koji su boravili na Galebu.

Namještaju vraćen stari sjaj

Namještaju s Galeba je stari sjaj vratila viša restauratorica Svjetlana Chris Dokić, a karakteriziraju ga čiste linije, elegantne krivulje i geometrijski oblici koji stvaraju nenametljiv izgled.

»Takav dizajn pomaže u naglašavanju funkcionalnosti, što je važno obilježje namještaja izrađenog nakon Drugog svjetskog rata. Lakoća i prozračnost prostora postignuti su smještanjem elemenata na visoke i tanke klinaste noge koje podižu i najteže primjerke namještaja, dajući eteričan osjećaj prostoru. Dodatna odlika namještaja toga vremena je visoka kvaliteta materijala i izrade, čemu se često može zahvaliti strukturno i estetsko kasnije dobro stanje pojedinih elemenata.

Tada se, pored drva, koriste novi materijali, poput šperploče, metala, stakla, vinila i plastike. Namještaj Galeba je dizajnerski, ali izrađen u duhu vremena, uz manje odmake nastale korištenjem tzv. tradicionalnih materijala poput drva i furnira, s novitetom šperploče, dok su od još novijih materijala korišteni staklo i metal«, navode u Muzeju grada.

Što god tko mislio o Titovom brodu i opravdanosti njegove obnove, nema sumnje da se radi o magnetu za posjetitelje koji bi mogao postati istinska turistička atrakcija. Da je tome tako svjedoče, između ostalih, stalni upiti stranih novinara vezani uz radove na brodu pa je tako i informacija uz restauraciju namještaja već našla svoj put do engleskih medija koji su već zatražili dodatne detalje od Muzeja grada.