Hanna Kiely

Direktorica Galwaya 2020: Riječki projekt EPK čini mi se sjajan, možemo surađivati na mnogim područjima

Kim Cuculić

Hanna Kiely / Snimio Ivica TOMIĆ

Hanna Kiely / Snimio Ivica TOMIĆ

Neke od  sličnosti su pitanje vode, migracija, brodova, hrane, mora i kiše (i u Irskoj mnogo kiši). Ta smo simbolična područja identificirali kao smjerove zajedničkog rada na putu prema 2020. godini. Pritom je i turizam  važan objema zemljama pa možemo povezati i naše turističke urede da i vama i nama dovedu brojne turiste



Krajem travnja Rijeku su posjetili članovi tima koji priprema program Galway 2020 – Europska prijestolnica kulture: izvršna direktorica Hannah Kiely i direktor marketinga Fintan Maher. Galway, grad od 80-ak tisuća stanovnika na sjeveru Irske, titulu EPK-a ponijet će iste godine kao i Rijeka. Inače ga se u promotivnim materijalima naziva srcem irske kulture; poznat je po izuzetno bogatom kulturnom životu, brojnim festivalima i javnim događanjima, a 2014. godine dodijeljena mu je i titula UNESCO-ovog grada filma.


Galway, dakle, već jest grad kulture, Rijeka to tek želi postati, no zaključak je obaju timova koji razvijaju EPK programe za 2020. godinu da na tom putu postoji niz prilika za suradnju, kao i niz dodirnih točaka, o čemu smo razgovarali s Hannom Kiely.– U Rijeci smo izvrsno proveli vrijeme, gradeći odnose i razgovarajući o suradnjama. Izuzetno je mnogo sličnosti između naših dviju zajednica pa je zaključak proizašao iz naših druženja da postoje brojni opipljivi načini da zajedno radimo. Neke su od tih sličnosti pitanje vode, migracija, brodova, hrane, mora i kiše (i u Irskoj mnogo kiši). Ta smo simbolična područja identificirali kao smjerove zajedničkog rada na putu prema 2020. godini.

Velik turistički priljev


Za primjer, mi smo jako dobri u uličnim performansima i imamo snažnu scenu tradicionalne glazbe, pa ćemo umjetnike iz Rijeke koji su u tim umjetničkim praksama povesti da dođu raditi s nama. Također se nadamo i da će neki irski umjetnici doći raditi u Rijeku, u područjima kao što su klasična glazba, kazalište i ostalo u čemu ste vi ovdje jako dobri.


Sljedeći susret Galwaya i Rijeke 2020 također će biti u Rijeci, u lipnju, kada će i riječki i irski projekt evaluirati Panel stručnjaka Europske komisije, a nakon toga će riječki tim u listopadu posjetiti i Galway. Tad ćemo organizirati večer za hrvatsku zajednicu, koja je u Irskoj prilično jaka i velika te podupire naš program Galway 2020.




Postoje brojna područja na kojima zajedno možemo raditi; turizam je važan objema zemljama pa možemo povezati i naše turističke urede da i vama i nama dovedu brojne turiste. Imamo različite klime, ali i različita turistička događanja pa postoji ogromna prilika da obje zemlje rade i u tom smjeru.


Kakva očekivanja od turizma ima Galway 2020?


– Očekujemo oko dva milijuna turista više. Već imamo velik turistički priljev, pogotovo iz Europe, Sjeverne Amerike, Velike Britanije, no očekuje se da će svijest da 2020. nosimo EPK titulu dovesti dodatna dva milijuna posjetitelja. To je poprilična brojka, ako uzmete da Galway ima 80 tisuća stanovnika. No naša je turistička sezona ionako duga, bogata je festivalima i događanjima pa je sve ovo samo dodatak na nju.


Kako je zamišljen vaš kulturni program? Koja vam je tema ili krilatica, i koji su glavni ciljevi koje za sobom želite ostaviti u smislu nasljeđa?


– Tema nam je »Making waves« (Stvarajući valove), pri čemu mislimo na valove promjene, načina razmišljanja. Galway se naime nalazi na dugačkoj obalnoj liniji. Teme kojima se bavimo su jezik, krajolik i migracije. Vi imate migracije, rad i vodu, dakle nije tako različito. Jedan od glavnih ciljeva jest da sagradimo mnogo kulturno osviještenih zajednica, da na kraju 2020. mnoge zajednice koje nisu uključene u kulturu ili možda svjesne da bi se i kako bi se mogle uključiti za to dobiju priliku. Pod zajednicama mislim na sve vrste zajednica: male gradove, škole, poslovni sektor, zaposlenike tvrtki, nove zajednice, stare zajednice, zajednice u nastajanju…



Koliko ljudi namjeravate zaposliti do 2020. i kakav je budžet vašeg kulturnog programa?


– Namjeravamo ih zaposliti oko 50. Trenutno imamo 19 zaposlenih, još 10 ih dolazi idućeg mjeseca, a nakon toga s vremenom i ostali.


Budžet je 45 milijuna eura. Izvori su vlada, grad i regija te nešto privatnih izvora, europska sredstva koja prikupljamo putem natječaja te sredstva koja tek trebaju biti prikupljena kroz poslovni sektor. S tim da naš program ne uključuje ulaganja u infrastrukturu – infrastrukturne projekte vode grad i regija. U Rijeci je drugačije, vidim da je dosta infrastrukture vezano za 2020. godinu. Zapravo, velik smo broj tih lokaliteta i obišli. Zgrade su fantastične. Palača šećerane, Ciglena kuća, pogotovo RiHub – mislim da je to vrlo pametna ideja, predvidjeti prostor koji će služiti kao inkubator kulture. Svidjeli su mi se i vaše nacionalno kazalište i Muzej djetinjstva. Mislim da ste vrlo sretni zbog svega što imate, jasno, sve to treba još mnoga ulaganja.



Sjajan program


U programu dakako imamo i elemente od arhitekture, dizajna, vizualnih umjetnosti, do glazbe, sporta… Hrana, primjerice, ima važno mjesto: imamo jedan projekt koji se zove »Baba«, a uključuje sve što je povezano s ovcama.Galway je trenutno europska regija gastronomije pa s organizacijom koja radi na tom programu surađujemo na povećanju svijesti i informiranosti o vrlo dobroj irskoj hrani. No to je samo jedno od naših brojnih partnerstava: dobro surađujemo i s turističkim zajednicama, s nacionalnim televizijama…

Moram pritom naglasiti da je Galway već ustanovljena kulturno-turistička destinacija gdje grad i okrug značajno ulažu u kulturu. Tako je i na nacionalnoj razini plasiran program »2040« koji u narednih deset godina ulaganje u kulturu predviđa na razini od 1,2 milijuna eura. Takav stav vlade o važnosti kulture prilično je dobar i važan.


Što mislite o programu Rijeke 2020?


– Budući da je povijest Rijeke, koliko razumijem, prilično kompleksna, moto »Luka različitosti« čini mi se sjajan. Program je utemeljen, a neki programski pravci, poput »27 susjedstava« ili »Kuhinje«, imaju potencijal da okupe velik broj ljudi i zajednica.Generalno, mnogo je paralela na kojima možemo raditi zajedno – tu je ta zajednička pomorska povijest i brodograditeljska tradicija… Uostalom, već smo krenuli: Irska i Hrvatska pošta zajedno razvijaju poštansku marku koja će nositi elemente zajedničke objema zemljama.