U prostoru riječkog Ex librisa večeras u 19 sati održat će se predstavljanje romana Bojana Krivokapića »Proleće se na put sprema«, prvijenca za koji je autor nedavno dobio nagradu »Mirko Kovač« za najbolji roman na području Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije. Predstavljanje Krivokapićeva romana dio je programa Dana srpske kulture, manifestacije koja, iako nosi nacionalni predznak i organizira je SKD Prosvjeta, pokušava, između ostalog, promijeniti način na koji inače doživljavamo nacionalnu manjinsku kulturu.

Naime čim netko spomene nešto poput Dani srpske, češke, slovenske… bilo koje kulture, pred očima su nam narodne nošnje, folklorna društva i tradicionalna kuhinja. Nema u tome, naravno, ništa loše, ali kultura sigurno nije samo to. Dio kulturne produkcije su i projekti poput nedavno održane »Medijske arheologije«, Krivokapićev roman, nastup elektro/jazz sastava »Tapan« na botelu Marina planiran 3. studenoga te predstava »Gospođa ministarka« u HKD-u na Sušaku 13. studenoga. Sve to dio je ovogodišnjih Dana srpske kulture, koji se osim u Rijeci održavaju i u Zagrebu.

Kako nam objašnjavaju Anja Kožul i Damir Radović, članovi organizacijskog odbora Dana i privremeni povjerenici SKD-a Prosvjeta – Podoodbora Rijeka, motivacija za ovakvu koncepciju ove manifestacije je višestruka.

– Srbi jesu poznati po dobrom folkloru ili filmu, i to je nešto što ćemo i dalje predstavljati, ali postoji na marginama toliko dobrog sadržaja koji vrijedi pokazati i podržati. Ovo je idealna prilika za iskorak iz klasičnog programa, posebno jer se gotovo nitko na razini nacionalnih manjina ne bavi urbanom kulturom – kaže Kožul.

Usmjereni svima

Radović pak povlači paralelu s tjednikom Novosti, koji izdaje Srpsko narodno vijeće.

– To što je izdavač SNV ne znači da bi taj tjednik trebao biti bilten nacionalne manjine koji će pisati samo o smotrama folklora i kuhanju kotlića, već se s punim pravom bavi temama koje su relevatne za cijelo društvo. Nedavno sam pročitao jedan naslov koji kaže »Manjinska kultura nije pita«, ja bih dodao da manjinska kultura nije »samo« pita, a upravo tako se najčešće prezentira. Red Srba, red Čeha, red Rusina… Manjinska kultura nisu samo narodne nošnje i kobasice, ona je puno više od toga. Ona mora, između ostalog, biti i prostor slobode – naglašava Radović.

Dio odgovora na pitanje zašto se manjinska nacionalna kultura percipira isključivo kroz narodne nošnje i folklorne plesove leži i u činjenici da su u manjinskim udrugama aktivne uglavnom starije generacije. Mlađi zaziru od tog područja, dijelom vjerojatno zato što im se nudi onaj dio sadržaja koji njima nije u fokusu interesa, ali dijelom sigurno i zbog situacije u društvu. Manjinska identifikacija, bilo da se radi o nacionalnoj, vjerskoj ili, recimo, seksualnoj, u Hrvatskoj u kojoj živimo stvara potencijalne probleme, pa je s te strane razumljiv odmak od te teme kod mlađih generacija.

Kod Radovića, dugogodišnjeg organizatora brojnih manifestacija na riječkoj sceni, upravo postojanje određene nelagode kad su nacionalne manjine u pitanju bio je jedan od motiva za aktivniji rad u SKD-u Prosvjeta.

– Kulturom se bavim gotovo cijeli život, a Prosvjeta je jedna nova platforma preko koje mogu nastaviti svoj rad. Osim toga, živimo u državi u kojoj je situracija s manjinskim skupinama vrlo loša, razbijaju se ćirilične ploče, problem je organizirati festival ojkanja i slično. Ne želim da strah, nelagoda ili sram postanu dominantni osjećaji kod pripadnika manjina, a moje jedino oružje u borbi protiv toga je upravo kultura. Dobar primjer je film »Srbenka« Nebojše Slijepčevića koji je na širenju svijesti o tim problemima napravio više nego sva sila političkog angažmana. Kultura, pa tako i ovi Dani srpske kulture dobar su put za širenje prostora slobode i pokazivanje da manjinska kultura može biti usmjerena svima, a ne samo folklor namijenjen pripadnicima manjinske zajednice – objašnjava Radović.

Suradnja s EPK-om 

Osmišljavanje kulturne ponude u Rijeci neizostavno povlači i pitanje suradnje, odnosno nadopunjavanja s projektom Europske prijestolnice kulture, čiji je slogan, vrijedi uvijek ponoviti, »Luka različitosti«. Kožul i Radović slažu se da je EPK prilika za grad, ali i za pripadnike nacionalnih manjina.

– Kulturna ponuda u Rijeci sve je bogatija, s tendencijom da tog sadržaja bude sve više. To za nas znači da moramo pokušati parirati tom programu i da moramo ponuditi nešto drugačije da bismo publiku proširili izvan kruga pripadnika srpske zajednice. Mislim da su se Srbi dosad predstavljali dosta jednodimenzionalno i da, s obzirom na brojnost, nisu bili dovoljno vidljivi – smatra Kožul. Radović pak ističe da je »Luka različitosti« prilika i da SKD Prosvjeta kroz svoj rad pokaže da je Rijeka zaista prava »multi-kulti« sredina.

– Izuzev Porto etna, s nacionalnim kulturama nije napravljen neki veći iskorak. Ali nije problem samo s »manjincima«, veći je problem što se većina ponude mladima svela na ekrane s nogometom, nema punktova kao što je nekad bio Palach gdje će se regrutirati klinci željni kulturnih sadržaja – kaže Radović, dodajući da će uskoro u organiziciji riječke Prosvjete krenuti i radionice, odnosno tribine koje će otvarati problematične društvene teme, a sve s ciljem jačanja dijaloga i »relaksiranja« stanja u društvu.

Što se tiče Dana srpske kulture, oni bi u ovom formatu trebali postati tradicionalna manifestacija uz povećanje broja programa i broja gradova u kojima će se održavati te daljnje širenje raznovrsnosti sadržaja.

Bogat knjižni fond 

Vrijedan i važan korak u daljnjem jačanju polažaja srpske zajednice u Rijeci, ali i u obogaćivanju riječkog kulturnog nasljeđa, jest i to što će knjižni fond SKD-a Prosvjeta postati dio građe Gradske knjižnice Rijeka. Anja Kožul kaže da je u tijeku rješavanje tehničkih problema vezanih uz taj pothvat.

– Radi se o otprilike 15.000 naslova koji će postati svojevrsni ogranak GKR-a, što je jedan od značajnijih projekata na kojem se radi i na koji ćemo se koncentrirati u narednom razdoblju – kaže Kožul.