Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 19° 1n
Sutra: 19° 19° 1n
20. travnja 2019.
Okrugli stol

'Culture-Powered City Diplomacy''u Bruxellesu: Može li kultura spasiti Europu?

Emilie GOMEZ/EP
Emilie GOMEZ/EP
Autor:
Objavljeno: 25. ožujak 2019. u 10:02 2019-03-25T10:02:45+01:00

Stvarnost je takva da je europski projekt u krizi, diljem kontinenta raste euroskepticizam, jačaju nacionalističke ideje, a netolerancija sve više uzima maha. S jedne strane Europa dijaloga i suradnje, a s druge Europa nacija okruženih žicom. »Kultura je kamen temeljac naše budućnosti«, smatra Tere Badia iz organizacije Culture Action Europe

Europska unija jest počela kao ekonomska zajednica s ciljem kontrole ugljena i čelika kao sredstava za rat, ali stvarno je vrijeme da krenemo naprijed i odmaknemo se od toga. Od tog primarnog instinkta, Europa se mora okrenuti kulturi. Ona je sigurno bolji građevni blok za izgradnju Europe od ekonomije i sada potpuno razumijem riječi Jeana Moneta kada je izjavio da bi, ako bi morao ponovo krenuti u projekt EU-a, bilo bolje krenuti s kulturom – izjavio je to, između ostalog, hrvatski europarlamentarac Tonino Picula na okruglom stolu »Culture-Powered City Diplomacy« održanom proteklog tjedna u Bruxellesu.

Okrugli stol organiziran je uz predstavljanje riječkog projekta Europske prijestolnice kulture, a u zanimljivoj raspravi sudjelovali su, uz domaćina Piculu, glavna tajnica organizacije Culture Action Europe - Tere Badia, članica upravnog odbora organizacije On the Move - Marie Fol, Nada Švob-Đokić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose, Rytis Zemkauskas iz litavskog EPK-a Kaunas 2022, zamjenica varaždinskog gradonačelnika Sandra Malenica te s riječke strane gradonačelnik Vojko Obersnel i Irena Kregar Šegota iz Rijeke 2020.

Kriza Europe

Raspravljalo se o potencijalu diplomacije gradova temeljene na kulturi, mobilnosti, važnosti kulturnih politika i kulturnih mreža te sličnim temama uz prevladavajući stav kako kultura ima ključno mjesto o osmišljavanju nove Europe. Stvarnost je takva da je europski projekt u krizi, diljem kontinenta raste euroskepticizam, jačaju nacionalističke ideje, a netolerancija sve više uzima maha. S jedne strane Europa dijaloga i suradnje, a s druge Europa nacija okruženih žicom.

Kultura je alat za širenje zajedničkih vrijednosti, a ono što je okrugli stol pokušao osvijestiti je, između ostalog, kakve mogućnosti imaju gradovi na širenje tih zajedničkih europskih vrijednosti. Tonino Picula je bio i gradonačelnik Velike Gorice i ministar vanjskih poslova pa je dobro upoznat s mehanizmima kako na državnoj, tako i na gradskoj razini.

– Sigurno da je promoviranje određenih kulturnih vrijednosti lakše preko državnih institucija, ali iz iskustva znam da je i na razini gradova puno alata na raspolaganju za bavljenje tom temom. Međutim u praksi se može naći jako puno gradova koji se uopće ne bave time, nisu svjesni svoje uloge u promicanju kulturne i povijesne baštine iako je ekonomska uloga kulturnog nasljeđa i više nego očita. Na području Europske unije više od 300.000 ljudi radi direktno u tom sektoru, a oko osam milijuna radnih mjesta se naslanja na kulturnu baštinu. Još prije nekoliko godina su u Francuskoj prihodi od kulturne baštine iznosili 10 milijardi eura – rekao je Picula.

Irena Kregar Šegota, direktorica Sektora za razvoj i strateška partnerstva Rijeke 2020, istaknula je kako nema sumnje da je kultura važna za državnu diplomaciju, ali možda je čak i važnija za diplomaciju gradova. Kultura se nalazi u središtu urbanih strategija, a uz to je i glavni alat za razmjenu vrijednosti.

– Gradske kulturne politike predstavljaju gradove kao važne igrače na polju međunarodnih kulturnih odnosa i otvaraju nova područja suradnje. Međunarodna mobilnost i razmjena umjetnika i drugih kulturnih radnika su ključni za širenje novih oblika komunikacije i dugoročne međunarodne kulturne suradnje. Mobilnost donosi nove ideje, znanje, vještine i kulturne prakse koje obogaćuju svaku zajednicu, a upravo su te zajednice ono što čini gradove živima i vibrantnima – naglasila je Kregar Šegota.

Gradska diplomacija

Riječki gradonačelnik Vojko Obersnel se osvrnuo na to kako se diplomacija i dalje vidi kao nešto što se radi isključio na razini država iako se, pogotovo posljednjih 10-ak godina, sve više gradova bavi takvim aktivnostima. I dok se ranije ta diplomacija svodila na popularne »gradove – prijatelje«, danas je fokus prebačen na konkretne projekte iz raznih sfera na kojima gradovi zajednički rade.

– Rijeka je članica raznih mreža i mislim da je to važno pogotovo zbog okolnosti u kojima se Europa trenutno nalazi. Kultura i obrazovanje su nam možda jedino oružje koje imamo protiv ksenofobije i upravo zato je važno da se surađuje na projektima kao što su Europske prijestolnice kulture, ali i da gradovi budu aktivni u različitim kulturnim mrežama – rekao je Obersnel.

O ulozi i važnosti kulturnih mreža govorila je i Tere Badia, glavna tajnica organizacije Culture Action Europe. Radi se o jednoj od najstarijih kulturnih mreža u Europi koja je nastala kao platforma za dijalog prije 21 godinu, sastoji se od 156 članova odnosno organizacija, a osim što je transeuropske, njena važna odlika je i da je transsektorska.

– Mreža je, između ostalog, mjesto preko kojeg se dolazi do informacija o tome što se sve događa na određenom kulturnom polju, ali i alat preko kojeg se zalažemo i zagovaramo teme koje su relevantne za naše članove. Pokušavamo saznati što se događa u europskim politikama te potom utjecati na njih – objasnila je Badia.

Culture Action Europe se bavi i istraživanjima tema koje bi u nadolazećim godinama mogle biti važne za članove, pa su tako za sljedeću godinu najavljena tri teme: kako da kultura dođe u »peer to peer« status, odnosno razgovore s drugim sektorima poput znanosti ili tehnologije, kako poboljšati radne uvjete kulturnih radnika te kako obraniti umjetničke slobode izražavanja.

– Mislili smo da je pitanje umjetničkih sloboda jasno i riješeno, odnosno da se podrazumijeva, ali u realnosti nije tako. Vidimo puno umjetnika na optuženičkim klupama, ne samo u Mađarskoj ili Poljskoj, već i u Španjolskoj ili Francuskoj. Moramo saznati što se događa sa zakonodavnim okvirima - kako na razini zemalja, tako i na razini Europske unije. To postaje sve ozbiljniji problem – rekla je Badia, te potom naglasila jednu iznimno važnu stvar. Naime, uskoro su pred nama izbori za novi saziv Europskog parlamenta i njena je organizacija odaslala apel političkim strankama da prepoznaju vrijednost kulture, ali i kulturnjacima da izađu na izbore.

Mobilizacija kulturnjaka

– Moramo mobilizirati kulturni sektor da izađe na izbore i glasuje; ovi izbori dolaze u krucijalno vrijeme za cijeli europski projekt. Kultura je osnova za shvaćanje Europe kao kolektivnog projekta i kamen temeljac naše budućnosti – istaknula je Badia.

Culture Action Europe traži od svih stranaka da, među ostalim, jasno i glasno priznaju temeljnu ulogu kulture za budućnost Europske unije, ali i da stanu u obranu europskih vrijednosti koje obuhvaćaju demokraciju, slobodu, različitost, humanost i inkluziju. Od stranaka se traži i da za izbore predlože kandidate s barem minimalnom kulturnom osviještenosti, kao i da se barem 1 posto europskog proračuna odvoji za kulturu.

Marie Fol iz nezavisne mreže On the Move istaknula je kako je Europski parlament najbolje mjesto za raspravu o spajanju lokalnog i europskog identiteta preko kulture, dok je zamjenica gradonačelnika Varaždina Sandra Malenica predstavila što se u tom gradu radi na području umrežavanja i razvoja međunarodne suradnje.

– Jedan od projekata na kojima intenzivno radimo je kandidatura za titulu Europske prijestolnice mladih. Bili smo i kandidat za Europsku prijestolnicu kulture koju nismo dobili, ali smo tada shvatili da nemamo jasnu strategiju niti kapacitete, od infrastrukturnih do ljudskih, da bi iznijeli takav projekt. To sada mijenjamo, ali i pozorno pratimo što se događa u Rijeci jer to je važno ne samo za Hrvatsku kao državu, nego i za sve gradove u Hrvatskoj. Mislim da moramo svi učiti od Rijeke i pitati se tko smo i što je naša kultura. Ponekad se bojimo drugačijeg jer mislimo da ćemo se izgubiti, ali kada znamo tko smo ne možemo se izgubiti – rekla je Malenica.

Rytis Zemkauskas iz litavskog EPK-a Kaunas 2022 govorio je o tome kako su oni kao organizacija u »sendviču« između grada i države, zbog čega su se također odlučili baviti temom kulturne diplomacije.

Kulturni identitet 

– Grad i država plaćaju račune, oni su čelik i ugljen u našem slučaju, a mi moramo stvoriti naš identitet i izgurati našu agendu. Tu kulturna diplomacija može pomoći, ali je pitanje koliko je uopće grad nezavisan, što ga čini igračem na tom polju i tko može govoriti u ime grada. Po meni, EPK-ovi su entiteti sposobni za međunarodne odnose, ali lokalne vlasti uglavnom imaju malo razumijevanja za to. EPK je i politički fenomen i zato može biti opasan jer smo na neki način aktivisti i imamo potencijal da utječemo. Naravno, moramo znati naše granice, nismo mi politička gerila ili gerila diplomacija, ali moramo imati resurse i mora postojati sinkronizacija između gradske i državne razine kako bi bili uspješni u razvijanju suradnje – rekao je Zemkauskas.

Okupljeni su se složili kako projekti poput Europske prijestolnice kulture omogućuju promociju i na državnom i na gradskom nivou, kao i promociju vrijednosti današnje Europe, no naglašeno je i kako kulturni identitet nije zadana stvar.

– Na njemu se mora raditi, a to nije lak proces – upozorila je Nada Švob-Đakić s Instituta za razvoj i međunarodne odnose. Naglasila je kako se kulturni identitet mijenja na dnevnoj bazi, na njega utječu razni vanjski i unutarnji procesi te je otvoren različitim interpretacijama. Inače, u svom uvodnom izlaganju Švob-Đokić je prezentirala okvir kojim će se na temu kulturnih politika, diplomacije i kulturnih mreža baviti konferencija koja će se uskoro održati u Rijeci.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka


Promo
Tommy zna što voliš