Pomicanje kamena s Peristila

Bitka za terase: Što se krije iza fotografije koja je uzbunila Split?

Maja Hrgović

Iako fotografija navodne krađe kamena s Peristila izgleda dramatično, konzervatori nude drugo objašnjenje – nisu to lopovi nego lokalni vlasnici ugostiteljskih objekata koji se bore da prošire terase svojih kafića pomicanjem kamenih blokova za metar-dva



ZAGREB » Pod okriljem noći, na praznom Peristilu, četiri muškarca premještaju težak kamen na mali viljuškar – to je sadržaj fotografije o kojoj se u Splitu ovih dana puno priča i koja je, nakon što je objavljena u Slobodnoj Dalmaciji, uzeta kao dokaz da bezočni lopovi kradu kamen iz Dioklecijanove palače.


   Splićani ovu situaciju shvaćaju ozbiljno: život u staroj gradskoj jezgri nije ni udoban, ni siguran, mnogo je objekata derutno, nekima je narušena statika, a događalo se da se grede ili čitave prozorske konstrukcije s kamenih kuća u Getu sruče na slučajne prolaznike. Prošle je godine tako ozlijeđena jedna turistkinja iz Španjolske, no zbog problema s propadanjem, građani strahuju da će uskoro kroz palaču pod zaštitom UNESCO-a morati hodati s građevinskim kacigama na glavama.


   No, iako fotografija krađe kamena s Peristila izgleda dramatično, konzervatori smiruju tenzije i nude drugo objašnjenje. Nisu to lopovi, uhvaćeni u nakani da stoljetni kamen ugrade u svoje vikendice, nego lokalni vlasnici ugostiteljskih objekata, koji se bore da prošire terase svojih kafića u jezgri, pomicanjem kamenih blokova za metar-dva.   

Pošast »štekata«


– To je divlja bitka za teritorij, koja nema veze s konzervatorskim odjelima nego s komunalnom službom – objašnjava Miroslav Katić iz Konzervatorskog odjela u Trogiru, koji tezu o gramzivim lovcima na kamen u centru Splita smatra – blesavom. Objašnjava da su kameni blokovi s Peristila teški stotine kilograma, neki i više od tone, i da malim priručnim viljuškarem, kakve ugostitelji koriste u istovaru kašeta s pićem, nije moguće provesti takvu misiju.




   – Ovdje se radi o pošasti »štekata«, koja će se sad pred sezonu još zahuktati. To je ozbiljan problem koji je u potpunosti komunalne prirode. Odgovornost za ovakve stvari treba tražiti u gradu koji je zakonski odgovoran gospodariti prostorom stare jezgre, ali zbog raznih oportunističko-političkih razloga to ne čini. Nazvao bih to »komunalnim neredom«. Gradske uprave imaju stotine i stotine zaposlenika, ali redovito izbjegavaju uvođenje reda u komunalne poslove – ističe Katić.


   I u Konzervatorskom odjelu u Dubrovniku smatraju da je okradanje kamena iz stare gradske jezgre pomalo egzotična stvar. U Dubrovniku se nešto takvo nikad nije dogodilo.


   – Nemoguće je da se takvo nešto dogodi na Stradunu, kažu u Konzervatorskom odjelu Dubrovnik, u kojemu najviše rade na preveniranju uvijek aktualnih pokušaja vlasnika nekretnina u jezgri da bespravno interveniraju u objekte pri adaptaciji.


   Pročelnik Konzervatorskog odjela u Splitu definitivno je otklonio dvojbe oko incidenta: jučer je dovršeno utvrđivanje stanja na terenu i uspoređivanje razmještaja arhitektonskih ulomaka unutar jezgre, a zaključak je da se radi o dobro tempiranom »podmetanju« jednog vlasnika ugostiteljskog objekta drugom.


Predatorski odnos


– Svaki je kamen popisan i ni jedan ne nedostaje, o svakome skrbi Muzej grada Splita, nad nekima se trenutno provodi restauracija i trabeacija. Sporni blok je pomaknut u stranu, vjerojatno kako bi vlasnik kafića mogao staviti još jedan suncobran na terasu. To je, naravno, neovlašteno, ali nije kriminalno djelo – rekao je Bužančić.


   Na privatnim interesima generiran predatorski odnos prema staroj gradskoj jezgri upozoravaju i splitske nevladine udruge. Diana Magdić iz udruge »Teserakt« smatra ratove vlasnika terasa velikim problemom, uz koji je povezana i galopirajuća pojava prenamjene objekata bez potrebnih suglasnosti institucija.


   Konzervator Katić pak zaključuje kako bi gradske uprave trebale više skrbiti o baštini, za koju ubiru trećinu novca od spomeničke rente.


   – To je velik novac koji bi trebao biti vraćen natrag, građanima, kojima treba pomoći da sukladno sa zakonskim pravilima obnove trošne objekte u jezgri. Umjesto toga, taj novac ide na plaće zaposlenika višestruko predimenzioniranih gradskih uprava, ističe Katić.