Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 16° 6
Sutra: 16° 16° 6
23. rujna 2019.
In memoriam

Ostali smo bez Petra Strčića: Bio je povjesničar koji je lokalno povezivao s globalnim

 Akademik Petar Strčić / Snimio Sergej DRECHSLER
Akademik Petar Strčić / Snimio Sergej DRECHSLER
Autor:
Objavljeno: 24. lipanj 2019. u 9:59 2019-06-24T09:59:33+02:00

Strčić je jedan od najvažnijih povjesničara za povijest zapadne Hrvatske i jedan od prvih hrvatskih povjesničara nakon Drugog svjetskog rata na ovome području. Bavio se širokim spektrom tema – od srednjeg vijeka do suvremenosti

RIJEKA  Akademik Petar Strčić, istaknuti hrvatski povjesničar i arhivist te redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, preminuo je u Rijeci u 83. godini. Rođen je u Krasu na otoku Krku 24. kolovoza 1936. godine.

Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirao je povijest 1961. i doktorirao 1991. Od 1959. do 1961. radio je u osnovnim školama u Vrbniku i Čavlima, od 1961. do 1978. u Sjevernojadranskom institutu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, te od 1978. do 1980. u Centru za historiju radničkog pokreta i NOR-a u Rijeci.

Od 1978. do 1990. bio je ravnatelj Arhiva Hrvatske, a od 1990. do 2005. upravitelj Arhiva Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. Djelovao je i kao profesor na fakultetima u Zagrebu, Rijeci i Puli.

Za redovitog člana HAZU-a, u Razredu za društvene znanosti, izabran je 2000., a od 1992. bio je član suradnik. Od 2008. bio je voditelj Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci.

Znanstveno djelovanje

Znanstveno je počeo djelovati 1962. godine u današnjem Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU-a, a tadašnjem Sjevenojadranskom institutu, inače prvom zavodu Akademije koji je 1945. godine osnovan izvan središnjice.

Kao povjesničar, akademik Strčić uglavnom se bavio poviješću zapadnog dijela Hrvatske, posebno hrvatskim narodnim preporodom u Istri i na kvarnerskim otocima i razdobljem između dvaju svjetskih ratova. O temama iz tih područja kao autor i suautor objavio je tridesetak knjiga i brojne članke.

Zajedno s akademikom Lujom Margetićem priredio je izdanja srednjovjekovnog krčkog (1988.), senjskog (1988.) i rapskog (2004.) statuta. Bio je glavni urednik niza zbornika (primjerice Krčki zbornik).

Bio je predsjednik Povijesnog društva Rijeka, Povijesnog društva otoka Krka i Čakavskoga sabora te predsjednik Društva za hrvatsku povijesnicu. Spomenimo i zbornik radova »(Anti)fašizam u prošlosti i sadašnjosti«, nastao na temelju istoimenog znanstvenog skupa i objavljen koncem 2015. godine u izdanju Udruge antifašističkih boraca i antifašista grada Pule te suizdanju Istarskog povijesnog društva, u kojemu Strčić potpisuje rado »Povijesni pregled nastanka i razvoja fašizma i antifašizma s posebnim osvrtom na Istru i Rijeku«.

Strčić je triput dobio nagradu Grada Rijeke te nagrade Grada Krka i Pazina. Dobitnik je nagrade Grada Rijeke za životno djelo, za cjelokupan doprinos unapređenju i promicanju znanosti te istraživanju povijesti grada Rijeke i zapadne Hrvatske.

Petar Strčić osnivač je Odsjeka za povijest na riječkom Filozofskom fakultetu, a bio je počasni građanin čak pet općina i gradova u Primorsko-goranskoj županiji koju je zadužio svojim znanstvenim i društvenim djelovanjem te povijesnim istraživanjima.

Akademik Strčić jedan je od najvažnijih povjesničara za povijest zapadne Hrvatske i jedan od prvih hrvatskih povjesničara nakon Drugog svjetskog rata na ovome području. Bavio se širokim spektrom tema – od srednjeg vijeka, preko novovjekovlja, sve do suvremenog doba i Domovinskog rata. Pokrenuo je mnoge edicije, bio nositelj brojnih projekata, odgojio generacije povjesničara.

Profesor i mentor

Od 1961. do danas objavio je 73 knjiška izdanja, više stotina znanstvenih i preko tisuću stručnih članaka. Kad je prije tri godine na Filozofskom fakultetu u Rijeci održan znanstveni skup u povodu Strčićeva 80. rođendana i 55. obljetnice znanstveno-istraživačkog djelovanja, Petar Strčić je poručio da je još uvijek živahan Bodul koji radi, piše i objavljuje, a kao osobe koje su imale posebnu ulogu na njegovu profesionalnom putu istaknuo je profesore Jaroslava Šidaka, Josipa Matasovića, Mirjanu Gross, Nadu Klaić i Miju Mirkovića.

Najvažnija djela

Najvažnija djela su mu »Građa o talijanskoj okupaciji otoka Krka« (1970.), »Prvi tabor Hrvata Istre i Kvarnerskih otoka« (1971.), »Vanjskopolitička borba Josipa Broza Tita za Istru od 1941. do 1945. godine« (1978.), »Krk« (1978.), »Povijest Rijeke« (1988.), »Hrvatski narodni preporod« (1988.), »Hrvatski istarski trolist« (1996.), »Prva gimnazija u Rijeci« (1997.), »Županija primorsko-goranska« (1996.), »Košljun i franjevački samostan« (2001.) te »Od pape Aleksandra III. do pape Ivana Pavla II.« (2003.).

Akademik Strčić posebno se istaknuo i kao fakultetski profesor i znanstveni mentor. Prilikom spomenute obljetnice, primorsko-goranski župan Zlatko Komadina posebno je zahvalio Strčiću na tome što nije dopustio da se zaboravi antifašistička povijest ovoga kraja, istaknuvši da mu je akademik Strčić, s kojim je surađivao više godina, pomagao svojim savjetima.

Strčića opisuju kao vrsnog i strastvenog povjesničara, koji je uvijek nastupao multidisciplinarno, lokalno povezivao s globalnim i trudio se objasniti gdje su nam korijeni.

O poticanju mladih znanstvenika te iznimnom angažmanu na unapređenju rada Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU-a tada je govorila njegova upraviteljica Sanja Holjevac, dok je Ines Srdoč Konestra s Filozofskog fakulteta u Rijeci naglasila da je ime akademika Petra Strčića upisano u temelje razvoja obrazovanja ove regije, a mnoge teme iz njezine prošlosti upravo su zahvaljujući njegovom angažmanu dospjele u središte znanstvenog, ali i interesa šire javnosti.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.