OPATIJANema privatizacije knjižnica i nije istina da zbog novog zakona u knjižnicama više neće raditi knjižničari, naglasila je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u Opatiji obraćajući se okupljenim sudionicima 43. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva.
Novi Zakon o knjižnicama i knjižničnoj djelatnosti, koji će se pred saborskim zastupnicima u prvom čitanju pojaviti u četvrtak, izazvao je veliko negodovanje stručnih krugova iz kojih se moglo, između ostalog, čuti i da je »štetan za razvoj društva, te dovodi u pitanje budućnost knjižnica ne samo kao javnih ustanova, već i kao dijela obrazovnog sustava«.O pitanju navodne privatizacije knjižnica ministrica je rekla da se ne mijenja ništa što već ne postoji u praksi.
– Knjižnice udruga poput, primjerice, Matice hrvatske po pravnoj su nomenklaturi privatne, jer ih osniva privatno tijelo, a ne tijelo javne vlasti, odnosno javne institucije. Dakle to je nešto što postoji u praksi, a ne radi se o tome da će se javne knjižnice privatizirati – objasnila je Obuljen Koržinek. Ministrica je rekla i da je iznenađena tonom priopćenja HKD-a u kojem se navodi da je većina primjedbi iz javne rasprave odbačena.
– Nacionalna i sveučilišna knjižnica je poslala 26 komentara, od kojih je prihvaćeno 25, HKD je poslao 71, od čega je uvažen 31 komentar. Dobro je da se struka tako aktivno uključila u izradu zakona i ono što vam mogu obećati je da nećemo donositi ovaj zakon bez konsenzusa; on sada ide u prvo čitanje i do konačne verzije zakona sigurno će biti još izmjena – naglasila je Obuljen Koržinek.
Na otvaranju 43. skupštine Hrvatskoga knjižničarskog društva okupljenima se videoporukom obratila i Gloria Pérez-Salmerón, predsjednica IFLA-e, Međunarodne federacije knjižničarskih društava i ustanova, koja je naglasila važnost knjižnica u današnje vrijeme.– Uspješna knjižnička djelatnost mijenja život, svi trebamo mjesto gdje možemo doći i dobiti informacije, ali ne one koje nam nude oglašivači. Knjižnice su investicije, ne trošak i vlasti moraju biti ponosne na svoje knjižnice – poručila je Pérez-Salmerón.
Od ostalih primjedbi koje su upućene ovom zakonu, ministrica kulture osvrnula se i na pitanje zapošljavanja (ne)stručnih kadrova.
– Zaista ne znam gdje se moglo iščitati da više neće raditi knjižničari. Trenutno su u Hrvatskoj tri relevantne katedre koje školuju knjižničare i svi oni imaju različite nazive u diplomama, i to je ono što pokušavamo riješiti. Što se tiče ravnatelja, stvar je usklađena s ministarstvom znanosti, a jedino se dodaje da se u iznimnim slučajevima može na to mjesto birati netko tko nije knjižničar, ali tko zadovoljava ostale stroge uvjete kako ne bi došlo do gašenja knjižnica, odnosno obustave rada. Ponavljam, to je samo u iznimnim slučajevima – tvrdi Obuljen Koržinek.Ministrica se osvrnula i na ostale najčešće primjedbe te je nekoliko puta ponovila da će se i dalje svi argumenti struke uzimati u obzir te da konačni tekst zakona neće ići Sabor bez konsenzusa.Predsjednica Hrvatskoga knjižničarskog društva Dunja Holcer prije ministričinog obraćanja naglasila je da je Zakon štetan za društvo te poručila da knjižničari daju svu svoju stručnost na raspolaganje Ministarstvu da bi se napravio što bolji zakon, za što je nagrađena dugotrajnim pljeskom okupljenih. U izjavama za medije nakon govora Obuljen Koržinek rekla je da joj je drago da je započet dijalog.
– Nadam se da ćemo nastaviti razgovarati. Nama je sporno što je zakon nerazvojan u smislu novih tehnologija i digitalizacije, ali vidjet ćemo kako će se stvar dalje razvijati, pogotovo u vidu obećanja ministrice da se neće donositi zakon bez konsenzusa. Ne očekujem ništa, ali se nadam – rekla je Holcer na pitanje je li ih argumentacija ministrice kulture ohrabrila, odnosno smirila po pitanju bojazni vezanih uz novi zakon.
