Josip Mandić bavio se i publicistikom, pišući o opernoj glazbi. U svom političkom djelovanju zalagao se za pravo hrvatskog i slovenskog naroda na vlastiti jezik i kulturu te podupirao ideju panslavizma
KASTAV U gradskoj vijećnici Kastva svečanim je programom obilježena 130. godišnjica rođenja hrvatskog skladatelja Josipa Mandića.
Izvedbama njegovih djela ravnali su u njegovo doba neki od najčuvenijih suvremenih dirigenata poput Nikolaja Malka, Georga Szélla, Fritza Buscha i Václava Talicha s orkestrima poput Češke filharmonije, Drezdenske državne kapele ili Škotske kraljevske filharmonije. Nakon smrti Mandić je zaboravljen, a njegov gotovo cjelovit opus je izgubljen.
Istraživanjem njegova života i djela ustrajno se bavi muzikolog Davor Merkaš koji je o rezultatima svog istraživanja govorio u Kastvu.
Josip Mandić rođen je 1883. godine u Trstu, a porijeklom je iz sela Mihotića blizu Kastva. Školovao se u Trstu, Rijeci, Zagreb u Beču, gdje je počeo s glazbenim obrazovanjem. Skladao je nekoliko opera, među kojima operu »Petar Svačić«, jedinu operu na hrvatskom jeziku skladanu i javno izvedenu u razdoblju između 1902. i 1909. godine, kad je Zagrebačka opera bila zatvorena, kao i opere »Mirjana« i »Kapetan Niko«.
Među ostalim njegovim djelima nekoliko je simfonijskih skladbi te ostala djela za manje sastave.
Josip Mandić bavio se i publicistikom, pišući o opernoj glazbi. U svom političkom djelovanju zalagao se za pravo hrvatskog i slovenskog naroda na vlastiti jezik i kulturu te podupirao ideju panslavizma.
Umro je osiromašen 1959. godine u zatvoru tadašnje socijalističke Čehoslovačke.
Nakon predavanja priređen je koncert na kojem su sopranistica Monika Cerovčec i pijanist Filip Fak izveli odlomke iz Mandićevih do sad neizvođenih djela.
