Kultura u PGŽ-u ocijenjena je »provincijalnom i neambicioznom« – sudionici okruglog stola / Foto: Damir ŠKOMRLJ
Kulturnom ponudom zadovoljno je 38,5 posto ispitanika na području županije, a 72 posto smatra da je u kulturu potrebno ulagati više
RIJEKA U organizaciji Primorsko-goranske županije održan je prvi u nizu okruglih stolova na temu Strategije kulturnog razvitka PGŽ od 2015. do 2020. godine. Prvi okrugli stol bio je posvećen filmu, kazalištu i plesu, a okupio je predstavnike kazališta TRAFIK, Drugog mora, Prostora plus, Filmaktiva, Istra filma, Teatra Scena, KUD-a Primorka, Art-kina Croatia, HNK-a Ivana pl. Zajca, Flamea i Facultasa. U temu je uveo Valerij Jurešić, pročelnik za kulturu, sport i tehničku kulturu PGŽ-a. On je prisutne upoznao s postupkom izrade Strategije, čija će dovršena verzija – nakon javne rasprave – biti upućena skupštini PGŽ-a.
U svrhu izrade Strategije provedena je anketa među građanima i napravljeni su intervjui s kulturnim stvarateljima. Analiza je provedena prema subregijama – Rijeka, Obala, Zaleđe, Otoci i Gorski kotar. Na pitanje o zadovoljstvu kulturnom ponudom, 38,5 posto ispitanika u prosjeku je odgovorilo da je zadovoljno ponudom. Kad je riječ o kazališnoj ponudi i posjetu kazalištima, najveće nezadovoljstvo izrazili su ispitanici iz Gorskog kotara. Slična je situacija i s filmskom ponudom i filmskim projekcijama.
Premalo sredstava
Na upit o opravdanosti ulaganja u kulturu, njih 72 posto odgovorilo je da treba ulagati u kulturu. Istraživanje je pokazalo i da 84,7 posto građana županije nije član nikakve kulturne udruge ili kluba, dok 67,5 posto ispitanih nema želju za sudjelovanjem u nekom tipu kulture.
Kao najveće izazove na području filma anketirani su izdvojili nedostatak financijskih sredstava, nejasne kriterije natječajnih komisija, usitnjeno financiranje i nedostatak rada s publikom. Kultura u PGŽ-u ocijenjena je »provincijalnom i neambicioznom«. Vezano uz to, predloženo je da je potrebno prepoznati najbolje i njih poduprijeti, pomoći u natjecanju za EU sredstva, kvalitetno postaviti strategiju razvoja i planirati njezinu provedbu, posebno izdvojiti film o tradicionalnoj kulturi i baštini, a naglašena je i potreba umrežavanja.
Anketirani kulturni stvaratelji iz područja kazališta i plesa kao izazove naveli su nedostatak financijskih sredstava, manjak prostora za rad, nejasne kriterije natječajnih komisija, visoke troškove kvalitetnih suradnika, problem malih sredina (Gorski kotar i otoci) te slabo zanimanje publike. U cilju poboljšanja situacije predloženi su suradnja sa školama, razlikovanje profesionalizma i amaterizma, privremeno zapošljavanje uz edukaciju, razvoj infrastrukture, jača podrška nezavisnoj sceni, pomoć u natjecanju za EU sredstva, kvalitetna strategija razvoja i umrežavanje.
Tri smjernice
Kao tri bitne strateške smjernice u razvoju županijske kulturne mreže Valerij Jurešić naveo je razvoj infrastrukture (objekti i ustanove), promjene u modelu financiranja i razvoj čvorova kulturne mreže (ljudi). Posebno je istaknuta važnost umrežavanja kulturnih stvaratelja kroz suradnju unutar polja, suradnju institucionalnog i izvaninstitucionalnog, ali i suradnju s drugim sektorima (obrazovanje, socijalna politika, ruralni razvoj, turizam). Promjene će se dogoditi i u modelu financiranja, a jedan od ciljeva je poticanje umrežavanja. Predviđeno je i da natječaji budu otvoreni kroz godinu, a u planu su i višegodišnji projekti, povezivanje sektora, udruživanje sredstava te promicanje izvrsnosti u natjecanju za EU sredstva.
Kako je pojasnio Jurešić, namjera je odmicanje od dosadašnjeg modela financiranja prema kojem su se, primjerice, sufinancirali pojedina knjiga, film ili izložba, a o tome je odlučivala komisija. U tom smislu kulturna vijeća trebala bi dobiti novu ulogu u razradi kriterija i postavljanju sustava. Drugim riječima, drastičnim smanjivanjem arbitrarnosti komisija financirat će se aktivnost, a ne nositelj. Valerij Jurešić naglasio je i da je u novom modelu u fokusu publika. Kao misiju kulture u PGŽ-u naveo je napredak zajednice temeljen na suosjećanju, stvaralaštvu i inovativnosti koji podižu kvalitetu življenja i pokreću gospodarski razvoj.
Strateški projekti
Strategija kulturnog razvitka vezana je uz nastajanje Razvojne strategije Primorsko-goranske županije, a kao neke od mjera predložene su poticanje razvoja kulturnih i kreativnih industrija, održivo upravljanje materijalnom i nematerijalnom kulturno-povijesnom baštinom, poticanje izvrsnosti, inovativnosti i kreativnosti, poticanje umrežavanja institucionalnog i izvaninstitucionalnog sektora kulture. Strateški projekti su »Županijska kulturna mreža«, »Putevima Frankopana« i »Glagoljica«.
U raspravi koja se razvila još je jednom ukazano na nedostatak profesionalnog kazališta za djecu u Rijeci, naglašena je i važnost edukacije za kulturne sadržaje djece i mladih, a predloženo je i da se na nivou Županije pokrene fond za film. Izražena je i skepsa u pogledu razvoja kreativnih industrija s obzirom na stanje u gospodarstvu, a problem je i što se Hrvatska nije strukturalno prilagodila i nema iste startne pozicije kao razvijenije europske zemlje. Na kraju je Valerij Jurešić najavio povezivanje s konzultantima te dolazak predavača iz inozemstva. U planu su i okrugli stolovi na temu glazbene umjetnosti, tradicijske kulture, muzejske djelatnosti, knjige, kreativnih industrija te likovne umjetnosti.
