Rezime godine

Muzeji u Primorsko goranskoj županiji lani ostvarili rekordnu posjećenost

Nela Valerjev Ogurlić

Foto S. Drechsler

Foto S. Drechsler

Ukupan proračun triju županijskih kulturnih ustanova iznosi 10 milijuna kuna, od čega 8,6 milijuna osigurava Primorsko-goranska županija



RIJEKA Rekordna posjećenost,  povećana  ponuda sadržaja,  važna  strukovna priznanja, porast vlastitih prihoda, jača međusobna i suradnja  s drugim kulturnim  institucijama – to je rezime  ostvarenih  rezultata  rada  županijskih  muzeja  u protekloj godini.¸O njihovim i rezultatima Ustanove »Ivan Matetić Ronjgov«  bilo je govora na jučerašnjoj konferenciji za novinare,  na kojoj su se zamjenica župana Marina Medarić i pročelnik  Upravnog  odjela za kulturu, sport i tehničku kulturu Valerij Jurešić  zajedno  s  ravnateljima,  osvrnuli na uspjehe  u 2015. te najavili  zbivanja u 2016. godini.


Pomorski i povijesni muzej Hrvatskog primorja lani je  zajedno s dislociranim zbirkama  u Dobrinju,  Kastvu i Lipi  zabilježilo  posjet od ukupno  47 tisuća posjetitelja, umjesto očekivanih 25 tisuća,  a  godina je bila rekordna i po broju održanih  izložbi. Umjesto  planiranih 14  ostvarene su 32 izložbe, te 78 manifestacija, a kroz 345 radionica muzejske igraonice »Čudotvornica« pojačane su i aktivnosti u području rada s najmlađima. Muzejski fundus obogaćen je preuzimanjem Zbirke maketa i slike brodova Broogradilišta Kraljevica, otvoren je stalni postav Domovinskog rata te Memorijalni centar  Lipa  pamti  u  kojem će  u svibnju biti otvoren i dio stalnog postava posvećen etnološkoj baštini te tradicijskom načinu života Lipe i šireg područja Liburnijskog  krasa. 


Uređenje Nugentove kuće


Dio plana za 2016. već je ostvaren otvaranjem stalnog postava »Od narodnih vladara do Marije Terezije« na drugom katu Guvernerove palače, a  proslava  120.  godišnjice njezine izgradnje činit će okosnicu  predstojećih  aktivnosti,  od  objave vodiča  za najmlađe  i  strip vodiča za malo starije, do  izložbe i osuvremenjivanja stalnog postava na  prvom katu  koji predstavlja političku  povijest Riječkog gubernija.


Prošle godine izvedeni su značajni građevinski radovi na obnovi Guvernerove palače, a ove godine  nastavlja se izrada neophodne dokumentacije za njezinu integralnu revitalizaciju,  kao i uređenje Nugentove kuće na  Trsatu kojoj je  osiguran status kulturnog dobra. Izrada oba projekta prijavljena je za sufinanciranje iz EU fondova.Pomorski i povijesni muzej  Hrvatskog primorja ove će godine biti i suorganizator  dviju međunarodnih konferencija: industrijske baštine u suradnji s udrugom ProToredo te kongresa numizmatičara u suorganizaciji s Hrvatskim numizmatičkim  društvom. Nastavit će s dobrom praksom »Ljeta u Guveru«,  razvojem dječjih edukativnih programa, ali i proširenjem aktivnosti za odrasle koji se već sada  mogu priključiti glumačkoj radionici »Dramci iz Guvera«. Lani je PPMHP 13 posto sredstava ostvario  iz vlastitih prihoda, kazala je ravnateljica Tea Perinčić.

Putujuća izložba dolazi u Rijeku




Prirodoslovni muzej Rijeka na lokacijama u Rijeci i Brodu na Kupi  lani je imao 24.718 posjetitelja, a još oko 200 tisuća posjetitelja vidjelo je njegove izložbe postavljene u javnom prostoru – na riječkoj tržnici, u Opatiji i Postojni. Za stalni postav »Plavetnilo. Raznolikost života u podmorju Kvarera«  dodijeljena mu je godišnja nagrada Hrvatskog muzejskog društva za najbolji stalni postav 2014.,  a za putujuću izložbu »Raznolikost je bitna«, koju bi ove godine trebali vidjeti i Riječani, dobio je nagradu Svjetske organizacije zooloških vrtova i akvarija.  Značajne rezultate ostvario je i na znanstvenom planu,  otkrićem  dviju novih vrsta riba u Mediteranu, kao i novih spoznaja  o  evoluciji vrsta biljnog roda pasji zub u Europi.


Ove godine Muzej  obilježava 140. godišnjicu utemeljenja i 70. godišnjicu javnog djelovanja, što će između ostalog  popratiti  izložbom o utemeljenju, prošlosti, sadašnjost i budućnosti muzeja te  stručnim skupom o povijesti i radu  Muzeja i prirodnim obilježjima PGŽ-a. U  Rijeku planira dovesti i veliku putujuću izložbu »Divovi Patagonije«.


Kroz  projekte »Muzej šeće gradom« i »Prirodoslovni klub Liburnija« stavit će  poseban naglasak na rad s lokalnom zajednicom i organizaciju obiteljskih događanja poput  izrada gnijezdilica za ptice, skrovišta za ježeve i hotela za divlje pčele, kako bi se  stanovništvo potaklo na  razumijevanje i sudjelovanje  u  zaštiti prirode.


U suradnji s Gradom i  PGŽ  nastavit će  razvijati ideju o osnivanju  velikog botaničkog vrta u parku Nikole Hosta, a planira  i osvježenje novog stalnog postava u Brodu na Kupi. Projekt njegova uređenja prijavljen je na EU fondove, a prema riječima Valerija  Jurešića  paralelno  se traga za rješenjem koje će  omogućiti da se iz  Kaštela  Zrinskih napokon  ukloni egzotična zbirka lovačkih trofeja Damira Vrhovnika.


Prema riječima  ravnateljice Željke Modrić Surina,  broj posjetitelja Kaštelu  Zrinskih porastao je  za 50 posto otkako je postao  dijelom Prirodoslovnog  muzeja. Ova  institucija  ostvaruje 20 posto vlastitih prihoda.


Kao najznačajnije događaje 2015.  ravnatelj Ustanove »Ivan Matetić Ronjgov« Darko Čargonja  izdvojio je Mantinjadu  Zagrebu održanu u Koncertnoj dvorani »Vatroslav Lisinski« na kojoj je predstavljena grobnička jezična i glazbena baština; susret zborova PGŽ-a »Kanat pul Ronjgi« koji je okupio 600 pjevača te  novi projekt »Glagoljica«.


Novi pristup netemperiranoj glazbi


Ovogodišnji Matetićevi dani (13-15. travnja) bit će posvećeni 85. obljetnici maestra Dušana Prašelja, a središnji događaj bit će svečani koncert u atriju PPMHP-a na kojem će nastupiti osam zborova. Treća  Mantinjada bit će održana u Rijeci i dat će presjek dvije zagrebačke, a u sklopu  projekta Adria microtonalis Ustanova priprema  okrugli stol te koncert kojim će predstaviti novi pristup netemperiranoj glazbi.


Prema  riječima Valerija  Jurešića, ukupan proračun triju  županijskih  kulturnih ustanova iznosi 10 milijuna kuna od čega 8,6 milijuna osigurava Primorsko-goranska županija. Jedan od prioritetnih ciljeva treba biti  privlačenje što više  sredstava iz  EU fondova.  Vrijednost do sada  prijavljenih projekata iznosi  80 milijuna kuna, od čega se 64 milijuna kuna  odnosi na  projekt »Putevi Frankopana«.