Međunarodna konferencija

Ljudski rad u industrijskim pogonima

Nela Valerjev Ogurlić

U radu Konferencije sudjeluje 87 stručnjaka, koji su prijavili 68 tema, među kojima je 59 izlaganja i 9 postera. Izlagači dolaze iz Hrvatske, SAD-a, Italije, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Srbije, te Bosne i Hercegovine



RIJEKA  Šesta međunarodna konferencija o industrijskoj baštini, koju bijenalno organizira Udruga Pro Torpedo s partnerima, održat će se na Filozofskom fakultetu u Rijeci 24. i 25. travnja. Ovogodišnja konferencija posvećena je temi »Čovjek i industrija«, što znači da fokus stavlja na nematerijalnu baštinu, točnije fenomen ljudskog rada u industrijskim pogonima, promatrajući ga kroz povijest sa stajališta društvenih i humanističkih znanosti, poput filozofije, povijesti, povijesti umjetnosti, sociologije, psihologije, pedagogije, ekonomije, kulturologije, antroplogije… 


  U radu Konferencije sudjeluje 87 stručnjaka, koji su prijavili 68 tema, među kojima je 59 izlaganja i 9 postera. Izlagači dolaze iz Hrvatske (mahom s riječkog, zagrebačkog, zadarskog, splitskog i osječkog sveučilišta), također iz SAD-a, Italije, Njemačke, Slovačke, Slovenije, Srbije, te Bosne i Hercegovine. 


  Konferencija obuhvaća podteme poput: filozofije rada, obrazovanja radnika, sociologije rada, rodnog pitanja u industriji, stambenih zadruga, rada i slobodnog vremena, internih zbirki proizvoda i prototipova, internih zbirki umjetnina, industrijskih utemeljitelja, zdravstvenih problema i industrije… Pojedine teme bit će obilježene i kazivanjima koja pružaju vrijedna svjedočanstva i razmišljanja ljudi čije je živote industrija obilježila. 




  Uvodno predavanje održat će dr. Snježana Prijić Samaržija, a pored glavne teme, bit će govora i o općim temama vezanim uz industrijsko nasljeđe, pomorstvo i proizvodnju torpeda – najavili su na jučerašnjoj konferenciji za novinare članovi organizacijskog odbora mr. Velid Đekić, dr. Jakov Karmelić, dr. Julija Lozzi Barković, dr. Nana Palinić, mr. Jasna Rotim Malvić, Miljenko Smokvina, te predsjednica mr. Daina Glavočić. 


  Prema njezinim riječima, organizacijskom odboru Udruge Pro Torpedo, kao prve hrvatske udruge za industrijsku baštinu, ove se godine pridružuje i podmladak iz Centra za industrijsku baštinu riječkog Sveučilišta koji će se na drukčiji način baviti istom problematikom, a u pripremu Konferencije uključene su Ivana Golob, Ivana Lučić, Kristina Pandža i Ema Aničić. 


  Za sudionike konferencije pripremljen je i prateći program, u sklopu kojega će imati priliku obići Kontejnerski terminal Brajdica, kako bi se upoznali novim tehnologijama prijevoza te manipulacije teretom. Takođert, posjetit će izložbu »Riječka industrijska priča« postavljenu u Muzeju grada Rijeke. 


  Na Građevinskom će fakultetu 24. travnja u 19. 30 sati biti predstavljen Zbornik radova 5. Međunarodne konferencije o industrijskoj baštini u digitalnom obliku, te panoramska karta Riječka industrijska baština, uz otvorenje izložbe izložbe »Titanic – Carpathia… sto godina poslije« Pomorskog fakulteta u Rijeci koja će biti dopunjena i maketom borda Carpathia. 


  Svi zainteresirani građani u Art-kinu Croatia od 25. do 27. travnja, uz besplatan ulaz, mogu pogledati i dva filma posvećena jednoj od krucijalnih točaka riječke industrijske baštine – bivšem kompleksu tvornice »Rikarda Benčić« s Upravnom palačom Rafijerije šećera iz 18. stoljeća. Riječ je o filmu Althee Thauberger »Preuzmimo Benčić«, te filmu Nadije Mustapić i Marina Lukanovića »Rikard Benčić, naprimjer«. 


  Konferenciju prati zbornik sažetaka, na hrvatskom i engleskom jeziku, kao putokaz za predavanja koji može olakšati da svatko odabere teme koje su mu nazanimljivije. Kao uvijek do sada, sva će predavanja biti sumultano prevođena, ali prema najavi organizatora, ta bi praksa zbog financijskih problema ubuduće mogla izostati. U tom slučaju Konferencija bi se održavala isključivo na engleskom jeziku, unatoč težnji Udruge Pro Torepeda da kao baštinska udruga promovira i hrvatski jezik kao jezičnu baštinu. 


  Udruzi Pro Torpedo u organizaciji konferencije pridružuju se Sveučilište u Rijeci, Centar za industrijsku baštinu, Grad Rijeka, Primorsko-goranska županija i Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.