Svrha tribina uoči nastupa na Sajmu dječje knjige u Bologni iduće godine je povezivanje domaćih autorskih, ilustratorskih, izdavačkih i politički odgovornih sudionika oko zajedničke platforme svih stvaralačkih profesija za djecu
ZAGREB » Tribina »Izdavački kolonijalizam ili zašto je uvijek ‘bolja’ prevedena od domaće slikovnice«, što je održana jučer u Talijanskom institutu, prvi je u nizu okruglih stolova u sklopu programa »Kap priče na dlanu: ususret Bologni« što će se na ovom mjestu kontinuirano održavati do ožujka 2015. kao najava hrvatskog nastupa na Sajmu dječje knjige u Bologni od 30. ožujka do 2. travnja iduće godine.
Porazno stanje
– Osim zbog nastupa na Bologni ovdje smo i da sve probleme stavimo na stol i pokušamo ih riješiti, kazala je pomoćnica ministrice kulture koja je naglasila nastojanja resornog ministarstva u poticanju čitanja kod djece i mladih čime se želi odgajati emancipirane građane i graditi bolja društvena budućnost. Perišić je istaknula da Nacionalna strategija poticaja čitanja ima dugoročne ciljeve te svoje uzore vidi u skandinavskim zemljama gdje se postižu najbolji učenički rezultati, a razlog tome je što su škole mjesto igre i užitka, čemu svakako pridonosi i kvalitetna i adekvatna literatura koju ta djeca čitaju.
Komentirajući »kolonijalizam izdavaštva«, Perišić je sugerirala da se izbjegava podjela na »mi« i »oni« jer je cijela Europa naše tržište, a naši autori i ilustratori nimalo ne zaostaju za inozemnim. Istaknuto je također da nije nužno da je svaka dobra i kvalitetna slikovnica domaća, dok je ona šarena, atraktivna i komercijalna strane produkcije.
Govoreći o zastupljenosti kvalitetnih slikovnica u domaćim obrazovnim ustanovama, vrtićima i školama, Javor je dijagnosticirala porazno stanje uzrokovano oskudnim materijalnim mogućnostima. Također je navela nužnost kontakta djece s kvalitetnom literaturom upravo u vrtićima i školama, ne bi li se stvorila čitalačka kultura djece.
Na težak položaj autora i ilustratora osvrnula se uspješna autorica slikovnica Ivana Guljašević.
– Veliki izdavači favoriziraju strane naslove, ustvrdila je ona i dodala da je zbog izostanka izdavačke podrške bila prisiljena osnovati vlastitu izdavačku kuću u kojoj piše, ilustrira, radi animirane filmove, ali se bavi i promocijom i administracijom te zbog nedostatka distribucijske i ine logistike cijenom ne može konkurirati velikim izdavačima. Guljašević je stoga apelirala na izdavače da podrže domaće autore i da im pomognu u plasmanu na tržištu i prodaji. Javor se na to nadovezala s tvrdnjom da veliki nakladnici koji se bave izdavanjem udžbenika, poput Profila, Školske knjige i Alfe, nisu zainteresirani za kvalitetne slikovnice i da njih produciraju uglavnom mali izdavači.
Fluidna granica
Situaciju na tržištu na kojem se utrkuje 51 izdavač, komentirala je urednica »Lumena«.
– Nakladnici se previše orijentriraju na potpore te u naporima da financiraju knjige zanemaruju druge važne kriterije, kazala je Benini i složila se da nakladnici preferiraju strane naslove iz jednostavnog razloga što se oni bolje trže.
Hameršak smatra da slikovnice ne treba dijeliti na »naše« i »strane« te da je ta granica danas vrlo fluidna budući da brojni naši autori i ilustratori rade u inozemstvu ili za strane izdavače.
Moderatorica je napomenula da stvaranje kvalitetne slikovnice iziskuje timski rad brojnih stručnjaka.
– Autor i ilustrator moraju tijesno surađivati, sve to mora proći dobru uredničku instancu, potom izdavač mora taj sadržaj usmjeriti psiholozima i pedagozima, navela je Govedić najavivši velik, delikatan i odgovoran posao pred njima. Riječ je o uspostavljanju transparentnih kriterija koje dječja literatura mora zadovoljavati da bi došla u ruke djece koju također – smatra Govedić – treba uključiti u proces formiranja kriterija, odnosno stvaranja slikovnica i dječjih knjiga.