ZAGREB  Već sam naslov zbirke eseja Viktora Žmegača »Europa x 10« upućuje na autorovu želju da europski identitet i baštinu razmotri u esejima o deset pojmova koje smatra ključnima za razumijevanje novovjeke Europe, sažetak je to s predstavljanja knjige poznatog germanista, vrsnog muzikologa, povjesničara i teoretičara književnosti u Profilovoj knjižari. Uz autora o knjizi su govorili Velimir Visković, Marko Grčić i Dubravka Matković.

Europski duh

Vrsni filolog, prevoditelj i publicist Marko Grčić naglašava da je Žmegačeva knjiga, iako se bavi kompleksnim temama, pristupačna čitatelju te da se može čitati kao cjelina, makroesej uokviren zajedničkom temom, ali i kao samostalni entiteti. Grčić tako, ljubiteljima književosti preporučuje eseje »Simbolični likovi europske književnosti« i »Utopijska mašta«. U potonjem Žmegač analizira distopijske svjetove Aldouxa Huxleyja i Georgea Orwella koji se mogu iščitavati i kao zloguko proročanstvo naše suvremenosti.

  

Tri dana

– Žmegač je naprosto veliki filolog i filozof u suštinskom značenju tih pojmova, on voli riječ, misao i mudrost i ta ljubav izvire iz svakog njegovog djela, primijetila je Matković. 

   Pokušavši ilustrirati globalni utjecaj europske baštine, Viktor Žmegač ispričao je priču o tri dana u životu jednog prosječnog Japanca.

   – Kad se Japanac ustane oblači odijelo, ali ne japansko jer je ono isključivo dio folklornog korpusa, već moderno europsko odjelo, čiji je prototip nastalo u 18. stoljeću. Potom sjeda u auto koji je također europsko otkriće, nakon toga dolazi u ured gdje korespondira s kolegama iz svijeta isključivo europskim jezicima jer japanski kao i kineski, bez obzira što suto jezici drevnih kultura, ne prelaze granice svojih država. Nad knjigama koje koristi, ne treba ni govoriti, lebdi Gutenbergov duh, elaborirao je Žmegač svoju europocentričnost.

   – Prve večeri naš je Japanac otišao u kinoteku, tamo je na repertoaru imao filmove europskih redatelja, potom je otišao na koncert gdje su izvođeni europski kompozitori, treće je večeri posjetio tetku u Hirošimi koja i dalje snažno asocira na atomsku bombu. Ona je pak izum europskih fizičara na američkom tlu. Iako se tim posljednjim ne bismo trebali ponositi, ne treba smetnuti s uma ni da je atomska bomba osim što je razorno oružje i jamac svjetskog mira, podcrtao je tu dijalektiku Žmegač i okončao priču vedrijim notama.

   – Japanac treće večeri odlazi na nogometnu utakmicu kojoj je kolijevka također Europa, odnosno Engleska. I ukratko, mogu samo parafrazirati slogan mojih omiljenih bombona »Bilo kuda, Europa svuda«.