Grad: Rijeka (DHMZ)
Danas: 7° 1
Sutra: 7° 7° 1
21. studenoga 2018.
Od 1. do 11. prosinca u Puli

Zaroniti u more knjiga - to nam poručuje 22. Sa(n)jam knjige u Istri

Foto Glas Istre
Foto Glas Istre
Autor:
Objavljeno: 27. studeni 2016. u 12:41 2016-11-27T12:41:00+01:00

Gotovo kao prirodni nastavak prošlogodišnje glavne teme »Otok – geto – azil«,  ovogodišnji »Transatlantik« nastavlja promišljati prekoatlantske književne i kulturne veze, a najambiciozniji regionalni program do sada – »Ljubljana bere« – stavlja pak u fokus ljubljansku kulturnu scenu

S koje god strane uronio u program 22. pulskog festivala knjiga i autora Sa(n)jam knjige u Istri, koji se ove godine održava od 1. do 11. prosinca, mora se čovjek osjećati poput kita koji u ovogodišnjem vizualu Mauricija Ferlina roni po knjigama. Bogatstvo književnih i inih događanja kao i uvijek prijeti puknućem po šavovima, no pulski sajam knjiga i tako je oduvijek bio mjestom na kojem su autori u prvom planu, a tamo gdje su autori, nužan je i kreativni nered.

Nije lako ni pobrojati programe u i oko Doma hrvatskih branitelja, koji se i ove godine grupiraju po raznim kotama, počev od glavne teme Sajma »Transatlantik«. Gotovo kao prirodni nastavak prošlogodišnje teme »Otok – geto – azil«, koja je lucidnom prekognicijom u vrijeme njena osmišljavanja rekla podosta o svijetu u vrijeme njena održavanja, »Transatlantik« nastavlja promišljati prekoatlantske književne i kulturne veze.

Iseljeništvo s ovih prostora, koje je na Zapad preko mora migriralo pogonjeno sličnim onim razlozima koji su naše prostore u suvremenosti učinili tranzitnima (no ne i odredišnima!), još uvijek nam je svima u živom sjećanju, jer teško da bi se našla familija koja nema u svojim redovima ekonomskog, političkog ili kakvog drugog migranta.

Migracije, dakako, nisu prestale ni globalizacijom i svim njenim pozitivnim i negativnim pojavnostima u suvremenosti, no Sa(n)jam se ove godine u svojoj glavnoj temi pita o prostoru kulturnog identiteta u trokutu Lisabon – Luanda – Recife. Prostoru, kako kaže selektorica programa Tanja Tarbuk, finog tkanja veza kroz stoljeća, bez obzira na to koji su motivi bili iza tog tkanja.

Zvijezde i zvjezdice

U nizu transatlantskih gostovanja, u kojima će se predstaviti portugalski, brazilski, afrički i španjolski autori, valja istaknuti Joséa Eduarda Agualusu, angolskog pisca i novinara, ovogodišnjeg finalista nagrade Man Booker International. Pulskoj, a i široj javnosti predstavit će se i portugalski pjesnici Nuno Júdice i Diogo Vaz Pinto, i to kroz temat časopisa »Poezija«, posvećen portugalskoj književnosti. Nuno Júdice je pisac, književni kritičar i esejist, ali najpoznatiji je ipak po svojoj poeziji, koja mu je priskrbila više nagrada. Radio je kao kulturni ataše za portugalsku ambasadu u Parizu te je redovni profesor na Universidade Nova u Lisabonu. Diogo Vaz Pinto jedan je od urednika literarnog časopisa »Criatura«, a dosad je objavio dvije knjige pjesama: »Nervo« (2011.) i »Lobos« (2013.).

Gošća iz Portugala je i Inês Pedrosa, spisateljica i prevoditeljica. Objavljuje romane i pripovijetke, biografske eseje, kronike, intervjue, antologije pjesama i pripovjedaka. Završila je studij komunikacije i trenutno je na doktoratu iz književnosti o djelu Milana Kundere. Radila je za razne novinske kuće te vodi emisiju političkih komentara na portugalskoj televiziji te emisiju o književnosti na radiju. Vjeruje da književnost može promijeniti svijet, jer su pisci, čak i oni loši, uglavnom djelotvorniji od političara. Na Sajmu će se predstaviti knjigom »Vjetrometina« u izdanju OceanMora.

Teresa Salema živi i radi u Lisabonu. Predsjednica je portugalskog PEN centra te redovna profesorica na Faculty of Letters Univerziteta u Lisabonu. Polje njezina istraživanja su kulturna teorija i povijest, transdisciplinarni studiji i njemačka kultura. Objavila je nekoliko romana, kratkih priča i pjesama u prozi te brojne eseje o kulturnoj teoriji i povjesti. Na Sajmu će predstaviti roman »Nimrodov luk« u izdanju Hena coma.

Okrugli stolovi

Lucía Etxebarría jedna je od najpopularnijih i najkontroverznijih ličnosti španjolske kulturne scene, a Jacinto Lucas Pires, portugalski književnik, dramatičar, scenarist i filmski redatelj, u Hrvatskoj je u potrazi za izdavačem. I José Luís Peixoto portugalski je književnik, ali i književni kritičar te autor pjesama za razne bendove. Prvi roman koji mu je preveden na engleski, »Nenhum Olhar« (Blank Gaze), uvršten je na popis najboljih knjiga Financial Timesa, a u Puli predstavlja roman »Knjiga«, bestseler u Portugalu.

Pjesnik Ferréz je Brazilac, kao i još jedan transatlantski gost: João Carrascoza, pisac i professor na Escola de Comunicações e Artes Sveučiliša u São Paulu, gdje je i magistrirao i doktorirao. Carrascoza je objavio nekoliko zbirki priča, prevedenih na engleski, francuski, talijanski, španjolski i švedski. Dobitnik je mnogih priznanja za svoj rad, od kojih vrijedi izdvojiti prestižne nagrade Jubuti, Guimarães Rosa (Radio France Internationale), Fundação Nacional do Livro Infantojuvenil, Fundação Biblioteca Nacional i Associação Paulista dos Críticos de Artes.

Svi ovi gosti čine ozbiljnu transatlantsku reprezentaciju i predstavljat će se u mnogim programima Sajma, koji će o svojoj glavnoj temi progovoriti, kako ističe njegova direktorica Magdalena Vodopija, i nizom okruglih stolova.

– Tema koja »Transatlantik« prati putevima portugalskog jezika i kulturnih identiteta od Lisabona preko Luande do Recifea, koja spaja Europu kolonizatora, Afriku robova i Južnu Ameriku koloniziranih, bit će zaokružena okruglim stolovima »Transatlantik«, »Lisabon viđen očima pisca«, »Antonio Tabucchi« i »Iza horizonta«. Cijeli program »Transatlantika« završava baš na sajamski način; veselom noći Brazila – kaže Vodopija.

Adonis

No to nikako nije sve. Dapače, zvjezdanu postavu Sajma predvodi autor koji nije vezan za glavnu temu sajma, već se više priklanja odjecima prošlogodišnje teme »Otok – geto – azil«. U Pulu, naime, stiže i sirijski pjesnik Ali Ahmad Said Esber, u svijetu poznatiji kao Adonis, koji već dugo slovi kao jedan od najvećih pretendenata na Nobelovu nagradu za književnost (ako je suditi prema svjetskim kladionicama). Adonis je revolucionarizirao arapsku poeziju te je danas za nju ono što je Charles Baudelaire svojedobno bio za francusku, a T. S. Eliot za anglofonu poeziju – mjesto računanja pjesničkog vremena »prije« i »poslije«.

Eksperimenti sa slobodnim stihom, dijalog s tradicijskim pravilima, takav u kojem nema slijepog robovanja, pisanje pjesama u prozi, razbijanje linearnosti pjesničkog teksta... sve to čini Adonisa nezaobilaznom točkom kako u proučavanju arapske poezije tako i promišljanju aktualnog pjesničkog trenutka. Kad se svemu tome pridodaju brojne zanimljivosti, pa i pogibelji kojima je u svojoj bogatoj biografiji Adonis umaknuo, poput nebrojenih pozivanja na njegovo ubojstvo radi oponiranja islamskim vrijednostima, njegovo centralno mjesto na ovogodišnjem Sajmu u Puli dobitak je kome se opravdano valja radovati.

Adonis svojom pojavom i opusom upućuje na još jednu mogućnost »odčitavanja« ovogodišnjeg programa pulskog sajma – poeziju. Od sajamskog izdanja posvećenog poeziji (Poezija je pitanje srca, 2006.) nije bilo toliko pjesništva i pjesnika.

Sajamske poveznice

U sklopu programa »Istočno pitanje«, koji je kao i svake godine osmišljen kao program-poveznica s prošlogodišnjom temom, gostovat će, uz Adonisa, kurdska pjesnikinja i aktivistica Bejan Matur i palestinski pjesnik Najwan Darwish, a kao poseban događaj najavljuje se hommage velikim slovenskim pjesnicima Tomažu Šalamunu i Alešu Debeljaku. Bit će vremena i za pjesnički »comic releef« u vidu satirično-političke poezije Borisa Dežulovića i Predraga Lucića, a poezija će obilježiti i sam kraj sajma nastupom kultne slovenske pjesnikinje Svetlane Makarovič.

Posebno će se predstaviti knjiga »Poezija je sve što se miče« Nicanora Parre, za kojeg je svojedobno Pablo Neruda govorio da je najveći čileanski pjesnik. S obzirom na to da Parra ima 102 godine, on neće biti na Sajmu, no i bez njega valja obratiti pozornost na knjigu u fokusu: »Poezija je sve što se miče«, ove godine objavljenu u Hrvatskoj sveučilišnoj nakladi.

Doručak s autorom

Doručak s autorom amblematski je program Sajma knjige u Istri, jedna od njegovih najprepoznatljivijih točaka, koja predstavlja samu bit Sajma: opušteno, ležerno, a dubokopromišljeno postavljanje autora u centar zbivanja. Doručke je 15 godina u prepoznatljivom stilu vodio Vojo Šiljak, no došlo je vrijeme promjena pa će palicu preuzeti znanstvenik i publicist Aljoša Pužar, Riječanin s korejskom adresom. Iz ovako skromne biografske naznake teško da bi se moglo, onome tko Pužara i njegovo djelovanje ne poznaje, objasniti zašto bi on bio dobar izbor za zasjedanje u Doručkov kokpit, no dva Pužarova potencijala o tome jasno progovaraju. Prvi se tiče njegove književnoteorijske upućenosti i opće erudicije, a drugi ležernosti i duhovitosti u javnim nastupima. Taj spoj, valja vjerovati, neće omanuti.

Osim glavne teme i poezije kao važnog provodnog motiva 22. izdanja Sajma ističe se i regionalni program »Ljubljana bere« (Ljubljana čita), za koji organizatori kažu da je dosad najambiciozniji regionalni program Sajma u njegovoj dvadesetdvogodišnjoj povijesti. Selektorica programa kojim će se predstaviti književna, glazbena, performerska, likovna te gastronomska scena Ljubljane je Renata Zamida, a njen izbor je pao kako na svježe likove koji u Hrvatskoj još nisu poznati, a vrijedi ih čuti, tako i na neka itekako poznata imena.

Dragi pulski gost je Goran Vojnović, romanopisac i scenarist te filmski redatelj, najpoznatiji po romanu »Čefuri raus!«, jednoj od najčitanijih slovenskih knjiga svih vremena, po kojoj je napravio istoimeni film, također hit u cijeloj regiji. Ove godine predstavit će najnoviji roman »Smokva« u izdanju Frakture.

Slowenische kunst

Zorana Predina nigdje na prostoru bivše države ne treba posebno predstavljati, a on će u Puli ne samo predstaviti knjigu »Druga žena u haremu«, u izdanju Aquarius Recordsa, nego održati i samostalni koncert. Isto je i s kultnim slovenskim sastavom »Laibachom«, koji će se u Puli predstaviti izložbom i kratkim performansom.

U Pulu stižu i dvije Svetlane: Svetlana Slapšak, profesorica antropologije i nekadašnja dekanica ljubljanskog ISH-a i Svetlana Makarovič, glasovita slovenska spisateljica, pjevačica i ilustratorica. Makarovič je poznata po svojim šansonama i knjigama za djecu i mlade te suvremenim bajkama u kojima posuđuje iz slovenskog folklora. Često je sudjelovala u javnim polemikama oko položaja umjetnosti i umjetnika i nerijetko je u centru javne pažnje, pa je tako odbila najveću književnu nagradu France Prešern, kao i to da ju se uvrsti u obveznu školsku lektiru. Na Sajmu će se predstaviti glazbeno-poetskim performansom »Tko gleda ljude kroz mačje oči«.

Knjižne premijere

Brojni autori biraju Sa(n)jam knjige u Istri kao mjesto za premijerno predstavljanje svojih knjiga. Nije ni čudno, zbog povlaštenog tretmana koji kao autori dobivaju na ovom sajmu. Pa će tako premijerno svoju novu knjigu »Wilimovski« predstaviti Miljenko Jergović, a tu je i Vladislav Bajac s knjigom »Hronika sumnje«, pa Evelina Rudan s »Vilama s Učke«, Senko Karuza s knjigom »Prsa u prsa«, kao i Marinko Koščec s knjigom »U potrazi za početkom kruga«.
Slađana Bukovac predstavit će »Stajsku bolest«, Tatjana Gromača pak »Bolest svijeta«, Davor Mandić »Đavolju simfoniju«, Amir Alagić »Osvetinje«, a Dr. Fric »Vražju makinu«.

Klemen Košir slovenski je autor knjiga o hrani koji će u pulskom restoranu Alighieri uz zakusku predstaviti knjigu »Plava – knjiga o plavi ribi«, koja je 2015. osvojila nagradu za najljepše dizajniranu knjigu u Sloveniji. Maja Gal Štromar poznata je glumica, spisateljica, prevoditeljica i redateljica s ljubljanskom adresom. Na Sajmu predstavlja hrvatski prijevod romana »Misli na mene kad ti je lijepo« u izdanju Meandarmedije, a Mojca Kumedrej književnica je, filozofkinja i novinarka, koja će se predstaviti s romanom »Tamna materija«, kojim je ove godine osvojila nagradu »Kočićevo pero«.

Slovensku delegaciju na Sajmu čine još i slikarica Alenka Sottler, ilustratorica Hana Stupica, slikarica Metka Krašovec, fotoreporter Jure Eržen, novinarska i književnica Agata Tomažič te književnici Boštjan Videmšek i Sebastijan Pregelj.

Novi list pratite putem aplikacija za Android, iPhone/iPad ili Windows Phone.

HNK Rijeka