Zagreb Book Festival: Gostovao Eoin Colfer, autor serijala o Artemisu Fowlu

Foto: Ronald Gorsic / CROPIX

Književna manifestacija Zagreb Book Festival (ZBF), koju drugu godinu za redom organizira Naklada Ljevak, ugostila je u subotu u Zagrebu istaknutog irskog pisca za djecu i mlade Eoina Colfera, autora svjetski poznatog serijala o dječaku Artemisu Fowlu, vrhunski obrazovanom, nadnaravno lukavom dvanaestogodišnjem (anti)junaku.

Bivši osnovnoškolski nastavnik, Colfer se proslavio 2001. godine objavivši prvi u nizu romana u kojima je Artemis glavni lik. Napisao je ukupno osam knjiga o Artemisu, od kojih su na hrvatskome objavljene tri, »Artemis Fowl«, »Arktički incident« i »Vječni kod«, sve tri u prijevodu Dubravke Petrović i u izdanju nakladnika Algoritam.

Govoreći o svojem književnom stvaralaštvu, Colfer je u razgovoru s urednicom i autoricom fantasy romana Milenom Benini u Muzeju za umjetnost i obrt (MUO) otkrio kako je lik Artemisa inspirirao njegov mlađi brat, koji je kao dječak bio nevjerojatni vragolan »u stilu ludoga osmogodišnjeg Jamesa Bonda«.Iako su mu knjige o Artemisu donijele svjetski uspjeh, ne misli da je njima ostvario svoj vrhunac, kazao je pisac, »jer uvijek gledam prema naprijed, prema svojoj sljedećoj knjizi, očekujući da će upravo ona biti još bolja od prethodne«. »Sposobnost stvaranja priče ni iz čega, služeći se samo vlastitom maštom, to je najčarobnija stvar na svijetu«, dodao je.

Izuzetno plodan pisac – osim knjiga za mlade, SF i avanturističkih romana, Colfer piše stripove, krimiće, knjige za djecu, a napisao je nastavak SF romana Douglasa Adamsa »Vodič za autostopere kroz galaksiju«, te i jedan scenarij. Artemis mu je donio slavu, no njegov je prvi mali dvanaestogodišnji ‘junak sa stavom’ bio Benny Show iz serijala »Benny i Omar« (1998.) i »Benny i Babe« (1991.), koji je adaptiran u film i tv seriju.

»Moji su interesi razni, a uspjeh serijala o Artemisu omogućio mi je to da se doista mogu baviti raznim stvarima koje me zanimaju, te me doveo u položaj da svoje spisateljske zamisli mogu puno lakše ostvariti«, kazao je Colfer.

Obožava krimiće, pa je i sam napisao dva, i to vrlo nasilna, čija se radnja odvija u New Jerseyu. No, ni oni nisu lišeni njegova prepoznatljiva humora jer mu pisanje ozbiljnih knjiga »naprosto ne ide«: »Pokušao sam pisati ozbiljne knjige i naprosto nisam mogao; ako mi na pamet padne neka šala, jednostavno ne mogu odoljeti da je ne ubacim u tekst«, otkrio je pisac, koji još ima ozbiljnu želju – napisati i pravi ljubavni roman. No, dodaje, »zasad sam uspio napisati tek trećinu jedne romantične priče za koju mi je supruga rekla da nikako ne može proći kao ljubić jer odmah na početku slon zgnječi djevojku i, iako ona preživi, slon ugine«.Da je njegov literarni recept uspješan pokazuje činjenica kako je BBC za televiziju adaptirao Colferovu knjigu »Half moon Investigations« (2006.), dok je filmska prava za film temeljen na prvoj knjizi o Artemisu otkupio Disney.

»Film režira Kenneth Branagh dok scenarij piše Conor McPherson«, rekao je Colfer, koji je upravo završio knjigu o superjunaku Iron Manu za kompaniju Marvel, te radi na stripu naslovljenom »Illegal«, koja se bavi položajem afričkih imigranata.

Tri savjeta za svakog pisca: Čitajte, pišite i promatrajte

Svojem je junaku nadjenuo znakovito ime – ‘Artemis’, grčko ime koje se davalo dječacima koji su bili veliki lovci, a glagol ‘to fowl’ znači loviti krilata stvorenja, pa je tako Artemis Fowl »lovac na krilata stvorenja«.

Ta su krilata stvorenja u Artemisovu slučaju vile – Colfer je Artemisa smjestio u fantastično okruženje vilinskog svijeta koji je, za razliku od drevnih bajki, osuvremenjen tehnologijom budućnosti.

Artemisa hrvatski čitatelji upoznaju s knjigom »Artemis Fowl« (2001.), kao vrhunski obrazovanog i nadnaravno lukavog 12-godišnjeg dječaka koji, nakon što mu pogine otac, šef irske zločinačke organizacije, uz pomoć dvoje vjernih slugu, Butlera i Juliette, preuzima nadzor nad obiteljskim imanjem i poslovima.

U drugome dijelu, »Arktički incident« (2002.), Artemis i dalje misli da je njegov otac poginuo, no tijelo nikada nije pronađeno. Provodeći godinu u ekskluzivnoj privatnoj školi bit će potpuno šokiran kad mu iz Rusije stigne video e-mail: njegov je tata zatočenik ruske mafije!

U trećem nastavku, »Vječni kod« (2005.), Artemis je, upotrijebivši ukradenu vilinsku tehnologiju, dizajnirao supermoćno računalo koje bi u pogrešnim rukama moglo imati kobne posljedice, podjednako za ljudski kao i za vilinski svijet. Roman se u godini objavljivanja našao u užem izboru za najprestižnije književne nagrade, a u Velikoj Britaniji proglašen je dječjom knjigom godine.

Colfer je otkrio kako mu je u pisanju iznimno važno imati plan: »Volim planirati i neprekidno zapisujem bilješke kojima se stalno vraćam i revidiram ih i preslagujem. Gradim svoje knjige kao neki general opću ratnu strategiju, a prije nego počnem pisati znam sve točno što će se i kako dogoditi«, kazao je.U razgovoru sa svojim hrvatskim obožavateljima Colfer je, između ostalog, pričao o tome kako je počeo pisati, koje su mu najdraže knjige, odakle crpi inspiraciju, a svima koji razmišljaju o tome da postanu pisci dao je tri savjeta: »Prvo, čitajte što više; drugo, pokušajte svaki dan napisati barem nešto, ma koliko kratko i beznačajno; i, treće i najvažnije, pisac je ogledalo svijeta; kao pisac morate promatrati sve što se događa i ne smijete se zatvarati od svijeta već izaći u njega, slušati ljude i promatrati ih«.

Colfer je u Zagrebu gostovao kao jedan od istaknutih inozemnih literarnih imena ovogodišnjeg izdanja ZBF-a, koji se od 16. do 22. svibnja održava s naglaskom na irsku književnost.

U sklopu festivalskog programa, pisac će u nedjelju 22. svibnja sudjelovati i u neformalnom razgovoru s glumcem i redateljem Miranom Kurspahićem u programu ‘Irish coffee’ u HNK-ovu bistrou, a sa svojom će se hrvatskom čitateljskom publikom kasnije isti dan družiti i na predstavljanju knjige »Dublin noir« u MUO-u, kao jedan od pisaca uvrštenih u zbirku. Knjigu je objavio nakladnik Durieux u prijevodi Davorke Ćurković.