Dojmljiv debitantski nastup romanom »Kaverna« zabilježio je krajem protekle godine Vedran Buble, splitski novinar, književnik i putopisac mlađe generacije. Njegov prvijenac počinje sporo i sa slutnjom još jedne predvidljive štorije iz Dalmatinske zagore, kreće se potom prema ratnom romanu s temom iz Drugog svjetskog rata da bi ubrzo prerastao u psihološki triler, a završio u žestokom i krvavom horor stilu.
I sve to uz konstatno i vrlo kvalitetno podizanje ritma zbivanja koje čitatelja drži u neizvjesnosti i predstavlja idealnu podlogu za filmsko uprizorenje ove mračne priče koja, iako se zbiva nedaleko obala mediteranskog Jadrana, zaziva tjeskobu i napetost skandinavskih trilera.
Antiratna poruka
Ništa se od toga ne sluti na prvih desetak stranica dok nam pripovjedač govori o svojoj povezanosti s bakom (babom, kako on kaže) Terezom koju nakon skoro četiri desetljeća vodi iz Splita u Svinišće, selo njenog djetinjstva smješteno u brdima ponad Omiša. No, posjet budi puno jače emocije od očekivanih pa Tereza unuku prenosi dramatičnu priču o ratnom zločinu iz 1942. godine kad su četnici popa Đujića na sugestiju tadašnjih talijanskih vlasti zbog suradnje s partizanima surovo pobili 79 mještana sela Gata. Žrtvovanje ni za što krivih seljaka koji su pijuni kojima se poigravaju i partizani i Talijani i četnici, idealan su okvir za jasnu anti ratnu poruku, ali Buble tu ne staje.
Štoviše, roman se od trenutka završetka pokolja u selu pretvara u nešto potpuno novo i to zahvaljujući liku jedne od rijetkih preživjelih, djevojčice Elze koja je na pragu puberteta.
Od bevande do lozovače
Nakon što je u jami s mrtvom majkom pronađe dječak iz obližnjeg sirotišta, ona nastavlja život u toj ustanovi, ali spas ne znači i bijeg od zla i to ponajprije stoga što u sirotištu zbog svoje nezavisnosti i drskosti postaje meta dvojice nasilnika – lukavog i proračunatog Dragana te svima fizički nadmoćnog siledžije Salomana.
Na njenoj je strani jedino gluhonijemi Josip, dječak koji ju je spasio, a budući da naklonost nemaju ni od upraviteljice sirotišta, njihov je položaj vrlo težak, pogotovo nakon što igre dominacije počinju nadilaziti dječje okvire i pretvaraju se u iznimno opasne i po život opasne spletke i sukobe koji na kraju i dovode do brutalnog i krvavog završetka osmišljenog po uzoru na vrhunce takve vrste literature.
Dramatičan završetak
Naravno, kao i svaki prvijenac i »Kaverna« ima minusa pa će zasigurno biti onih kojima će, primjerice, dijalozi djece dalmatinskog sela biti nerealno rječiti, spletke kojima se bave štićenici sirotišta poprilično iznad dobi djece koja u njima sudjeluju, a prevlast dijaloga neki će proglasiti nesposobnošću kompleksnijeg načina izražavanja.
No, bez obzira na sve početničke greške, neosporno je kako se knjiga čita u dahu i kako ne nudi samo priču, već i jasno uočljive ideje i stavove. Raduje i to što dramatičan završetak ostavlja mogućnost čitatelju da, na jedan način, sam zamisli kraj. No, isto tako pruža i autoru mogućnost nastavka kojeg bi mnogi željeli pročitati što je potvrda da je ono što je stvoreno prije jezovite završne scene – dobro.
