Norman Ohler

‘Treći Reich bio je zasićen drogama’: Na vRIsku predstavljena “Potpuna ekstaza”

Kim Cuculić

Foto: Sergej Drechsler

Foto: Sergej Drechsler

Knjiga upravo izišla iz tiska, u hrvatskom prijevodu Borisa Perića, govori o ulozi narkotika u Drugom svjetskom ratu. »Potpuna ekstaza« otkriva da su nacisti i prije početka velikog sukoba pronašli snažan oslonac u drogama



RIJEKA U sklopu programske cjeline »Čemu pjesnici u oskudno doba?« na festivalu Vrisak predstavljena je knjiga »Zemlja Zemlja« Marka Pogačara, objavljena u izdanju Frakture. S autorom je razgovarala Željka Horvat Čeč, koja je kazala da je ovo njegova dosad najintimnija pjesnička zbirka. Riječ je o knjizi koja nudi višeslojno čitanje, a njen naslov je biblijska referenca. Prema riječima Pogačara, to je knjiga lika koji priča priču, tematizirajući intimni prostor. 


– U ovim pjesmama igram se općim mjestima i apstraktnim pojmovima. Htio sam rekontekstualizirati neke »izlizane« riječi – objasnio je Pogačar.


Bilo je riječi i o nagradi »Na vrh jezika«, a Marko Pogačar najavio je i pokretanje nove nagrade u okviru Goranova proljeća – one za najbolju pjesničku knjigu. Pogačar se dotaknuo i današnje situacije u hrvatskom pjesništvu i izdavaštvu.




– Nekad su postojali časopisi u kojima su se »kalili« pjesnici, a sada smo u situaciji da se ugasio čitav niz časopisa i medija lijevog spektra. U Zarezu sam deset godina uređivao poeziju i taj je model bio jako dobar. Knjige pjesama nekad su bile tiskane u 20.000 primjeraka, pjesme su bile čitane i poezija je bila kulturološki važna. Danas u Hrvatskoj imamo dobrih pjesnika, no pjesnička je scena praktički nepostojeća i dosta konzervativna. Knjige su kod nas preskupe. Politika ove zemlje je pogrešna i glupava, pa je takva i politika prema knjizi – zaključio je Pogačar.


Kako je vezano uz knjigu »Zemlja Zemlja« istaknuo Ivica Prtenjača, riječ je o prostoru velikog pjesničkog umijeća jer se s paradoksima prolaznosti, ljudske društvenosti i apokalipse koja se neprestano događa pokušava razračunati bez ostatka, hrabro, pogubno i samotnički: – Marko Pogačar ispisao je, usprkos svojim putovanjima, a možda i baš zbog njih, s kraja na kraj planeta, knjigu pjesama koja svoju potragu za smislom ne započinje uvijek letom, ali i ne okončava uvijek na zemlji…



U nastavku večeri u Dnevnom boravku sudionici Vriska prisjetili su se književnika Sime Mraovića (Kutina 1966. – Zagreb 2008.) u povodu desete godišnjice njegove smrti. Sjećanja na njega evocirali su Drago Glamuzina, Nikola Petković, Tomica Bajsić, Davor Mandić, Ivan Jozić, Roman Simić i Vladimir Šagadin, a čitanju njegove poezije pridružili su se i Željka Horvat Čeč i Marko Pogačar.


Simo Mraović radio je za razne zagrebačke novine, za televiziju je pisao kratke scenarije za talk-showove, bio je urednik kulture u dnevnom listu Republika, vodio je, od 2000. do smrti, poznati nedjeljni talk-show »Kava i kolači« u zagrebačkoj knjižnici »Bogdan Ogrizović«. Objavio je zbirke pjesama »Sezona otrova«, »Rimljanima nedostaje milosti«, »Na zemlji je sjena«, »Između usana«, »Laku noć Garbo«, roman »Konstantin Bogobojazni«, knjige »Gmünd« i »Nula Nula«, zbirku kolumni »Varaj me nježno« i knjigu priča »Bajke za plažu«. Rekavši da bi se Simo Mraović sigurno pridružio riječkom Hodu za slobodu, Nikola Petković pročitao je njegovu pjesmu »Ja sam lezbijka«.



Oslonac u drogama


U okviru programa »Publicistički periskop« predstavljena je knjiga »Potpuna ekstaza« njemačkog autora Normana Ohlera, koju je objavila Naklada OceanMore. Ova je knjiga upravo izišla iz tiska, u hrvatskom prijevodu Borisa Perića, a govori o ulozi narkotika u Drugom svjetskom ratu. Kako je istaknuto na promociji koju je vodio Neven Vulić, »Potpuna ekstaza« otkriva da su nacisti i prije početka velikog sukoba pronašli snažan oslonac u drogama. U osvit rata Njemačka je bila središte farmaceutske industrije, a preparati s kokainom i metamfetaminima poznatih tvrtki poput Mercka i Bayera bili su dostupni svima: kućanicama i tvorničkim radnicima, ali i milijunima njemačkih vojnika.


Vojska je naručivala i redovito konzumirala enormne doze popularnog Pervitina – inačice današnjega razarajućeg kristalnog metha – a povišena razina energije te osjećaj nepobjedivosti povezani s uzimanjem ove droge svakako mogu pomoći objasniti određene vojne pobjede. Primjerice, kad je Njemačka 1940. izvršila invaziju na Francusku, vojnici Wehrmachta iskoristili su čak 35 milijuna doza Pervitina. Nacistički režim propovijedao je arijevsku ideologiju tjelesne, mentalne i moralne čistoće, ali Norman Ohler doslovno ulazi pod kožu nacista i pokazuje da je Treći Reich bio zasićen drogama. Ušuljale su se u časničke redove, u politički i vojni vrh, a tijekom rata glavna figura ove knjige, sâm Adolf Hitler, postaje sve ovisnijim o bezbrojnim injekcijama koje je aplicirao njegov osobni liječnik Theodor Morell. Sadržavale su koktel jakih narkotika, uključujući i jedan oblik heroina.



U »Bačvi« je po prvi put u Rijeci gostovao program G-točka, zamišljen kao platforma unutar koje će se u mjesečnom ritmu stvarati nove, zajedničke, inovativne i hibridne umjetničke forme. Spojem live acta, talk-showa, razgovora s gostima, čitanjima književnosti uživo te projekcijama različitih vizualnih umjetnosti, pruža se mogućnost drugačijeg doživljaja kako umjetničkog djela, tako i njegova autora i autorice. Projekt organiziraju Festival europske kratke priče i Hrvatsko društvo pisaca.


U Rijeci su se predstavili glumci Filip Šovagović i Goran Bogdan te književnik i urednik Roman Simić, a s njima su razgovarali Ivan Jozić i Vladimir Šagadin. Posjetitelji riječke G-točke mogli su vidjeti i čuti kako je to kad Filip Šovagović uz gitaru govori i pjeva stihove, dok je Roman Simić otkrio strast prema košarci. Kad je riječ o pisanju, Simić je priznao da piše dosta sporo i da mu sam proces pisanja baš i ne predstavlja neki užitak, sve dok knjiga nije završena. Kao majstor kratke priče, Roman Simić pročitao je svoju novu priču pod naslovom »Ose«. Poznati glumac Goran Bogdan otkrio je pak svoju ljubav prema književnosti, a govorio je i o iskustvu snimanja serije »Fargo«, u kojoj glumi Rusa i uz bok svjetskoj zvijezdi Ewanu McGregoru: – Kad su me zvali da glumim u »Fargu«, mislio sam da je to šala. Tijekom snimanja serije shvatio sam koliko je u Americi sve jednostavnije nego kod nas i nema nikakve mistifikacije. Veliki glumci zapravo su vrlo jednostavni.Bogdan je kazao i da voli čitati suvremene hrvatske pisce, te da misli da je hrvatski film trenutačno u dobroj fazi.


 Pet godina istraživanja


Kako je rečeno na riječkoj promociji u Antikvarijatu Ex libris, istraživanje Normana Ohlera jasno pokazuje da, ako se droge ne uzmu u obzir, naše razumijevanje Trećeg Reicha nikako ne može biti potpuno. Minuciozno obrađene materije i puna uzbudljivih detalja, »Potpuna ekstaza« baca iznenađujuće svjetlo na još nedovoljno istražen dio povijesti. O aspektima prevođenja govorio je Boris Perić, koji je kazao da je razmišljao o hrvatskom naslovu »Za dop spremni!«. Doznali smo i da Hitler nije pio i bio je vegetarijanac. Norman Ohler nagrađivani je njemački pisac, scenarist i novinar, rođen 1970. godine u Zweibruckenu. Autor je triju romana: »Die Quotenmaschine«, »Mitte« i »Ponte City«. S redateljem Wimom Wendersom napisao je scenarij za igrani film »Palermo Shooting«.


Nakon pet godina intenzivnog istraživanja i niza razgovora sa svjedocima, vojnim povjesničarima i liječnicima, Ohler je napisao svoju prvu publicističku knjigu, »Potpuna ekstaza: Narkotici u Trećem Reichu«. Objavljena 2015. u Njemačkoj, knjiga je odmah postala svjetski fenomen.