Članovi Kulturnog vijeća za knjižnu, nakladničku i knjižarsku djelatnost su prof. dr. sc. Lahorka Plejić Poje,  dr. sc. Ivica Matičević, Katica Matković Mikulčić, akademik Krešimir Nemec i  dr. sc. Kristian Novak. Kristian Novak nam je potvrdio da je prije tri tjedna izišao iz Vijeća. Tehnički je još član, ali samo do izbora novog člana. Govoreći o razlozima ostavke, objašnjava da mu je rad u Vijeću u zadnjih šest mjeseci priskrbio puno ružnih prozivanja za stvari za koje, tvrdi, nije kriv. Između ostalog, Vijeće se prozivalo i za ukidanje financiranja nekih časopisa. Vezano uz to, Novak je izjavio:

»Mi smo, itekako, raspravljali o važnim i kvalitetnim časopisima koji su ostali bez potpore. I oni imaju isti problem kao Gordogan, nije problem kvalitete, već organizacije poslovanja, proceduralnih, ugovornih stavaka, a Vijeće se pri dodjeli potpora mora držati pravilnika. Ne mogu ništa loše reći ni o kojem članu Vijeća, jer diskutiralo se i argumentiralo, i nije se išlo ni u kakve ideološke predznake koji nam se stalno imputiraju. Konačno, ja, kao predstavnik, nazovimo to tako, ljevičarskog Hrvatskog društva pisaca ne bih dopustio da časopis zbog sadržaja i ideološkog predznaka ostane bez potpore.«

Novi model otkupa

– Nakon prve runde otkupa, u kojoj je potrošen ogroman novac zbog prevelikih otkupnih kategorija (310 primjeraka) delegacija ZNK-a, u kojoj sam sudjelovao, imala je hitan sastanak s ministricom i sa svim ljudima koji u Ministarstvu kulture rade na knjizi te s članovima Vijeća za knjigu. Nikada više utrošenih sredstava, a nikad manje otkupljenih naslova i broja nakladnika koji su dobili bilo kakav otkup. U vremenu svekolike krize nakladništva i raspada knjižarske mreže, politikom otkupa trebalo je ići čak i u širi obuhvat nego prethodnih godina – umjesto toga išlo se u stvaranje ekskluzivističkog kluba. Zabrinjavajući je podatak da je odbijeno čak 1.800 od 2.434 predloženih naslova, dakle 74 posto i to bez mogućnosti prigovora. U siječnju 2018. izradili smo potpuno novi model otkupa, razradili kriterije otkupa i dostavili to Ministarstvu. Čekamo odgovor – kaže Lisica.

Prema izvješću Ministarstva kulture o otkupu knjiga, pregled stanja s datumom 7. prosinca 2017. izgleda ovako: za 76 nakladnika i 194 naslova ukupno je odobreno šest milijuna kuna. Kako smo pisali u lipnju prošle godine, tada prvi otkup knjiga u 2017. Ministarstva kulture od izdavača za narodne knjižnice neugodno je iznenadio neke nakladnike. U razgovorima koje su izdavači imali s Ministarstvom, naime, pokušalo se sugerirati da se ide na veći broj naslova i manji broj primjeraka, pogotovo onoga za čim u knjižnicama ne vlada interes, te da se po 310 primjeraka otkupljuju tek velike uspješnice.

Nove kategorije otkupa

Ministarstvo kulture osiguralo je u 2017. godini i 17 milijuna kuna koje se transferira narodnim knjižnicama. Iz tih sredstava, uz sredstva koja osiguravaju osnivači – županije, gradovi i općine – knjižnice samostalno biraju i otkupljuju knjige. Mjera otkupa knjiga od strane Ministarstva kulture uvedena je kao svojevrsni korektiv i dopuna toj redovnoj knjižničnoj nabavi te ponajprije radi financijske potpore nakladnicima od kojih se odjednom otkupi veći broj primjeraka pojedinog vrijednog naslova. Zbog niza objektivnih razloga, koji uključuju prostorne kapacitete narodnih knjižnica i iskazane potrebe za knjigama iz otkupa, a s druge strane zbog jačeg financijskog učinka na književno-nakladnički sektor u uznapredovaloj tržišnoj krizi, nastojalo se povećati broj otkupljenih primjeraka pojedinih vrijednih naslova. Ukupna proračunska sredstva koja bi se kroz mjeru otkupa knjiga uputila u književno-nakladnički sektor u 2017. godini iznose 12 milijuna kuna, što je znatno povećanje u odnosu na zadnjih nekoliko godina.

Napominjemo da su prije objave javnog poziva s pripadajućim uputama za prijavitelje u kojima su jasno navedene nove kategorije otkupa, kao i kriteriji za vrednovanje prijavljenih naslova, konzultirani predstavnici književno-nakladničke branše kako bi ih se upoznalo s novim kategorijama otkupa i oni su izrazili svoje zadovoljstvo brzim i značajnim financijskim učinkom otkupa, već i samo jednog vrijednog naslova. Naravno da je radi takvog brzog i značajnog financijskog učinka Ministarstvo kulture moralo inzistirati na strožim kriterijima, odnosno na odabiru manjeg broja najkvalitetnijih naslova, što je novoimenovano Kulturno vijeće u suradnji sa Stručnim povjerenstvom za dječju knjigu vrlo dosljedno provelo.

Zbog dramatične situacije na tržištu i velikih problema u distribuciji knjiga, Kulturno je vijeće odluku o otkupu niza već prijavljenih naslova odgodilo za jesen kad će imati širi uvid u cjelokupnu godišnju ponudu i kad će moći pravilnije odlučiti o raspodjeli predviđenih proračunskih sredstava. Tek nakon vrednovanja cjelokupne godišnje ponude, kao što stoji u obrazloženju koje je objavljeno odmah uz rezultate prvog ovogodišnjeg kruga otkupa, objavit će se pregled odbijenih naslova, odnosno knjiga koje neće biti otkupljene za narodne knjižnice u 2017. godini – rekli su u Ministarstvu kulture.

Štetni kriteriji

Nakon sastanka održanog na tu temu, Zajednica nakladnika i knjižara Hrvatske uputila je dopis ministrici kulture Nini Obuljen Koržinek, u kojemu ističu da smatraju da je način primjene kriterija u otkupu knjiga za narodne knjižnice u 2017. godini neodrživ i štetan kako za ukupnu situaciju u nakladništvu tako i za perspektivu nužnih promjena koje bi trebale dovesti do izlaska iz krize.

Predložena su sljedeća rješenja o pitanjima otkupa knjiga za narodne knjižnice: »lepeza« otkupljenih naslova mora biti prvenstveno odabir Ministarstva, a ne knjižnica; upitno je u kojoj mjeri se »knjižnični standardi« mogu koristiti s obzirom na postojeća sredstva kojima MK raspolaže za otkup knjiga; otkup samo 207 naslova od 1.020 prijavljenih na natječaj dokazuje da su primijenjeni kriteriji ekskluzivni i neprimjereni, odnosno neobranjivi, stručno i politički (u smislu politike prema knjizi koju ZNK-HGK zagovara), umjesto da budu inkluzivni; također broj od 73 nakladnika čiji su naslovi otkupljeni (od ukupno prijavljenih 167) zasigurno je prenizak; rangovi, a osobito njihova distribucija s obzirom na količine otkupljenih knjiga problematični su, pa je predložena drukčiju zastupljenost otkupnih kvota.

Novi model otkupa

– Nakon prve runde otkupa, u kojoj je potrošen ogroman novac zbog prevelikih otkupnih kategorija (310 primjeraka) delegacija ZNK-a, u kojoj sam sudjelovao, imala je hitan sastanak s ministricom i sa svim ljudima koji u Ministarstvu kulture rade na knjizi te s članovima Vijeća za knjigu. Nikada više utrošenih sredstava, a nikad manje otkupljenih naslova i broja nakladnika koji su dobili bilo kakav otkup.

U vremenu svekolike krize nakladništva i raspada knjižarske mreže, politikom otkupa trebalo je ići čak i u širi obuhvat nego prethodnih godina – umjesto toga išlo se u stvaranje ekskluzivističkog kluba. Zabrinjavajući je podatak da je odbijeno čak 1.800 od 2.434 predloženih naslova, dakle 74 posto i to bez mogućnosti prigovora. U siječnju 2018. izradili smo potpuno novi model otkupa, razradili kriterije otkupa i dostavili to Ministarstvu. Čekamo odgovor – kaže Lisica.